Iz rubrike ‘teme o kojima već oću pisat neko vrime, a nisu direktno vezane za financije’, donosim vjerojatno i najbitniju temu o kojoj san uopće pisa dosad. Jednostavno smatran da je ovo trenutno najveći problem ljudske populacije pa slijedom toga i svakog od nas ponaosob, jer ćemo uspješnost ili neuspješnost njegovog rješavanja osjetit mi osobno, a pogotovo naša dica i unuci. Ovo je primarno blog o osobnim financijama, ali ova tema je izuzetno bitna, a istovremeno toliko zanemarena da jednostavno iman moralnu obvezu o njoj pisat. Nije mi jasno kako ovo nije svaki dan prva vijest na svim portalima i društvenim mrežama. Ali dobro, krenimo.

Bez daljnjeg uvoda, mislin da se svi možemo složit da je jako bitno da osvjestimo koliko je bitno pomagat svim potrebitim ljudima ove planete (više o tome u budućem tekstu), a vjerojatno i najvažnije i najbitnije planeti u cijelosti.

Tu mislin najviše na klimatske promjene, koje iza sebe imaju toliku planinu dokaza već desetljećima i koje ka društvo uspješno izbjegavamo konkretno počet rješavat barem istih tih nekoliko desetljeća.

Svatko tko poriče, umanjuje i/ili ne smatra hitnim ovaj problem ili nije dovoljno informiran ili ne vidi šumu od stabala zbog mora sumnjivih i nebitnih informacija kojima smo bombardirani svakog dana.

Toplo preporučam dokumentarac legendarnog Davida Attenborougha na Netflixu ‘A life on our planet’ koji prikazuje na lako razumljiv način razmjere katastrofe koja nam predstoji, koji su njeni uzroci te kako možemo napravit razliku. Možda najzapanjujući podatak (a za kojeg ni sam nisan zna otprije) je da je trenutni udio divljih sisavaca na svitu 4%, a sisavaca za ljudsku prehranu (većinom krava i svinja) i ljudi zajedno 96%! Slična situacija je i s pticama, gdje je 75% svih ptica na svitu perad koja služi za ljudsku prehranu…

Šokantno i porazno. Npr. trenutno je na svitu oko milijardu krava, a statistički najuspješnije životnije u povijesti planete Zemlje su – pogodili ste – kokoši, kojih u svakom trenutku na Zemlji ima oko 26 milijardi, a najmanje 50 milijardi ih se zakolje godišnje. 

Šta možemo napravit po tom pitanju?

Najlakše je reć nešto u stilu ‘neću ja sam napravit nikakvu promjenu na svjetskoj razini’, ali je u tom izbjegavanju osobne odgovornosti upravo i veliki dio problema.

Jedan od najmoćnijih citata ikad, koji ste sigurno svi već čuli je: “Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu” od Mahatme Gandhija. I to je jedina istina. Svi mi smo u potpunoj kontroli samih sebe jer, srićom, živimo u kapitalističkoj demokraciji, sa svim svojim prednostima (i ponekim manama).

Moramo bit svjesni da svi mi, kao konzumenti u modernom društvu, našim postupcima diktiramo potražnju na tržištu. Ako npr. manje kupujemo automobile na fosilna goriva, a više električne automobile, stvaramo poticaj kompanijama za ulaganja u električne automobile šta dovodi do veće proizvodnje, porasta konkurencije te posljedičnog pada cijene tih proizvoda. Isto možemo primjenit i na puno manjoj skali, npr. kupovanjem ekoloških proizvoda, više hrane biljnog porijekla i slično.

