Današnji blog post nije samo o tome kakva je bila 2021. te zašto nitko (uključujući mene) ne zna šta nam nosi 2022. Usporedit ću i nedavne (visoke) prinose s onima koje očekujemo u bliskoj budućnosti te spomenut i šta ja radim sa svojim portfeljem u 2021. te šta ću radit u 2022. Naravno, to sve skupa nije toliko bitno kao pogled na širu sliku, odnosno fokusiranje na dugoročno.

Kakva je bila 2021.?

Za početak, pretpostavljam da velika većina čitatelja ovog bloga ili tek planira krenut s investiranjem ili je to počela u posljednjih godinu-dvije. U svakom slučaju, to je zanemariv rok u odnosu na 10, 20 ili 30 godina koliki je vjerujem većini vremenski horizont ulaganja. Ili bi barem to trebao biti ako prate povijesne podatke i investicijsku strategiju o kojoj pišem na ovom blogu. Naravno, to se odnosi na #dugoročno pasivno investiranje široke diverzifikacije, većinom putem ETF-ova (dioničkih i obvezničkih).

Baš zbog tih razloga, mislim da je bitno stavit stvari u perspektivu. U pravilu me nije puno briga kako se tržište kreće na kratkom vremenskom uzorku poput zadnjih godinu-dvije. Ali mislim da je bitno da osvijestimo da taj period nije baš reprezentativan za dugoročno planiranje.

Naime, u 2021. indeks S&P 500 je porastao 28.8%, razvijena tržišta (developed) osim SAD-a 11.7%, a čak je i hrvatski CROBEX nakon više od desetljeća stagniranja zabilježio rast od gotovo 20%. Naravno, to su sve male bebe u usporedbi s tržištima kriptovaluta na kojima je u 2021. Bitcoin porastao oko 60%, a Ethereum čak 260%!

Izuzev nekih iznimaka poput tržišta u razvoju (emerging), obveznica ili zlata koji su imali prinose od tek nekoliko postotaka u plusu ili minusu, praktički niste mogli izgubit novce ako ste investirali u većinu ostalih imovinskih klasa u 2021.

Prinosi vs. očekivani (kratkoročni) prinosi

Naravno, ova honeymoon faza neće trajati zauvijek. Ne želim ubit ničija očekivanja, niti vas obeshrabrit od početka (ili nastavljanja) investiranja, dapače. Ali moramo bit svjesni da je na tržištima uvijek vrijedilo: viši prinosi u nedavnoj prošlosti donose niže (očekivane) prinose u bližoj budućnosti. Nedavne simulacije kompanije Vanguard predviđaju sljedeće prinose za dionice u idućih 10 godina:

izvor: bankeronwheels.com

Pri tome su pesimističnije procjene u lijevom stupcu, prosječni slučaj u srednjem, a optimistični slučaj u desnom stupcu. Ne trebamo bit stručnjaci da vidimo da su očekivani prinosi poprilično niži od onih koje smo imali posljednjih godina.

Zašto je tome tako? Jednostavno: kao i na svakom drugom tržištu, i na dioničkom tržištu također vlada zakon ponude i potražnje. U posljednjih nekoliko godina (pa čak i ako gledamo unazad sve do recesije 2008.), dionička i obveznička tržišta su se našla u gotovo savršenim uvjetima za rast.

Kamatne stope koje su se smanjivale godinama su pogodovale rastu vrijednosti obveznica, lakšem zaduživanju poduzeća, rastu realne ekonomije i kupovne moći potrošača itd. Uz to, cijene su nakon recesije 2008. bile na povijesno niskim razinama ako gledamo najčešće korištene metrike (poput CAPE omjera) te su imale ogroman prostor za rast. Inflacija je također uglavnom bila na vrlo niskim razinama više od desetljeća.

Kako situacija izgleda danas? Praktički dijametralno suprotno. Kamatne stope su na povijesno niskim razinama i mogu ići samo gore (pogotovo u smislu borbe protiv inflacije), što djeluje negativno na vrijednosti obveznica. S druge strane dionice imaju ogromne valuacije (cijene) u odnosu na očekivani profit te je trenutačna inflacija poprilično visoka. Koga zanima više o inflaciji, neka baci pogled ovdje.

izvor: multpl.com

Već spomenuti CAPE omjer je danas za indeks S&P500 na drugoj najvišoj razini u povijesti (nakon 2000., tj. netom prije dot.com krize). CAPE se često uzima kao relativno jednostavna metrika koja pokazuje koliko je tržište trenutno “skupo” ili “jeftino”. Jednostavno rečeno, on mjeri odnos cijene dionice te profita kompanije unazad 10 godina, uzimajući inflaciju u obzir. Zbog toga se smatra ponešto relevantnijim pokazateljem vrijednosti od još jednostavnijeg P/E omjera.

