Ovaj blog post je posljednje ažuriran u travnju 2025. i može sadržavati affiliate linkove
Kad pišem o investiranju na blogu, uglavnom se fokusiram na dugoročno investiranje. Razlog je vrlo jednostavan: dugoročno investiranje ima prednosti poput:
- Drastičnog umanjivanja rizika
- Veće sigurnosti ishoda (prinosa koji su bliže povijesnim prosjecima)
- Više vremena za složenu kamatu da odradi svoj dio posla
Naravno, ponekad su naši financijski ciljevi puno bliže u budućnosti. Kad pričamo o vremenskim okvirima u investiranju, onda ih odokativno možemo podijeliti na: kratki rok (do 2 godine), srednji rok (2-10 godina) i dugi rok (10+ godina).
Najveća razlika između ova tri vremenska okvira u investiranju je u količini rizika koju možemo (ali i ne moramo) preuzeti te posljedičnom očekivanom prinosu. Znamo već iz ranijih blog postova da su (u pravilu) rizik i prinos neraskidivo povezani. Dakle, uglavnom vrijedi da niži rizik daje niži očekivani prinos te da viši rizik daje viši očekivani prinos.
Zašto i kako investirati kratkoročno?
Odgovor na prvo pitanje iz podnaslova najčešće leži u borbi protiv inflacije te psihološko-emocionalnim aspektima investiranja i štednje. Istina je da inflacija neće napraviti ogromnu štetu našoj imovini u prosječnoj godini, ali recimo 2022. i 2023. smo imali izrazito natprosječnu inflaciju.
Čak i da je inflacija na prosječnim razinama od 2-3% godišnje, želimo po mogućnosti barem sačuvati kupovnu moć naše ušteđevine na kratkom roku.
Osim borbe protiv inflacije, česti kratkoročni financijski ciljevi su:
- Veće kupovine (automobil, namještaj, tehnologija…)
- Životne promjene poput preseljenja, vjenčanja, rođenja djeteta, itd.
- Iskustva poput putovanja, proslava blagdana i slično
- Izgradnja fonda za crne dane
Da ste me prije samo godinu-dvije pitali kako investirati za ove ciljeve, rekao bih vam: nikako! Držite novac u čarapi (ili ispod madraca, kako tko voli). Što se u međuvremenu promijenilo?
Izrazito kratak sažetak: Covid-19 -> upumpavanje novaca u ekonomiju u svrhu sprječavanja recesije -> porast cijena (inflacija) -> podizanje kamatnih stopa u svrhu smanjivanja inflacije -> eto nas danas tu gdje jesmo.
Evo potrudio sam se napraviti još kraću verziju….
Što znači da su kamatne stope visoke iz naše perspektive? To znači dvije stvari:
- Krediti su skuplji
- Imamo pristup investicijama s relativno solidnim prinosom uz nizak rizik
Ovo drugo vrijedi barem u teoriji. Hrvatske banke poprilično kaskaju s prinosima na oročenja, štednje i slične proizvode, dok su nešto malo revniji s podizanjem kamata na kredite. Zašto? Zato što im se može. Imaju višak gotovine na bilancama i nije im neka potrebna dodatnih depozita građana. Slijedom toga ni ne podižu značajno kamate na štednju, odnosno kasne u tom podizanju u odnosu na rješenja. Nisu banke u toj priči zle ni pohlepne, već gledaju svoj poslovni interes u skladu s ponudom i potražnjom novca.
Gdje da onda investiramo kratkoročno?
Bankarski proizvodi (štednje, oročenja i slično)
Prvo ćemo pogledati trenutnu ponudu banaka. Prema stranici Moj Bankar, u trenutku posljednjeg ažuriranja ovog blog posta, trenutno se prinosi na oročene štednje u bankama na 12 mjeseci kreću u rasponu od 0.5-2%. Ove brojke mogu poprilično varirati od banke do banke, odnosno među različitim oblicima štednje.
Mislim da je većina dobro upoznata s ovim proizvodom pa neću tu previše duljiti. Ono na što treba obratiti pozornost je činjenica da je najčešće potrebno prenijeti račun u banku u kojoj želimo otvoriti štednju. Također, štednja će se automatski oporezivati porezom na dividendu koji iznosi 12% od 2024.
Druga prednost je osigurana svota do 100 000 EUR što je sigurno bitno onima koji planiraju staviti nešto više iznose na štednju. Pazite samo na sitna slova koja se tiču uvjeta izlaska iz štednje i/ili automatskog produljivanja, da ne bi bilo budućih neočekivanih troškova.
