Ovaj blog post je posljednje ažuriran u veljači 2024. i sadrži affiliate linkove

Kad pišem o investiranju na blogu, uglavnom se fokusiram na dugoročno investiranje. Razlog je vrlo jednostavan: dugoročno investiranje ima prednosti poput:

  • Drastičnog umanjivanja rizika
  • Veće sigurnosti ishoda (prinosa koji su bliže povijesnim prosjecima)
  • Više vremena za složenu kamatu da odradi svoj dio posla

Naravno, ponekad su naši financijski ciljevi puno bliže u budućnosti. Kad pričamo o vremenskim okvirima u investiranju, onda ih odokativno možemo podijeliti na: kratki rok (do 2 godine), srednji rok (2-10 godina) i dugi rok (10+ godina).

Najveća razlika između ova tri vremenska okvira u investiranju je u količini rizika koju možemo (ali i ne moramo) preuzeti te posljedičnom očekivanom prinosu. Znamo već iz ranijih blog postova da su (u pravilu) rizik i prinos neraskidivo povezani. Dakle, uglavnom vrijedi da niži rizik znači niži očekivani prinos te da viši rizik znači viši očekivani prinos.

Srednjoročno i dugoročno investiranje u praksi

Kao što sam već ranije pisao, prije dugoročnog investiranja moramo napraviti 3 odluke (ovim redoslijedom):

  1. Odabir alokacije (sastava portfelja po imovinskim klasama)
  2. Odabir investicijske platforme
  3. Odabir konkretne investicije

Više o odabiru alokacije pročitaj ovdje i ovdje, a o odabiru investicijske platforme (brokera) na blog postovima o klasičnim brokerima, discount brokerima i robosavjetnicima.

Što se konkretnih investicija tiče, prolio sam more tinte već pojašnjavajući zašto su ETF-ovi najefikasniji instrument za dugoročno investiranje. Široka diverzifikacija i niski troškovi su svakako najbitniji razlozi.

Ako pričamo o srednjoročnom investiranju, ono se u praksi ne razlikuje značajno od dugoročnog investiranja. Rekli smo već da najveća razlika leži u količini rizika koji smo spremni preuzeti. Slijedom toga ćemo prilikom srednjoročnog investiranja imati nešto više udjele konzervativnijih imovinskih klasa u portfelju poput obveznica.

Pravi izazov počinje kad nam se vremenski horizont smanjuje na manje od 5 godina, a pogotovo kad se približava 2-3 godine. Na tako kratkim vremenskim okvirima jednostavno ne znamo što možemo očekivati. Investiranje tada postaje sve više ovisno o sreći, odnosno špekulativno.

Odnosno, to je slučaj ako pričamo o financijskim tržištima, odnosno dionicama i obveznicama. U razdobljima nešto viših kamatnih stopa kakve trenutno proživljavamo (druga polovica 2023.) otvaraju nam se neke nove opcije za kratkoročno investiranje.

Zašto i kako investirati kratkoročno?

Odgovor na prvo pitanje iz podnaslova najčešće leži u borbi protiv inflacije te psihološko-emocionalnim aspektima investiranja i štednje. Istina je da inflacija neće napraviti ogromnu štetu našoj imovini u prosječnoj godini, ali protekle 2 godine (2022.-2023.) su bile izrazito natprosječne.

Čak i da je inflacija na prosječnim razinama od 2-3% godišnje, želimo po mogućnosti barem sačuvati kupovnu moć naše ušteđevine na kratkom roku.

Osim borbe protiv inflacije, česti kratkoročni financijski ciljevi su:

  • Veće kupovine (automobil, namještaj, tehnologija…)
  • Životne promjene poput preseljenja, vjenčanja, rođenja djeteta, itd.
  • Iskustva poput putovanja, proslava blagdana i slično
  • Izgradnja fonda za crne dane

Da ste me prije samo godinu dana pitali kako investirati za ove ciljeve, rekao bih vam: nikako! Držite novac u čarapi (ili ispod madraca, kako tko voli). Što se u međuvremenu promijenilo?

Izrazito kratak sažetak: Covid-19 -> upumpavanje novaca u ekonomiju u svrhu sprječavanja recesije -> porast cijena (inflacija) -> podizanje kamatnih stopa u svrhu smanjivanja inflacije -> eto nas danas tu gdje jesmo. 