Ne mora naša pomoć planetu u startu bit financijske prirode, ali neki postupci koji bi tribali bit zdrav razum se same nameću. Primjetite da su sve ove stavke (#dugoročno) povoljnije i za nas osobno sa financijskog aspekta:

  1. Smanjenje hiperkonzumerizma u našim životima: Često pokušavamo probleme u životu riješit kupovinom nekog proizvoda koji će nam eto, na magičan način, drastično promjenit život priko noći. Osim šta ne promijeni. Nikad. Nije rješenje (samo) u recikliranju, nego su puno bitnije prve dvi stavke poznatog RRR sistema (reduce, reuse, recycle). Dakle, moramo se puno više fokusirat da u startu kupujemo šta je manje proizvoda moguće, da kupujemo kvalitetnije i trajnije proizvode, da popravljamo šta se može popravit i/ili na alternativne načine iskorištavamo stvari koje već imamo, kupujemo rabljeno i slično, a da recikliranje mora bit posljednja opcija!
  1. Smanjenje emisije stakleničkih plinova kroz veću upotrebu alternativnih izvora energije i smanjenje potrošnje fosilnih goriva. U praksi to znači: puno više hodanja i bicikliranja, kupovanje auta sa manjom emisijom CO2 (ili po mogućnosti nula, poput električnih auta). Investiranje u solarne panele, koje ne samo da pridonosi smanjenju stakleničkih plinova već je i jako jako dobra investicija u financijskom smislu (više o tome kasnije u tekstu). 
  1. Vjerojatno istovremeno najveća i najlakša stvar koju svako od nas može napravit za boljitak planete: smanjenje konzumacije mesa. Koliko god bile bitne prve dvije stavke, istraživanja pokazuju da je agrikultura drugi najveći uzročnik emisije stakleničkih plinova (nakon proizvodnje energije, a ispred industrije, transporta itd.).

Od cile agrikulture, za veliku većinu emisija (preko 75%) je zaslužna mesna i mliječna industrija.

Stanite i razmislite malo. Emisija stakleničkih plinova svih automobila, brodova, vlakova i aviona na svitu skupa je manja od emisija mesne i mliječne industrije! 

Pitate se kako je to moguće?

Ukratko, za svaki kg proteina koji se može proizvest uzgojem biljaka, potrebna je 3-5 puta veća površina zemlje za uzgoj mliječnih proizvoda te čak 15-30 puta više zemlje za svaki kg govedine ili janjetine! Tolika potražnja za zemljom dolazi uglavnom od uzgajanja stočne hrane. 

Odakle nam toliko plodne zemlje? Uglavnom je dobivamo krčenjem šuma, čime u startu smanjujemo potencijal planeta za akumulacijom CO2.

Ostali čimbenici su korištenje dušičnih oksida u proizvodnji gnojiva za stočnu hranu te probava goveda koji izbacuju velike količine metana, a oba su spoja višestruko potentnija u smislu stakleničkog efekta od CO2

Nastavno na to, u cijelom tom procesu proizvodnje mesa za samo jedan burger (pljeskavicu) junetine potroši se prema nekim istraživanjima cca 2500 litara vode! 

Dakle, katastrofa na svim razinama.

Pitate se zašto se o tome ne priča više? Po meni su dva razloga: lobiranje i marketing mesno/mliječne industrije te općenito politički problem zadiranja u ljudsku slobodu odabira hrane na čemu nitko ne želi gubit glasove. Ne kažem da moramo svi priko noći postat vegetarijanici ili vegani, jer je to teško za očekivat za većinu ljudi. Niti san ja (u trenutku pisanja teksta) vegetarijanac, niti iman pravo glumit moralnu vertikalu. Ali ako imamo ove podatke koje san iznija, uz zrno zdravog razuma, vidimo da svi mi možemo napravit veliku razliku uz samo manje promjene u našim navikama. Naravno da nije samo na nama običnim ljudima teret rješavanja problema, nego da je veliki dio na vladama i korporacijama. Ali kako stara izreka ide – ako nisi dio rješenja, onda si dio problema.