Po mom mišljenju, najveći nedostatak bankarskih proizvoda za kratkoročno investiranje je manjak likvidnosti. Ovo ovisi od proizvoda do proizvoda, ali najčešće imamo ugovornu obvezu na određeni vremenski rok (godinu, dvije ili više) te pripadajuće penale u slučaju ranijeg raskida ugovora. Postoje i likvidnije štednje po viđenju, ali one u pravilu imaju još niže prinose.
Hrvatske državne “narodne” obveznice i trezorski zapisi
Pisao sam već o hrvatskim državnim “narodnim” obveznicama i trezorskim zapisima. Bilo je nekoliko izdanja tijekom 2023. i 2024. godine te se očekuju i daljnja izdanja, ali s nepoznatim uvjetima koji se tiču kamatnih stopa, odnosno roka trajanja.
Obveznice i trezorski zapisi su vrlo sličan instrument s fiksnim prinosom, ali s razlikom da se “trezorci” kupuju diskontirani (sniženi) te se tek pri dospijeću dobiva nominalna vrijednost. Na primjer, trezorce koji su imali prinos od 3.75% na 12 mjeseci mogli smo kupiti po cijeni 963,95 EUR, a pri isteku 12 mjeseci bismo dobili nominalnu vrijednost od 1000 EUR.
Prinosi na obveznice i trezorski zapise inače nisu oporezivi u RH. Također, radi se o investicijama vrlo niskog rizika, a (trenutno) solidnih prinosa. U pravilu pozdravljam ovakve inicijative jer imaju pozitivan utjecaj na financijsko opismenjavanje građana i daju im više izbora.
Njihov nedostatak je niska likvidnost, odnosno pitanje je hoćemo li moći (i po kojoj cijeni) prodati obveznice/trezorske zapise prije njihovog dospijeća, ako nam novci zatrebaju.
Samostalno investiranje u obveznice
Samostalno investiranje u individualne obveznice ili obvezničke ETF-ove je ipak nešto kompleksnije i zahtjeva određenu količinu znanja i iskustva. Neću se praviti da sam ekspert u ovom polju (jer nisam), ali ovo su neke dobre početne točke:
- Ako držimo individualnu obveznicu do dospijeća, ne zanima nas kretanje kamatnih stopa. Dobivat ćemo prinos (kupon) na periodičnoj bazi, a glavnicu na kraju investicijskog roka. Jedini značajan rizik ako držimo obveznicu do dospijeća je onaj bankrota izdavatelja. Zato je dobra ideja trgovati obveznicama s investicijskim rejtingom, jer je ovaj rizik značajno niži.
- Investiranje putem obvezničkog ETF-a drastično smanjuje rizik bankrota pojedinog izdavatelja, ali donosi tržišni rizik, odnosno rizik promjene kamatnih stopa. Ako kamatne stope nastave s rastom, cijena obveznica trenutno dostupnih na tržištu pada. Takav je recimo i bio slučaj 2022. i 2023. godine.
- Ako investiramo u obvezničke ETF-ove u stranoj valuti (najčešće USD), onda je dobra ideja odabrati ETF-ove s hedganim valutnim rizikom. To znači da se izdavatelj ETF-a osigurao od tečajnog rizika korištenjem financijskih derivata. Ovo u pravilu donosi nešto više troškove ETF-a (TER), ali značajno umanjuje volatilnost (promjenu cijene).
- Možda i najveća prednost obvezničkih ETF-ova je likvidnost, odnosno činjenica da tu investiciju možemo bilo kad unovčiti.
Gotovi financijski proizvodi
Za većinu nas koji želimo što jednostavnije investirati kratkoročno, postoje i već gotovi financijski proizvodi za tako nešto na tržištu. Nekoliko takvih proizvoda koji su trenutno dostupni hrvatskim građanima te koji odskaču od konkurencije su Revolut Flexible Accounts, Interactive Brokers/Trading212 prinos na neinvestiranu gotovinu, Pametni depozit kompanije Finax i Genius CASH kompanije Intercapital.
Svi ovi proizvodi nude solidne prinose te visoku likvidnost (mogućnost prekida investicije praktički kad god želimo, bez ikakvog ugovora i penala). Glavni nedostatak svih navedenih proizvoda leži u činjenici da prinosi nisu fiksni, već ovise ponajprije o trenutnim kamatnim stopama. Bacit ćemo oko na svaki od tih proizvoda.