Moja očekivanja za 2022. i dalje

Da odma napomenem – ja pojma nemam šta nas čeka u 2022. Ako vas itko drugi uvjeri da ima o tome pojma, znajte da su šanse da se predvidi budućnost tržišta na tako kratkom roku otprilike ravne čimpanzinom bacanju pikado strelica sa povezom preko očiju. Pa makar se radilo o najvećem ekonomskom stručnjaku na svijetu. Gotovo nitko nije predvidio ni munjeviti oporavak od korona krize 2020., a ni ovoliko uspješnu 2021. Isto tako treba uzet i predviđanja navedena ranije u tekstu sa zrnom soli.

Istina je da jednostavno ne možemo znat šta nas očekuje u 2022. Slični argumenti koji su predviđali pad tržišta (osim nedavne inflacije) su se koristili i 2020., 2019., 2018. i ranije.

Svi znamo da su tržišta u tim godinama nastavila nezaustavljivo rast sve do danas. Uz izuzetak ekstremno kratke korona krize i još nekoliko manjih/bržih padova tržišta. Da ste u zadnje 3 godine (ili čak godinama prije toga) čitali analize stručnjaka i očekivanja za budućnost, vrlo vjerojatno biste bili ponešto konzervativniji i čekali biste dok tržište ne padne da kupite pad tržišta (buy the dip).

Naravno, prošli biste puno lošije (kao i u velikoj većini slučajeva) u odnosu na vrlo jednostavno kontinuirano pasivno investiranje. 

Lekcija? Nitko ne zna šta nam 2022. nosi. Ali možemo bit poprilično sigurni šta nam nosi 2032., 2042. ili 2052. A to je izlazak milijardi iz siromaštva i sudjelovanje u svjetskoj ekonomiji, rast produktivnosti, napredak znanosti i tehnologije te općenito povećanje prosperiteta ljudske vrste. Naravno, sve to u izuzetku invazije izvanzemaljaca, nuklearnog rata ili kometa koji juri prema Zemlji dok se političari i biznismeni ne mogu dogovorit oko toga kad i kako ga odvratit s putanje 🙂

U tim slučajevima će vam svakako zadnji prioritet bit vrijednost vaših ETF-ova, nekretnina ili kriptovaluta.

Pogled u kristalnu kuglu

Ako će budućnost izgledat imalo slično kao zadnjih stotinjak godina (a pogotovo od 2. Svjetskog rata naovamo), čeka nas daljnji napredak ljudske vrste na svim poljima. Ne govorim to jer sam nepopravljivi optimist, već jer su to činjenice. Topla preporuka na tu temu za knjigu “Faktologija” (Factfulness) Hansa Roslinga u kojoj je više nego očito prikazano u kojem smjeru svijet ide. 

Najlakši način za sudjelovat u budućem prosperitetu ljudske vrste je: kupovinom dionica (ETF-ova). Naime, vaš kapital kojeg investirate pomaže tim kompanijama u smislu poboljšavanja proizvodnje, olakšavanja inovacija, unaprijeđenja proizvodnje itd. To naposljetku donosi tim kompanijama i viši profit. A taj viši profit se (dugoročno) očituje u višim cijenama dionica. I svi su na dobitku.

Nije poanta investiranja (samo) zaštita od inflacije i rast bogatstva. Samom činjenicom da investirate direktno sudjelujete u napredovanju društva u cjelini. Naravno da postoje kompanija koje posluju neetički, negativno po društvo ili okoliš i/ili općenito koriste svoju moć u krive svrhe. I naravno da je svakoj kompaniji na svijetu primarni cilj profit. 

Ali to ne znači da u prosjeku ne djeluju povoljno na ljudsko društvo i ekonomiju, baš time šta gledaju svoje interese. Malo sam dosadan s knjigama, ali Adam Smith je baš tu tematiku odlično obradio (između ostalog) u temeljnoj ekonomskoj knjizi “Bogatstvo naroda”. 

