Mislim da ne trebam opet trubiti zašto je (ne samo) hrvatski mirovinski sustav u lošoj poziciji. Razloga je puno, počevši od nepovoljne demografske slike pa sve do strukture samo sustava i načina kojim se upravlja sredstvima građana. Rekao sam više puta: “Penzija će biti, samo je pitanje kolike će biti”. Drugim riječima – za dobar dio vlastite mirovine se moramo sami pobrinuti. Dobra vijest je da rješenja postoje, a pogotovo ako se krene na vrijeme. Jedno od njih je i PEPP.
PEPP (eng. Pan-European Pension Product) je, kao što i samo ime govori – paneuropski mirovinski proizvod. Ako bismo to raspakirali, to bi značilo da je PEPP još jedan način ulaganja za vlastitu mirovinu koji je prenosiv unutar EU. Možemo ga smatrati i modernom europskom dopunom/alternativom hrvatskom III. mirovinskom stupu.
Ako se pitaš zašto ranije nisam objavio blog post o ovoj temi, razlog je taj da me sprječavala vrlo striktna regulacija oko ovog proizvoda. O temi PEPP-a sam htio slobodnije pisati (i pričati) već nekoliko godina, ali morao sam prvo položiti HANFA-in ispit i dobiti licencu samo da bih mogao nešto javno i neovisno napisati o ovom proizvodu.
Budući da su te barijere sad uklonjene, krenimo na recenziju.
Kako izgleda PEPP?
PEPP je otpočetka zamišljen kao jednostavan i moderan način dobrovoljnog investiranja za vlastitu mirovinu koji bi bio identičan i prenosiv unutar EU. Pritom su postavljena striktna ograničenja poput:
- Naknade su ograničene na max. 1 % godišnje
- Pružatelji su ograničeni na max. 5 alternativnih investicija povrh baznog PEPP-a
- Bazni PEPP mora sačuvati kapital klijenta kroz garancije ili metode umanjivanja rizika
- Minimalno 95 % investicija mora biti u instrumente pod striktnom MiFID II regulativom
- Najbitniji podaci moraju biti sadržani u KID dokumentu
- Europska agencije EIOPA je zadužena za nadgledanje PEPP-a
Dakle, jako puno regulative i pravila. Zapravo, toliko puno regulative da u trenutku pisanja ovog blog posta postoje samo 2 pružatelja PEPP usluga, od kojih je jedan aktivan na Cipru (LifeGoals), a drugi na tržištima Hrvatske, Češke, Poljske i Slovačke (Finax). Predložena je revizija ove regulative, ali zasad nema nekih većih promjena po ovom pitanju.
Razumijem razloge ovako striktne regulative, ali je (po meni) ipak malo pretjerana. Ako bi se ova pravila malo popustila, gotovo sigurno bismo imali više ponuđača na tržištu te posljedično još bolje uvjete za nas investitore. S druge strane, EU opet i iznova dokazuje da je u nečemu najbolja na svijetu.
Budući da je dio oko regulacije iznimno dosadan (čak i meni) te manje bitan za krajnjeg korisnika, idemo dalje vidjeti kako izgleda jedini PEPP dostupan Hrvatima u praksi.
Finaxov PEPP u praksi
Ako si čitao/la moje prijašnje blog postove o Finaxu, onda ćeš vrlo brzo shvatiti način investiranja PEPP-a. Možemo ga zamisliti kao robosavjetnika koji je namijenjen za mirovinu i pritom ima niže naknade od Finaxovog osnovnog proizvoda (Inteligentno Investiranje).
Konkretno, to znači da se uplaćena sredstva investiraju na sljedeći način:
- Transparentno i automatizirano
- U globalne (uglavnom dioničke) ETF-ove
- S godišnjom naknadom 0.72 % (oko 0.9 % s uključenim naknadama ETF-ova)
- 10 godina prije odlaska u mirovinu strategija postaje konzervativnija
Izvor: Finax
To znači da PEPP prati postulate investiranja modernih financijskih proizvoda, a to su ujedno postulati i kojih se sam držim u vlastitom samostalnom investiranju. Maksimalna diverzifikacija (globalna, na više tisuća dionica), minimiziranje naknada i fokus na dugi vremenski rok. Pritom se tu ETF-ovi nameću kao idealan alat jer objedinjuju ove karakteristike u jednom jednostavnom i jeftinom alatu.