Evo potrudio sam se napraviti još kraću verziju….

Što znači da su kamatne stope visoke iz naše perspektive? To znači dvije stvari:

  • Krediti su skuplji
  • Imamo pristup investicijama s relativno solidnim prinosom uz nizak rizik

Ovo drugo vrijedi barem u teoriji. Hrvatske banke poprilično kaskaju s prinosima na oročenja, štednje i slične proizvode, dok su nešto malo revniji s podizanjem kamata na kredite. Zašto? Zato što im se može. Imaju višak gotovine na bilancama i nije im neka potrebna dodatnih depozita građana. Slijedom toga ni ne podižu značajno kamate na štednju, odnosno kasne u tom podizanju u odnosu na rješenja fintech kompanija. Nisu banke u toj priči zle, nego gledaju svoj poslovni interes u skladu s ponudom i potražnjom novca.

Gdje da onda investiramo kratkoročno?

Bankarski proizvodi (štednje, oročenja i slično)

Prvo ćemo pogledati trenutnu ponudu banaka. Prema informativnoj listi HNB-a, u trenutku posljednjeg ažuriranja ovog blog posta (studeni 2023.), trenutno se prinosi na oročene štednje u bankama na 12 mjeseci kreću uglavnom od oko 1% za najveće banke (Erste, Zaba, PBZ) pa sve do 3% za neke manje banke Ostale vrste štednje (dječja, po viđenju, itd.) trenutno (veljača 2024.) nude u prosjeku znatno niže prinose.

Mislim da je većina dobro upoznata s ovim proizvodom pa neću tu previše duljiti. Ono na što treba obratiti pozornost je činjenica da je najčešće potrebno prenijeti račun u banku u kojoj želimo otvoriti štednju. Također, štednja će se automatski oporezivati porezom na dividendu (12% od 01.01.2024.). Pazite i na sitna slova koja se tiču uvjeta izlaska iz štednje i/ili automatskog produljivanja, da ne bi bilo neočekivanih troškova.

Po mom mišljenju, najveći nedostatak bankarskih proizvoda za kratkoročno investiranje je manjak likvidnosti. Ovo ovisi od proizvoda do proizvoda, ali najčešće imamo ugovornu obvezu na određeni vremenski rok (godinu, dvije ili više) te pripadajuće penale u slučaju ranijeg raskida ugovora.

Hrvatske državne “narodne” obveznice i trezorski zapisi

Pisao sam već o ponudi hrvatskih državnih narodnih obveznica građanima RH u 2023. U drugoj polovici godine imali smo i ponudu trezorskih zapisa RH. Bilo pa prošlo, odnosno “Tko je jamio, jamio je”.

Radi se o sličnim proizvodima s fiksnom kamatnom stopom s tom razlikom da se trezorski zapis kupuje diskontiran (snižen) te se tek pri dospijeću dobiva nominalna vrijednost. U ovom slučaju se radi o prinosu od 3.75%, odnosno mogao se kupiti trezorski zapis (ili više njih) po cijeni 963,95 EUR , a na kraju investicijskog roka (12 mjeseci) se dobije nominalna vrijednost od 1000 EUR.

Prinosi na obveznice i trezorski zapise inače nisu oporezivi u RH. Također, radi se o investicijama vrlo niskog rizika, a (trenutno) solidnih prinosa. Postoje najave da će biti sličnih ponuda i u 2024., ali nije još poznato kada i po kakvim uvjetima. U pravilu pozdravljam ovakve inicijative jer imaju pozitivan utjecaj na financijsko opismenjavanje građana i daju im više izbora.

Nedostaci su niska likvidnost, odnosno pitanje je hoćete li moći (i po kojoj cijeni) prodati obveznice, odnosno trezorske zapise prije njihovog dospijeća, ako vam novci zatrebaju.