Uostalom, kad drugi put budete kritizirali društvo, izbor tema u medijima, glupast marketing ili općenito loše životne izbore koji nam se nude na svakom koraku, imajte na umu da smo upravo mi potrošači odgovorni za ta tržišta. Jednostavno – kompanije nam serviraju ono šta tražimo (kupujemo). Na kraju dana ionako ne možete mijenjat društvo, nego samo sebe… 

Ali vratimo se ovih iz ekonomsko-filozofskih tema na nešto malo konkretnije.

Osobni rezime 2021. i plan za 2022.

O rezimiranju protekle godine i osobne imovine te postavljanju ciljeva sam već pisao općenitije ovdje pa se neću puno ponavljat. Osim financijskog, osobno napravim i rezime drugih životnih područja (međuljudski odnosi, brak, fizičko i mentalno zdravlje itd.). Ali budući da je ovaj blog (primarno) o osobnim financija, držat ću se tih tema.

I ptice na grani znaju da sam pobornik pasivnog investiranja pa slijedom toga u pravilu ne mijenjam puno iz godine u godinu. Pasivno investiranje putem ETF-ova se pokazalo optimalnim za malog investitora pa ne pokušavam izmislit toplu vodu. Ali to ne znači da se ne može unijet ponešto sitnih promjena u portfelj na godišnjoj razini. Slijede konkretne promjene koje sam napravio ili ih planiram napravit uskoro, kao i neke od kojih sam odustao.

Moje promjene u 2021. i planirane promjene za 2022.

  • Dodavanje relativno male količine kriptovaluta u portfelj (cca 2%) u svrhu diverzifikacije, daljnje edukacije u tom području te dijelom iz zabave (iako si to ne želim priznat)
  • Dodavanje ponešto globalnih obveznica (kroz ETF EUNA) u portfelj zbog dodatne diverzifikacije (iako ne vjerujem da obveznice imaju sjajnu kratkoročnu budućnost zbog ranije navedenih razloga)
  • To je manje više to za 2021. Ostatak je bilo investiranje u 3. mirovinski stup te stare, dobre i dosadne dioničke ETF-ove (putem brokera i robosavjetnika Finax) koji su imali izvrsnu godinu
  • Plan za 2022. je daljnja diverzifikacija kroz small-cap value dionice (kompanije niže tržišne vrijednosti te povoljnijeg omjera svojih fundamenata i cijene). Istraživanja su pokazala da se (na dugi rok) prosječni prinosi mogu ponešto povećat izlaganjem tzv. faktorima (factors). Najveću težinu i najlakšu primjenu među faktorima imaju small-cap i value. Budući da je to kompleksna tema, više o tome ću pisat u nekom budućem blog postu

Promjene o kojima sam razmišljao, ali ih nisam napravio

  • Dodavanje protuinflacijskih obveznica. Možda na prvu zvuči logično kupiti protuinflacijeske obveznice sada budući da je inflacija poprilično visoka posljednjih mjeseci. Ali bi zapravo bilo još bolje kupiti protuinflacijske obveznica prije nego je povećana inflacija počela. Razlog tomu je da one najbolje reagiraju na neočekivanu inflaciju (što je trenutačna inflacija manje-više i bila). Naravno, protuinflacijske obveznice vrijedi imati u portfelju neovisno o trenutnoj situaciji. U svakom slučaju će imati svoje mjesto u mojem portfelju u bliskoj budućnosti
  • Kupovina nekretnine. Nekretninska tržišta su podivljala i u Švedskoj gdje trenutno živimo supruga i ja te također u Hrvatskoj gdje se planiramo vratit kroz koju godinu. Ne tvrdim da će cijene nekretnina padat, nego jednostavno nismo u žurbi šta se tiče kupovine nekretnine. Ne vidimo nikakav problem u plaćanju stanarine i investiranju ušteđevine u ETF-ove, budući da imaju više dugoročne prinose. Ali jednog dana ipak planiramo kupnju nekretnine iz psihološko-emocionalnih razloga (čitaj: žena će me natirat) te da se diverzificiramo i na tu imovinsku klasu. S time pristajemo na nešto niže očekivane prinose, ali to je OK jer nije u šoldima sve

To bi bilo to za danas, a od idućeg blog posta se vraćamo uobičajenijim temama. Puno je toga u pripremi ovih dana oko bloga pa će bit ubrzo nekih novosti…

Dotad, želim svim čitateljima bloga svako dobro u 2022. i čitamo se i dalje!

Škrti Otočanin