Revolut Flexible Account
Vjerujem da dobar dio vas već koristi digitalnu banku Revolut, a vi koji ne koristite: što čekate? Ne želim zvučati kao Revolut evanđelist, ali moram reći u svoju obranu da tu aplikaciju koristim već dugi niz godina, puno prije nego sam počeo pisati blog. Ima brojne prednosti koje sam naveo u ovom blog postu i ne košta ništa na osnovnoj razini.
Odnedavno su uveli i značajku Revolut Flexible Account (prijašnje ime: Revolut Savings) koja daje vrlo solidne prinose na depozite te koja se isplaćuje na dnevnoj bazi. Imajte na umu da ti prinosi značajno variraju ovisno o razini Revolut računa i valuti pa pogledajte najbolje u samoj aplikaciji kolike prinose biste mogli dobiti. Sama sredstva se investiraju u novčane fondove (money market funds) koji se drže na računu depozitarne banke.
Nedostatak je izostanak bilo kakve opcije akumuliranja, odnosno sav se prinos isplaćuje odmah što za sobom povlači obvezu obračuna i plaćanja poreza na dividendu, neovisno o tome što dalje napravimo s tim novcima. Revolut Flexible Account se lako može besplatno otvoriti unutar Revolut računa, a ako nemaš Revolut, možeš se besplatno registrirati ovdje.
Brokeri: Interactive Brokers i Trading212
Interactive Brokers (IB) je jedan od vodećih globalnih investicijskih platformi (brokera) o kojem sam isto već pisao. Od nedavno nude i relativno visoke prinose na neinvestiranu gotovinu na računu, ali s nekoliko ograničenja:
- Na prvih 10 000 EUR/USD ne dobivamo nikakav prinos
- Ako nam je ukupan portfelj (Net Asset Value – NAV) ispod 100 000 USD (ili ekvivalent u EUR), onda dobivamo niže prinose od navedenih maksimalnih
Ako zvuči komplicirano, to je zato što i jest. Srećom, napravili su kalkulator na kojem se može lako izračunat koliko se prinosa dobije na koji iznos. Dakle, ovo može solidna opcija ako već imaš IB račun te više iznose gotovine i/ili planiraš štedjeti u američkim dolarima. Ako nemaš IB račun, a želiš ga napraviti i pritom dobiti 1$ za svakih uplaćenih 100$ u obliku besplatnih dionica IB-a, onda to možeš napraviti ovdje.
Trading212 (T212) je (po meni) jedan od najboljih discount brokera koji je dostupan globalno (uključujući RH, brojne zemlje EU i šire). Imaju sličan proizvod kao i IB, ali bez limita što se tiče minimalne visine deponiranih sredstava. Dakle, jednaki su prinosi neovisno o tome imali 1 EUR ili 100 000 EUR na računu te su u trenutku posljednjeg ažuriranja najviši od dostupnih opcija. Treba doduše imati na umu da smo u slučaju bankrota brokera osigurani do 20 000 EUR u gotovini.
Prinosi se isplaćuju na dnevnoj bazi i vrijede za oba računa unutar aplikacije (Main Pot i Spending Pot). Za oporezivanje oba ova računa vrijedi isto kao i za Revolut Flexible Account, odnosno obvezni smo samostalno prijaviti i platiti porez na dividendu u iznosu od 12%.
Pametni depozit (Finax)
Pametni depozit kompanije Finax trenutno također nudi relativno visoke prinose na valutu EUR. Također se radi o vrlo likvidnoj investiciji, dakle možemo prekinuti investiranje kad god želimo. Najveća razlika između ovog proizvoda i ranije nabrojanih leži u tome da koristi portfelj akumulirajućih ETF-ova (kratkoročnih obveznica i novčanih fondova vrlo niskog rizika).
Ovakav izbor investicija je porezno optimalan jer nismo obvezni platiti porez na dividendu, već samo na kapitalnu dobit. Podsjetimo se, iznosi poreza na dividendu i kapitalnu dobit su 12% od 2024., ali potonji pada na 0% nakon 2 godine držanja investicije. Pročitaj više o porezima u investiranju ako te zanimaju detalji, a o mojem iskustvu korištenja Finaxovih proizvoda pročitaj ovdje.
Više informacija o ovom proizvodu možeš pronaći ovdje. Bitno je napomenuti da Finax navodi bruto prinos prije njihovih naknada od 0.5%, tako da to treba imati na umu prilikom odabira proizvoda.