Samostalno investiranje u obveznice

Samostalno investiranje u individualne obveznice ili obvezničke ETF-ove je ipak nešto kompleksnije i zahtjeva određenu količinu znanja i iskustva. Neću se praviti da sam ekspert u ovom polju (jer nisam), ali ovo su neke dobre početne točke:

  • Ako držimo individualnu obveznicu do dospijeća, ne zanima nas kretanje kamatnih stopa. Dobivat ćemo prinos (kupon) na periodičnoj bazi, a glavnicu na kraju investicijskog roka. Jedini značajan rizik ako držimo obveznicu do dospijeća je onaj bankrota izdavatelja. Zato je dobra ideja trgovati obveznicama s investicijskim rejtingom, jer je ovaj rizik značajno niži.
  • Investiranje putem obvezničkog ETF-a drastično smanjuje rizik bankrota pojedinog izdavatelja, ali donosi tržišni rizik, odnosno rizik promjene kamatnih stopa. Ako kamatne stope nastave s rastom, cijena obveznica trenutno dostupnih na tržištu pada. Takav je recimo i bio slučaj protekle 2 godine.
  • Ako investiramo u obvezničke ETF-ove u stranoj valuti (najčešće USD), onda je dobra ideja odabrati ETF-ove s hedganim valutnim rizikom. To znači da se izdavatelj ETF-a osigurao od tečajnog rizika korištenjem financijskih derivata. Ovo u pravilu donosi nešto više troškove ETF-a (TER), ali značajno umanjuje volatilnost (promjenu cijene). 

Gotovi financijski proizvodi

Za većinu nas koji želimo što jednostavnije investirati kratkoročno, postoje i već gotovi financijski proizvodi za tako nešto na tržištu. Tri takva proizvoda koja su trenutno dostupna hrvatskim građanima te koja odskaču od konkurencije su Revolut Flexible Account, Interactive Brokers i Trading212 prinos na neinvestiranu gotovinu te Pametni depozit kompanije Finax. 

Svi ovi proizvodi nude solidne prinose te visoku likvidnost (mogućnost prekida investicije praktički kad god želimo, bez ikakvog ugovora i penala). Glavni nedostatak svo troje leži u činjenici da prinosi nisu fiksni, već ovise ponajprije o trenutnim kamatnim stopama. Bacit ćemo oko na svaki od tih proizvoda.

Revolut Flexible Account

Vjerujem da dobar dio vas već koristi digitalnu banku Revolut, a vi koji ne koristite: što čekate? Ne želim zvučati kao Revolut evanđelist, ali moram reći u svoju obranu da tu aplikaciju koristim već dugi niz godina, puno prije nego sam počeo pisati blog. Ima brojne prednosti koje sam naveo u ovom blog postu i ne košta ništa na osnovnoj razini.

Odnedavno su uveli i značajku Revolut Flexible Account (prijašnje ime: Revolut Savings) koja daje vrlo solidne prinose na depozite te koja se isplaćuje na dnevnoj bazi. Imajte na umu da ti prinosi značajno variraju ovisno o razini Revolut računa i valuti pa pogledajte najbolje u samoj aplikaciji kolike prinose biste mogli dobiti. Sama sredstva se investiraju u novčane fondove (money market funds) koji se drže na računu depozitarne banke.

Nedostatak je izostanak bilo kakve opcije akumuliranja, odnosno sav se prinos isplaćuje odmah što za sobom povlači obvezu obračuna i plaćanja poreza na dividendu, neovisno o tome što dalje napravimo s tim novcima. Revolut Flexible Account se lako može besplatno otvoriti unutar Revolut računa, a ako nemate Revolut, možete se besplatno registrirati ovdje.

Brokeri: Interactive Brokers i Trading212

Interactive Brokers (IB) je jedan od vodećih globalnih investicijskih platformi (brokera) o kojem sam isto već pisao. Odnedavno nude i visoke prinose na neinvestiranu gotovinu na računu, ali s nekoliko ograničenja:

  • Na prvih 10 000 EUR/USD ne dobivamo nikakav prinos
  • Ako nam je ukupan portfelj (Net Asset Value – NAV) ispod 100 000 USD (ili ekvivalent u EUR), onda dobivamo niže prinose od navedenih maksimalnih

Ako zvuči komplicirano, to je zato što i jest. Srećom, napravili su kalkulator na kojem se može lako izračunat koliko se prinosa dobije na koji iznos. Dakle, ovo može solidna opcija ako već imaš IB račun te više iznose gotovine i/ili planiraš štediti u američkim dolarima. Ako nemaš IB račun, a želiš ga napraviti i pritom dobiti 1$ za svakih uplaćenih 100$ u obliku besplatnih dionica IB-a, onda to možeš napraviti ovdje.