Odabir investicijske strategije je iz perspektive korisnika vrlo jednostavan. Potrebno je samo odgovoriti na upitnik pri registraciji da bi te platforma smjestila u jednu od dvije strategije: 100/60 ili 80/60. Na navedenim linkovima možeš pročitati detalje o obje strategije, ali ovako ukratko:
- Brojke 100, odnosno 80 u nazivu se odnose na udio dioničkih ETF-ova u ukupnom portfelju
- Brojka 60 se odnosi na njihov udio pri odlasku u mirovinu
- Ostatak portfelja se sastoji od globalnih obvezničkih ETF-ova (od 0 % do 40 %)
Dakle, pri odlasku u mirovinu će u svakom slučaju portfelj biti u omjeru 60/40, dok je jedina razlika kako on izgleda tijekom faze štednje. Bitno je reći da je čak i u “konzervativnijoj” varijanti 80/20 on neusporedivo dinamičniji nego fondovi III. mirovinskog stupa (o toj usporedbi više kasnije).
Koja alokacija je bolja za mene?
Budući da se (vjerujem za veliku većinu čitatelja ovog blog posta) radi o vremenskom horizontu investiranja koji se mjeri u desetljećima te činjenici da se do sredstava ne može prije 55. rođendana, mislim da je alokacija 100/0 nešto pogodnija, budući da nudi više očekivane prinose. Oni naravno idu uz povezani viši rizik, odnosno oscilacije tijekom vremena. To govorim iz jednostavnog razloga: ako tržišta značajno padnu (a sigurno će i rasti i padati tijekom vremena), imaš jako puno vremena da se opet oporave, a isto tako nemaš opciju da paničariš i podigneš sredstva.
Dakle, nakon ispunjavanja upitnika i odabira strategije, dalje sve teče u potpunosti automatizirano. Na tebi je samo da odabereš koliki ćeš iznos izdvajati za mirovinu (to može biti i samo minimalnih 20€ mjesečno) i to je to. Ako staviš trajni nalog, nećeš više o tome uopće morati razmišljati. Pritom su sve uplate naravno dobrovoljne i ne podliježu nekoj ugovornoj obvezi. Drugim riječima: možeš uplaćivati kako želiš, kad želiš i koliko želiš.
Što točno znači da je investiranje automatizirano? Vrlo jednostavno: Finax kupuje i prodaje ETF-ove da ostanu u skladu sa zacrtanom alokacijom (omjerima), po potrebi rebalansira portfelj te 10 godina prije odlaska u mirovinu polako podešava alokaciju da bude nešto konzervativnija. Pritom ti ne moraš ni prstom mrdnuti.
Da vidimo kakve prinose je dosad ostvarivao Finaxov PEPP ovisno o pojedinom portfelju.
Dosadašnji prinosi Finaxovog PEPP-a
Prije nego podijelim točne prinose od pokretanja, bitno je napomenuti nekoliko stvari:
- Prinosi su u neto iznosima (nakon naknada), što je standard u financijskoj industriji
- Budući da su portfelji većinom dionički, mogu se očekivati značajne fluktuacije tijekom vremena
- Imamo uzorak vrlo kratkog vremenskog roka, budući da je PEPP pokrenut u 9. mjesecu 2022.
S tim na umu, ovo su konkretne brojke zaključno s krajem 2025. godine:
Izvor: Finax, zaključno s krajem 2025.
Možemo vidjeti da su prinosi bili iznadprosječni, u skladu s performansama tržišta u tih nekoliko godina. Treba pak biti svjestan da ti prinosi vrlo vjerojatno neće uvijek biti ovako lijepi.