Ako želiš krenuti investirati s Finaxom i dobiti 500 EUR besplatno upravljanih na 2 godine za bilo koju od njihovih usluga, to možeš napraviti ovdje.
Genius CASH
Genius CASH u trenutku posljednjeg ažuriranja ovog blog posta nudi solidne prinose koji će se mijenjati kako se bude mijenjala referentna kamatna stopa Europske Centralne Banke. Sredstva položena na ovaj račun se zapravo u cijelosti investiraju u Intercapitalov 7CASH ETF, a navedeni prinosi su u neto iznosu, nakon što se oduzme naknada fonda od 0.44%. Povrh toga nema nikakvih dodatnih naknada. Minimalna početna uplata je 50 EUR, ali daljnje uplate nemaju ni minimum ni maksimum.
Jedna od njegovih prednosti je i ta što 7CASH ETF ne isplaćuje dividendu, već je akumulira. To je porezno optimalno, što znači da svi porezni rezidenti RH koji u njega investiraju dulje od 2 godine, neće platiti nikakav porez, slično kao i kod Pametnog depozita kompanije Finax.
P.S. Za čitatelje ovog bloga je ekipa iz Geniusa osigurala besplatnih 10 EUR na računu ako otvoriš Genius račun na ovom linku.
Kratka usporedba dostupnih opcija za kratkoročno investiranje
Puno sam tu “nadrobio” pa evo kratka usporedba oročenja u banci te (po meni) četiri najzanimljivije opcije za kratkoročno investiranje u trenutku posljednjeg ažuriranja ovog blog posta. Interactive Brokers nisam uključio zbog relativno visokih potrebnih početnih iznosa. Uspoređivao sam isključivo prinose za valutu EUR.
Najveće prednosti oročene štednje su fiksni prinosi, a najveći nedostaci su niska likvidnost investicije. Revolut Flexible Account, Trading212 i Finaxov Pametni depozit pak nude visoku likvidnost, a Pametni depozit i Genius CASH mogu biti i neoporezivi ako investiramo dulje od 2 godine. Pritom Trading212 trenutno nudi najviše prinose za valutu EUR.
U posljednjem retku se nalazi primjer ukupnih prinosa nakon poreza na uloženih 1000 EUR na 2 godine. Pretpostavio sam fiksne prinose tijekom tog perioda, iako svi navedeni proizvodi (osim oročene štednje) imaju promjenjive prinose.
Brojke su isključivo informativne te su posljednje ažurirane u travnju 2025.
Bitno je znati prednosti i nedostatke svakog financijskog proizvoda kako bismo mogli napraviti informiraniju odluku. Na kraju dana, svatko bira opciju koja je za njega najpovoljnija.
Osobno nisam ljubitelj investiranja cijele ušteđevine u ovakve proizvode, koliko god oni bili niskog rizika. Ipak je gotovina na kraju dana najlikvidniji oblik imovine koji nam je potreban za svakodnevni život. Osobno trenutno imam otprilike oko pola crnog fonda u proizvodima ovog tipa, a druga polovica je i dalje u gotovini (na računu).
Zadnjih nekoliko godina smo se opekli na inflaciji, ali ne treba zaboraviti da je najbolja borba protiv inflacije upravo dugoročno investiranje u produktivne oblike imovine. Za mene su to uglavnom dionički i obveznički globalno diverzificirani ETF-ovi. Svejedno, šteta je ne iskoristiti trenutnu ekonomsku klimu na dobar način i staviti barem dio ušteđevine u proizvode koji uz minimalan rizik i visoku likvidnost daju barem nekakve prinose.
Škrti Otočanin
Pozdrav Toni,
Uplatio sam u Genius CASH opciju prije par dana nešto novca pa me zanima da li se prinos vidi svakodnevno kao i u Revolutu?
Pitam jer mi i dalje kada uđem u aplikaciju piše iznos novca koji je uplaćen no prinos je i dalje 0,00 eur.
Bok Tomislave,
Ne znam nažalost taj tehnički detalj, to je pitanje za njih. Ja vrlo rijetko gledam stanja računa pa tako i Geniusa.
Poštovani,
imam jedno pitanje vezano za porez na kapitalnu dobit.
Ukoliko su prodane dionice (recimo na trade212) jasno mi je da to ulazi u eventualni porez na kapitalnu dobit za kal.godinu.