Trading212 (T212) je (po meni) jedan od najboljih discount brokera koji je dostupan globalno (uključujući RH, brojne zemlje EU i šire). Imaju sličan proizvod kao i IB, ali bez limita što se tiče minimalne visine računa. Dakle, jednaki su prinosi neovisno o tome imali 1 EUR ili 100 000 EUR na računu te su u trenutku posljednjeg ažuriranja (veljača 2024.) najviši od dostupnih opcija (4.2% za EUR).

Prinosi se isplaćuju na dnevnoj bazi, a ako želiš otvoriti Trading212 račun, možeš dobiti besplatnu dionicu vrijednosti do 100 EUR ako to napraviš preko ovog linka.

Za oporezivanje oba ova računa vrijedi isto kao i za Revolut Flexible Account, odnosno obvezni smo prijaviti i platiti porez na dividendu u iznosu od 12%.

Pametni depozit (Finax)

Pametni depozit kompanije Finax trenutno također nudi relativno visoke prinose na valutu EUR. Također se radi o vrlo likvidnoj investiciji, dakle možemo prekinuti investiranje kad god želimo. Najveća razlika između ovog proizvoda i ranije nabrojanih leži u tome da koristi portfelj akumulirajućih ETF-ova (kratkoročnih obveznica i novčanih fondova vrlo niskog rizika).

Ovakav izbor investicija je porezno optimalan jer nismo obvezni platiti porez na dividendu, već samo na kapitalnu dobit. Podsjetimo se, iznosi poreza na dividendu i kapitalnu dobit su 12% od 01.01.2024., ali potonji pada na 0% nakon 2 godine držanja investicije. Pročitaj više o porezima u investiranju ako te zanimaju detalji.

Više informacija o ovom proizvodu možeš pronaći ovdje.

Kratka usporedba dostupnih opcija za kratkoročno investiranje

Puno sam tu nadrobio pa evo kratka usporedba (po meni) 3 najzanimljivije opcije za kratkoročno investiranje u trenutku posljednjeg ažuriranja ovog blog posta (veljača 2024.). Interactive Brokers nisam uključio zbog relativno visokih potrebnih početnih iznosa. Uspoređivao sam prinose za valutu EUR

Najveće prednosti oročene štednje su fiksni prinosi, a najveći nedostaci su niska likvidnost investicije. Revolut Flexible Account, Trading212 i Finaxov Pametni depozit pak nude visoku likvidnost, a Pametni depozit može biti i neoporeziv ako se drži dulje od 2 godine. Pritom Trading212 trenutno nudi najviše prinose za valutu EUR.

Navedeni osigurani iznosi su u praksi i nisu presudni, budući da se ovi proizvodi tretiraju kao udjeli u investicijama, a ne kao depoziti. U slučaju bankrota brokera bi se ti udjeli trebali prebaciti na račun nekog drugog brokera.

Bitno je znati prednosti i nedostatke svakog financijskog proizvoda kako bismo mogli napraviti informiraniju odluku. Na kraju dana, svatko bira opciju koja je za njega najpovoljnija.

Osobno nisam ljubitelj investiranja cijele ušteđevine u ovakve proizvode, koliko god oni bili niskog rizika. Ipak je gotovina na kraju dana najlikvidniji oblik imovine koji nam je potreban za svakodnevni život. Osobno trenutno imam otprilike oko pola crnog fonda u proizvodima ovog tipa, a druga polovica je i dalje u gotovini (na računu).

Zadnjih nekoliko godina smo se opekli na inflaciji, ali ne treba zaboraviti da je najbolja borba protiv inflacije upravo dugoročno investiranje u produktivne oblike imovine. Za mene su to uglavnom dionički i obveznički globalno diverzificirani ETF-ovi. Svejedno, šteta je ne iskoristiti trenutnu ekonomsku klimu na dobar način i staviti barem dio ušteđevine u proizvode koji uz minimalan rizik i visoku likvidnost daju barem nekakakve prinose.

Škrti Otočanin