Za potrebe planiranja, ja bih osobno pretpostavio prinose otprilike 8 % za portfelj 100/0, 7 % za portfelj 80/20 i 6 % za portfelj 60/40, budući da su te brojke bliže dugoročnim povijesnim prosjecima za globalna tržišta. Kao i inače, nije loše planirati konzervativnije pa se (hopefully) pozitivno iznenaditi ako ti prinosi budu viši.
Ne treba zaboraviti da u ove prinose ne računamo i porezne benefite koji se ostvaruju ovakvim načinom ulaganja. Također, nisam dosad općenito spomenuo oporezivanje PEPP-a pa bi bilo dobro da i to sada pokrijemo.
Oporezivanje PEPP-a
Za početak je važno napomenuti da su isplate iz PEPP-a u potpunosti neoporezive. Dakle, nema poreza na kapitalnu dobit niti na dividendu.
Budući da se radi o proizvodu mirovinske štednje, isplate su ograničene na tek nakon 55. rođendana (možeš početi isplaćivati i kasnije). Izuzetak ovom pravilu je nezaposlenost dulja od godine dana, u slučaju koje se može do novca i ranije. Nakon 55. godine je modalitet isplata vrlo fleksibilan. Može se isplatiti do 100 % vrijednosti jednokratno, ali pretpostavljam da će većina vjerojatno odabrati modalitet isplate na mjesečnoj bazi na dulji niz godina.
Dapače, ulaganje u PEPP može imati dodatne porezne benefite, ako se uplate rade iz bruto plaće zaposlenika. Nažalost (opet zbog regulative) ova opcija nije dostupna recimo obrtnicima i zaposlenima u državnom sektoru, ali jest zaposlenima u privatnom sektoru ili vlasnicima d.o.o.-a koji si isplaćuju plaću.
O čemu se radi? Ako se odrekneš dijela svoje bruto plaće i taj iznos uplaćuješ u PEPP, od njega ti se neće naplatiti doprinosi i porez na dohodak da si umjesto uplate taj iznos dobio/la na račun kao dio neto plaće. Možeš odabrati iznos koji želiš (i možeš si priuštiti), a maksimalni mogući iznos za poreznu olakšicu je 67 € mjesečno (804 € godišnje). To u praksi znači da možeš napraviti uplatu od 67 € u PEPP, a da se ne odrekneš 67 € neto plaće, već značajno nižeg iznosa. Koliko je to točno ovisi o raznim faktorima, ali u praksi je to recimo oko 40 €. Drugim riječima, samom uplatom iz bruto plaće u PEPP, automatski dobivaš dodatno još preko pola vrijednosti te uplate u samom startu! Ovo je po meni (i dobroj staroj matematici) daleko najveći benefit dobrovoljne mirovinske štednje.
Isto se naravno može koristiti i za III. stup, ali ne i za III. stup i PEPP u isto vrijeme.
Kako uplaćivati u PEPP iz bruto plaće?
U praksi to možeš izvesti ovako:
- Otvoriš PEPP račun na svoje ime.
- Odeš u računovodstvo svoje kompanije i zatražiš da ti se određeni dio bruto plaće uplaćuje tamo. Često je za to potrebno napraviti aneks ugovora o radu.
- U većini slučajeva ljudi zaposleni na obračunu plaće neće imati pojma o čemu pričaš, ali budi uporan/na. Pokaži im ovo mišljenje Porezne Uprave ili čak blog post tvog omiljenog blogera o ovoj temi…
(Ne)prenosivost PEPP-a unutar EU
Što se tiče prenosivosti PEPP-a, glavna ideja je bila da možeš ovaj proizvod “ponijeti sa sobom” ako se seliš u drugu državu EU. Kako to izgleda u praksi je upitno, budući da PEPP (zbog pretjerane regulative i posljedično malog broja ponuđača) nije u potpunosti “paneuropski” kako mu stoji u imenu. Ključno je da je proizvod dostupan u zemlji tvog trenutačnog boravišta da bi ga mogao/la koristiti. U ovom blog postu se nalaze odgovori na najčešće zavrzlame i pitanja po tom pogledu.