Ipak, treba li svejedno poslati INO izjavu ili INO DOH (budući da je u pitanju određeni dohadak iz inozemstva).
Hvala lijepo
Ukoliko dionica ne isplaćuje dividende, onda (koliko je meni poznato) nije potrebno. Dakle, samo JOPPD do kraja veljače za prethodnu kalendarsku godinu.
Dragi Toni,
Kao i sve dosadašnje, i za ovo ti hvala od srca, hvala ti što imaš osjećaj za “malog čovjeka”.
Budući da imam račun kod Erste bank, ja sam nešto crnog fonda “parkirao” u Erste Money Market fond, dok ne vidim gdje ću i što s tim novcima.
Šta ti misliš o tom fondu kao kratkoročnoj opciji investiranja?
Također, pitao bih te za mišljenje/iskustvo investiranja u globalne ETF-ove, putem Genius aplikacije (ETF SELECT)?
Ako misliš da je to okay, koji ETF bi preporučio (S&P500, NASDAQ-100, FTSE All-World..)?
Hvala unaprijed.
Dragi Mato, novčani fondovi su općenito solidan način parkiranja novca na kratki rok. Vrlo su niskog rizika, a njihova isplativost ovisi najviše o trenutnim referentnim kamatnim stopama i naknadama. Obično su novčani fondovi banaka skuplji (viših naknada) od recimo ETF novčanih fondova.
Genius sam obradio u posebnom blog postu (nedavno ažuriranom), kao i ETF-ove u “Kompletnom vodiču kroz ETF-ove za početnike”. Oboje pronađeš lako na https://tonivitali.com/svi-postovi
Hvala Toni na super članku! Možeš li negdje obraditi/uputiti o korištenju Trading 212 za neinvestiranu gotovinu? Obzirom na fiksne (nepostojeće) troškove, zvuči kao najbolja opcija.
Bok Bruno, hvala na pohvalama. Mislim da nekakav poseban vodič nije potreban. Dovoljno je otvoriti račun, uplatiti sredstva i aktivirati tu opciju u postavkama (ako već nije aktivirana). Direktnih troškova nema, ali postoji porez na dividendu kojeg moramo sami obračunati i platiti. Lp
Pozdrav Toni,
prije svega velika hvala na trudu i sadržajima koje nesebično dijeliš s nama koji tek ulazimo u ovaj svijet financija. Rijetkost je naići na nekog tko daje tako jasne i konkretne primjere da se mogu snaći i oni malo stariji.
Čitajući tvoj blog prije godinu dana registrirala sam se na Trading 212 i pomalo štedim tamo putem akumulirajućih ETF-ova. Nakon ovog bloga, moje pitanje je da ukoliko tamo aktiviram opciju kamata na neinvestiranu gotovinu (ako dobro shvaćam isplaćuju je dnevno) kad nastaje moja obveza plaćanja poreza i slanja obrasca JOPPD? Da li po isteku tekućeg mjeseca ili u trenutku povlačenja gotovine na moj tekući račun?
Hvala puno unaprijed!
Bok Ivana,
Hvala na praćenju i lijepim riječima. Što se tiče T212, tehnički obveza plaćanja poreza na kamatu (dividendu) se ostvaruje čim si dobila prvi primitak. Prema propisima Porezne, trebali bismo svaki dan obračunavat i plaćat porez pa makar se radilo i o nekoliko centi. U praksi pak većina ljudi jednom godišnje prijavi te primitke preko obrasca INO-DOH i plati odgovarajući porez (12%).
Hvala puno na odgovoru!
Poštovani, pohvale za stranicu, stvarno puno korisnih savjeta što novih što onih kojima si potvrdiš neke stvari. Mene zanima, a nigdje ne mogu iskopati odgovor, da li se ulaganje preko nekih instrumenata, fondova npr. Revoluta u investcihsko zlato (dakle bez fizičkog posjedovanja) oporezuje s obzirom da samo ulaganje u investicijsko zlato oslobođeno poreza?
Pozdrav Darko, investiranje u fondove koji investiraju u imovinu koja ne podliježe oporezivanju u RH (poput investicijskog zlata ili individualnih obveznica) se u pravilu oporezuje isto kao i bilo koji drugi fondovi (npr. dionički).
Pozdrav, što bi točno značilo obračun i plaćanje poreza na dividendu? to se odnosi i na fizičke osobe ili?