Npr. prvi korak može bit biranje konzumacije peradi umjesto janjetine, govedine ili svinjetine. Pogledajte samo ovaj graf koji pokazuje odnos emisije stakleničkih plinova prema tipu hrane (po 1 kg):

Za kilogram svima nama balkancima drage janjetine, ispusti se gotovo 4 puta više stakleničkih plinova nego za kilogram piletine ili čak 10 puta više ako pričamo o govedini (!!!). Da ne pričamo o razlici mesa i veganskih alternativa bogatih proteinima (soja, grašak, kikirki itd.). Brojke su (ka i u financijskom svitu) neumoljive. Ako pretvorimo te brojke u svima nama drage postotke, ne radi se tu o 4% ili 10% većim emisijama, nego o 400 ili 1000%! Razlike su ogromne. 

Vrlo jednostavnim i bezbolnim odabirom piletine umisto ostalih vrsta mesa te izbacivanjem tu i tamo kojeg obroka mesa tjedno u korist salate činimo dobro planetu, našem zdravlju i u konačnici našem novčaniku. Imamo ta 3 ogromna razloga zašto to radit nasuprot samo jednom – potencijalno većem ‘guštanju’ pri konzumaciji janjetine ili govedine tih 20 min. Ta cila priča sama po sebi nema nikakvog smisla i izrazito je sebična s naše strane. I ne, ne radimo time štetu samo tamo nekim ljudima na drugom kraju planeta ili našim praunucima. Danas su već itekako vidljivi razmjeri štete, a u idućim desetljećima prijeti nam daljnje razaranje staništa, smanjenje bioraznolikosti, otapanje ledenjaka, povećanje razine mora, ekstremnije vremenske nepogode, smanjenje kvalitete zraka itd. 

Najzabrinjavajuće od svega je šta se radi o eksponencijalnom rastu gotovo svakog od tih efekata. Dakle, slično ka i u financijama – ispočetka je spor rast (čemu je ljudska vrsta bila svjedok u posljednjih 200-tinjak godina), ali kasnije efektom kamate na kamatu dolazi do ubrzanog rasta kojeg je gotovo nemoguće zaustavit:

Primjetite i da su i prve dvije navedene stavke, tj. smanjenje hiperkonzumacije i smanjenje emisije fosilnih goriva pozitivne za naš planet, zdravlje i novčanik istovremeno. Dakle win-win-win situacija. A sve šta tribamo je više biciklirat/hodat nego vozit, pojest malo više salate ili piletine i to je to. Bez ikakvih velikih odricanja luksuza modernog života na koje smo se svi naviknuli.

Za one koji se ne žele odreć ničega ili za one koji žele uz navedena manja odrcanja još proaktivinije pomoć planeti, postoje i drugi servisi koje san otkrija prošle godine i počeja osobno koristit:

  1. Project Wren i Carbon Fund su dvi organizacije koje obje imaju cilj offset-anja, tj. “poništavanja” vaše osobne emisije CO2. Na njihovim stranicama imate kalkulatore u koje unosite parametrem o vašem životu, počevši od vašeg odabira prijevoznih sredstava pa do prehrane i općenitih kupovnih navika da biste dobili okvirnu procjenu vaše emisije CO2. Nakon toga možete odabrat poništit utjecaj dijela ili cijele vaše emisije kroz donacije za projekte koji će najefikasnije moguće (šta veće smanjenje emisije stakleničkih plinova za količinu doniranih sredstava) na svjetskoj razini distribuirat ta sredstva u razne projekte, često vezane uz zemlje u razvoju. Napominjem, ovdje se radi o donacijama, ali postoji način za istovremeno pomoć planetu i zaradit na sljedećem primjeru.
  1. Trine – švedska kompanija koja se bavi crowdfundingom projekata ugradnje solarnih panela, većinom u zemljama u razvoju. Model funkcionira na principu da puno malih investitora (poput mene i možda vas u budućnosti) ulažu novce u projekt koji će donijet čistu energiju u zabačene dijelove zemalja u razvoju. Tim ljudima je energija bitna iz istog razloga zašto je i vama – omogućuje duže vrijeme za rad i učenje, korištenje naprednih tehnologija poput smartphonea, interneta i brojnih financijskih usluga, poboljšava zdravlje uklanjanjem štetnih lampi na fosilna goriva, omogućava općenito bolju povezanost te transfer informacija itd.