Naknade
Da ponovim po 100. put onu staru mantru: “U svijetu investiranja, jedino su naknade 100% sigurne”.
To bi značilo da bi nam trebalo biti u interesu uvijek minimizirati vlastite naknade u investiranju. Iako je limit EU postavila limit na 1 %, Finax je naknade svog PEPP-a postavio na 0.6 % + slovački PDV (ukupno 0.74 %). Tome moramo dodati i unutarnje naknade samih ETF-ova pa se ukupna cifra (ovisno o portfelju) penje na otprilike 0.9 % ukupnog godišnjeg troška.
U praksi bi to značilo da za 1000 € investiranih u PEPP, Finax (i upravitelji ETF-ova) godišnje dobiju oko 9€. Je li to puno ili malo? To najviše ovisi o tome s čime se uspoređuje ovakav način investiranja. Ako želiš samostalno investirati putem brokerskih platformi, moći ćeš sastaviti identičan ili barem sličan portfelj i pritom (vjerojatno) platiti manje ukupnih naknada, ali ćeš morati sam/a sve istraživati, kupovati, prodavati, rebalansirati, uzeti poreze u obzir, itd.
S druge strane, ako koristiš konkurentni proizvod dobrovoljne mirovinske štednje poput fondova III. stupa, platit ćeš otprilike duplo više na račun godišnjih naknada (1.5-2 % godišnje), a istovremeno ćeš imati manju transparentnost, užu diverzifikaciju te posljedično niže očekivane dugoročne prinose. Ipak, III. stup još uvijek drži još jednu prednost u odnosu na PEPP, a to su državni poticaji.
Potrudio sam se navesti ključne karakteristike te prednosti i nedostatke PEPP-a i III. stupa u sljedećoj tablici.
Usporedba III. stupa i PEPP-a
| Kriterij | Fondovi III. mirovinskog stupa | Finax PEPP |
| Ukupna godišnja naknada | ~1,5 – 2 % | ~0.9 % |
| Naknada za prijenos | 1.75% | Ne |
| Isplate oporezive | Ne | Ne |
| Transparentnost investiranja | Niska | Visoka |
| Investicijska strategija | Aktivna; većinom domaće obveznice i nešto dionica | Pasivna; većinom globalni dionički fondovi (ETF-ovi) |
| Porezna olakšica | Da, do max. 804 €/god. uplate | Da, do max. 804 €/god. uplate |
| Državni poticaji (RH) | Da, 15 % do max. 99.54 €/god. | Ne |
| Prenosivost unutar EU | Ne | Da (ograničena) |
| Jednokratne isplate | Do 30 % nakon 55.g. | Do 100 % nakon 55.g. |
| Minimalna uplata | Ovisi o fondu | 20 €/mj. |
Ako bih morao objasniti razliku između PEPP-a i III. stupa u nekoliko točaka, onda bih rekao sljedeće:
- PEPP ima značajno niže naknade i širu diverzifikaciju što dovodi do viših očekivanih prinosa
- U globalu je PEPP moderniji i transparentniji proizvod
- Porezni tretman (olakšice i izostanak oporezivanja isplata) je identičan
- PEPP nudi fleksibilnije isplate (Nakon 55.g. i/ili u slučaju nezaposlenosti preko godinu dana jednokratno do 100 % sredstava)
- Po meni jedina značajna prednost III. stupa su državni poticaji
Jesu li bitniji poticaji ili viši prinosi?
Samo po sebi se nameće pitanje: je li utjecaj poticaja važniji od utjecaja prednosti koje PEPP ima nad fondovima III. stupa? Potrudio sam se i napravio kalkulaciju koja pokušava odgovoriti na to pitanje. Naravno da se pritom različiti rezultati dobiju ako se kreće od različitih pretpostavki. Ja sam pretpostavio uplaćivanje maksimalno porezno priznatih uplata (67 € mjesečno, odnosno 804 € godišnje) u oba slučaja i uključio državne poticaje za III. stup. Prinose PEPP-a sam postavio na 8 %, a III. stupa na 5 % jer mislim da obje brojke realno odražavaju dugoročne prinose u jednom i drugom slučaju.