Da. Uvijek i pišem iz perspektive fizičke osobe. Navedeni su linkovi u blog postu na dodatne materijale, obrasce Porezne Uprave i slično.
– Znači ,npr. imam 110.000 USD u globalnom ETFu dioničkom na IBKR platformi, i oni mi isplaćuju kamatu od 4,83% na to ???
Keš nemam.
Jesam dobro skužio ?
Raste cijena ETFa plus kamata, znači dupla zarada 😁.
Samo ne piše jel godišnje ili mjesečno ili dnevno isplaćuju kamatu.
Hvala za odgovor.
Bok Damire,
Ne, IBKR tu kamatu isplaćuje samo na gotovinu koju držimo neinvestiranu na računu. Bilo bi lijepo imati duplu zaradu, ali ne ide to baš tako 🙂
Isplaćuju kamatu na mjesečnoj bazi.
Toni pozdrav, zanima me Vas komentar na kratkorocno ulaganje u certifikat o depozitu. Konkretno imam ponudu za ulaganje u depozit na 24 mj. sa zastitom depozita 100% i mogucnosti dobiti koja nije fiksna jer ovisi o dobiti tehnoloskih kompanija iz S&P grupe. Unaprijed zahvaljujem.
– Bio sam dosta ne Redditu i ima ih dosta kojima je Revolut blokirao račun, i Revolut tvrdi da po tom pitanju slijedi zatvaranje računa.
Zbog pravila kojih se oni moraju pridržavati.
Revolut ne daje jasan odgovor zašto je to napravio.
Međutim, iz postova forumaša na Redditu se da uočiti da su transakcije sa kripto mjenjačnicama i P2P razlog tome najčešće.
Ja znam da ste vi mnogo nahvalili Revolut, da je najbolji u svemiru itd.
Sve je to OK ako bi se usudili položiti na tu banku npr. 50.000 ili 100.000 eura , znači neku ozbiljnu svotu.
Bok Damire, čuo sam i ja za takve priče. Doduše, većinom se to riješi sa službom za korisnike, nisam još čuo da bi mogli nekome zaplijeniti sredstva (niti je to legalno).
Osobno s Revolutom imam samo pozitivna iskustva, ali ga koristim za transfere, konverziju valuta, podizanje gotovine i slično.
Za investiranje (pogotovo viših iznosa) su po meni ipak investicijske brokerske platforme bolji izbor.
Ja sam imao poslovni račun na Revolutu, izgubio sam pristup do računa, podrška mi ne može pomoći da ga obnovim. Izgubio nekoliko sati u razgovoru s njima. Na računu je ostalo samo cca 15€ pa nije bitno.
Podrška im je super za trivijalne stvari ali ako nešto zapne kao kod mene posve su beskorisni. Stvarno ne znam što bih napravio da su neki veći novci ostali na računu.
Hvala na dijeljenju iskustva! Čitao sam o negativnim iskustvima, ali ja osobno nisam imao nikakva.
Hvala, super zanimljivo. Kako stoji Revolut po pitanju investiranja u ETF ? Dal je moguce za sad ? Šta misliš općenito o investiranju putem Revoluta dionice i kripto ? Navodno isplata kasni po nekoliko danan kad odlučiš prodat ?
Hvala Vedrane! Trgovanje ETF-ovima je došlo nedavno na Revolut, a dionicama se može trgovati odavno. Napravit ću ubrzo update članka o Revolutu kojeg već imam.
Ne znam osobno za ta kašnjenja.
Bravo Toni još jedan odličan tekst. Feedback od mene kao vjernog čitatelja: šta više ovakvih članak gdje se mogu nać korisne info.
Hvala ti Ivo na vjernom čitanju i pohvalama!
Pozdrav Toni, hvala na blogu i dijeljenju informacija. Imam pitanje u vezi s Flex accountom na Revolutu. Koliko čittam uvjete, čini mi se da Revolut svaki dan isplacuje “dobit” na Revolut račun, ali i automatski reinvestira ta sredstva dalje, a ta dobit u biti ostaje na Revolut računu. Pitanje je ne bi li imalo smisla platiti porez tek u slucaju isplate ili ako nema isplate unutar 2 godine onda ni na to?
Hvala, Maja
Bok Majo,
Sa stajališta Porezne Uprave radi se o dividendi pa automatski postajemo obvezni platiti porez na dividendu. Ne može se nažalost izbjeći u ovom slučaju (osim ako ne odaberemo neki drugi financijski proizvod koji zaista akumulira prinose unutar fonda).