Kad se skupe novci za neki projekt, kreće se u izgradnju solarne elektrane te se najčešće kroz nekoliko mjeseci počinju primat uplate od struje koju solarni paneli proizvedu. Tim novcima se isplaćuju natrag investitori, kompanija Trine uzima također svoj postotak, a na kraju otplatnog roka paneli ostaju naravno proizvodit energiju i dalje. Ako iskoristite moj link ovdje dobit ćete i besplatnih 10 EUR za vašu prvu investiciju (i usput podržat ovaj blog). Slobodno investirajte i  samostalno, bez klikanja na moj link jer ne pišem o ovoj kompaniji da zaradim na tome, nego stvarno virujem u njihovu viziju, poslovni model i kredibilnost, nakon podužeg istraživanja. Ali Vas svakako, ka i uvik, potičem da sami sve istražite. Trenutno nemaju projekata koji su u fazi financiranja jer su svi dosadašnji projekti isfinancirani 100% (posljednji u koji sam baš nedavno uložija novce je prikupija 550 000 EUR u manje od 36h), tako da triba pratit stranicu, najbolje otvaranjem računa i prijavom na newsletter. Prinosi na investiciju nisu spektakularni, ali nisu ni loši (u rangu 5-8%, ovisno o zajmu i količini investicije). U svakom slučaju su višestruko viši nego prinosi na depozite u bankama ili na obveznice (trenutno). Naravno da postoji investicijski rizik i toga triba bit svjestan, s tim da vam je prvih 100 EUR garantirano od strane kompanije Trine, čak i ako projekt propadne (prestane isplaćivat novce iz nekog razloga). Ja san ovo više predstavija sam sebi ka pomoć planetu i ljudima u zemljama u razvoju, nego ka izvor zarade. 

Treba imat u vidu da investiranje u Trine povlači za sobom i obvezu plaćanja poreza na dividendu (10%+prirez), tako da računate i na to.

Možemo reć da se u slučaju investiranja u solarnu energiju ponovno radi o win-win-win situaciji u kojoj profitiraju planet, kvaliteta života ljudi u zemljama u razvoju te vaš novčanik (naravno, #dugoročno).

Naravno, ako ste u mogućnosti ugraditi solarne panele na Vašu nekretninu, to je trenutno jako dobra investicija, sa povratima cca 7-9%, dakle u rangu indeksnih fondova, a sa minimalnim rizikom. Nedavno je solarna energija postala i službeno najjeftniji izvor energije u povijesti čovječanstva, s tim da postaje još sve jeftinija i dostupnija s vremenom. Tako da je po svim parametrima no-brainer za investiciju. Postoji i mogućnost državnih poticaja pri ugradnji solarnih panela ako zadovoljavate određene uvjete, ali čak i bez njih ovo je vrlo privlačna investicija za one koji su to u mogućnosti isfinancirat.

Osim kompanije Trine, postoje i druge kompanije koje rade vrlo slične stvari na svjetskoj razini, ali nemam osobnog iskustva s njima pa ih neću navodit. Čak postoje i neke ideje u Hrvatskoj za gradnju relativno velikih solarnih postrojenja po urbanim kvartovima i manjim mjestima u kojima bi pojedinci podijelili ukupni trošak investicije (crowdfunding na nešto manjoj skali).

Još jedan način ulaganja koji istovremeno pomaže planetu i Vašem novčaniku je tzv. ESG Investing, tj. društveno odgovorno ulaganje. U principu se radi o tome da investirate u instrumente (najčešće ETF-ove) koji ili isključuju kompanije koje (po kriterijima fonda) loše utječu na društvo, okoliš i slično i/ili se investicija sastoji isključivo od kompanija koje aktivno djeluju pozitivno na društvo i okoliš. Ova tema je preopširna za ovaj tekst pa je ostavljam za budućnost.

Eto, malo puno informacija koje nam možda i nisu baš drage, ali su istinite. Sad kad imate moć znanja o navedenoj temi, na Vama je da je iskoristite na pravi način.

Škrti Otočanin