Ovaj graf govori sljedeće: poticaji su bitni u prvim godinama investiranja, dok kasnije postaju sve manje i manje bitni. To je i logično, budući da ~100 € poticaja koje dobiješ na prvih nekoliko stotina ili tisuća eura u fondu znači jako puno u apsolutnom iznosu, dok je nakon 10, 15 i više godina tih 100 € gotovo zanemarivo kada “kapne” u dotad akumuliranih nekoliko desetaka tisuća eura.
Na dugi vremenski rok su strategija investiranja te naknade daleko najbitniji faktor. To je zato što one direktno utječu na očekivane prinose, a razlike od nekoliko postotaka godišnje na dugi rok postaju sve značajnije. U ovom primjeru na 20 godina je razlika (za isti uplaćeni iznos) oko 10 000 € više u PEPP-u nego u III. stupu, a ta razlika samo još postaje sve veća s godinama.
Ako me netko od obitelji ili prijatelja pita što odabrati između ove dvije opcije, onda to sažmem ovako: “Ako misliš u penziju kroz 6-7 godina, idi na III. stup. Ako misliš u penziju kasnije, idi na PEPP.”
Razlike pri isplati
Još jedan bitan faktor koji ide PEPP-u u korist je i investicijska strategija pri isplati. Naime, fondovi III. stupa se pri isplati automatski prebacuju u vrlo konzervativan 100 % obveznički fond, dok PEPP nastavlja ostvarivati više nego solidne prinose u portfelju 60/40. Tako da čak i ako imaš identičan iznos akumuliran u III. stupu kao i u PEPP-u, vrlo je izgledno da ćeš od PEPP-a više dobiti, odnosno da će dulje potrajati.
U praksi možeš koristiti i PEPP i III. stup, a u tom slučaju bi optimalan odabir (ako si možeš priuštiti) bila mjesečna uplata od 55 € u III. stup iz neto plaće te 67 € u PEPP iz bruto plaće. Na taj način maksimiziraš i državne poticaje i porezni benefit. Doduše, mislim da postoje i efikasniji načini za investirati vlastita sredstva iz neto plaće, ali se za njih potrebno barem minimalno informirati.
Zaključak: je li PEPP prava opcija za tebe?
Nijedan financijski proizvod nije savršen pa tako ni PEPP. Šteta je što nema više konkurencije pa da i naknade budu još niže. S tim na umu, mislim da je PEPP vrlo dobar način investiranja za vlastitu mirovinu iz više razloga. Jedan kojeg nisam toliko naglasio je nemogućnost povlačenja sredstava prije 55. rođendana (osim zbog dulje nezaposlenosti). Po meni je to u ovom slučaju više prednost nego nedostatak, jer se ne želimo dovesti u napast da ova sredstva koristimo za neku drugu namjenu osim mirovine.
III. stup je dugo bio najjednostavnije sredstvo za početak investiranja u Hrvatskoj, ali danas brojne opcije poput robosavjetnika, discount brokera i PEPP-a čine taj posao znatno lakšim, jeftinijim i efikasnijim. Poanta je da je bilo koji način investiranja za mirovinu neusporedivo bolji od nikakvog. Nekad je najbitnije samo krenuti, a izlika da opcije ne postoje ili su komplicirane jednostavno više nema.
P.S. U trenutku pisanja ovog blog posta, Finax je ponudio mojim čitateljima promociju unutar za sve uplate koje naprave do 15. 4. 2026. (do maksimalno 5000 €) imaju potpuno besplatno upravljanje u prvih godinu dana.
Promociju možeš ostvariti ovdje.
Napomena: u ovom blogu pronaći ćete marketinške informacije o Europskoj mirovini (PEPP). Blog sadrži agentski link, ako otvorite račun putem njega, mogu ostvariti proviziju, bez ikakvog dodatnog troška za vas.