Prije svega, želim svim čitateljima ovog bloga i ostalih otprilike 99.99999975% svjetske populacije sve najbolje u novoj godini. Naravno, čestitke i želje su jedno, a realnost nešto sasvim drugo. Nema princa na bijelom konju ili princeze na bijelom… nečemu koji će nam magično poboljšati život. Za vlastito poboljšanje života se moramo pobrinuti sami.

Dobra početna točka je da nakratko zastanemo i analiziramo gdje se uopće nalazimo. Kako uopće znati gdje idemo, ako ne znamo gdje smo sad? Tek nakon toga možemo postavljati ciljeve, odnosno određivati put kojim moramo ići. U ovom blog postu ću ukratko objasniti kako to radim za sebe zadnjih nekoliko godina.

Nije ovaj način ni po čemu bolji od drugih, ali meni se osobno pokazao koristan. Prije nego što s tim počnem, dat ću kratki pregled 2022. godine u smislu financija, ali i općenito.

Pregled prošle godine (općenito)

Neću se puno zadržavati na geopolitičkim događajima koji su uvelike oblikovali prošlu godinu, jer se time ni ne bavim. Svejedno, bilo kakav pregled prošle godine bez barem spominjanja rata u Ukrajini ili posljedica pandemije koje još uvijek osjećamo ne bi imao smisla..

I rat i pandemija su utjecali na broj 1 financijsku temu prošle godine – povišenu inflaciju. Možemo razglabati do preksutra što se moglo bolje napraviti s benefitom vremenskog odmaka, ali u suštini nije ni bitno. Jedna od mojih osnovnih životnih filozofija (preuzeta iz stoicizma) je fokus na isključivo stvari koje su pod mojom kontrolom.

Na poteze centralnih banaka i vlada, ratove te kretanja tržišta mali čovik nema apsolutno nikakav utjecaj. Što prije to shvatimo, tim bolje. Tome pomaže i minimalno praćenje vijesti (ili potpuna eliminacija istih). Sam sebi dajem 5-10 min ujutro da proletim kroz vijesti i onda ih više ne diram do kraja dana. Koje su šanse da nešto što se dogodilo u svijetu u zadnja 24h ima utjecaj na nas osobno? Praktički nikakve. Pisao sam detaljnije o ovome u blog postu o .

Financijska tržišta 2022.-2023.

Ako se fokusiramo samo na financijske teme, 2022. je za investitore bila jedna od najgorih ili najboljih godina u posljednje vrijeme, ovisno kako gledamo. Da pojasnim: pad tržišta poput ovog u 2022. za dugoročnog investitora je zapravo blagoslov. Svi investitori osim onih kojima je ostalo manje od nekoliko godina za prodaju udjela u svojim investicijama nakon 2022. imaju razlog za slavlje.

Naime, u odličnoj smo situaciji da kupujemo “na sniženju”. Znatni padovi tržišta u prošloj godini znače samo jedno: sve što kupimo danas ima više buduće očekivane prinose. Znate onu staru “kupi jeftino i prodaj skupo”?. E pa baš sad je (vjerojatno) dobar trenutak za jeftinu kupovinu.

Znači li to da će 2023. biti bolja za tržišta od 2022.? Pojma nemam, kao ni bilo tko drugi. Dosta je samo pogledati prognoze najvećih banaka i investicijskih kuća za prošle godine da bismo bili u to sigurni. Prema autoru NY Times-a, od 2000. do 2020. prosječna pogreška (medijan) u predvišanju tržišta za iduću godinu je bila čak 12.9%! Odnosno, više nego duplo koliki je bio povrat tržišta u tom razdoblju. Pametnom dosta.

Financijska tržišta su kaotični sustavi. Riječ “kaotični” ne znači da njima vlada kaos i bezakonje, već da čak i mala promjena neke varijable može značajno promijeniti rezultat. Da ne pričamo i o utjecaju većih promjena. Primjer: samoprozvani diktator izvrši invaziju na susjednu zemlju. Ili recimo pristaše predsjednika najbogatija države na svijetu nasilno upadnu u parlament te iste države…

Ako ne znamo kakva će biti 2023., zašto onda govorim da je (vjerojatno) dobro vrijeme za kupovinu? Iako stoji da 2023. može biti još gora od 2022., činjenica je da nemamo informacije o budućnosti. Jedina informacija koju imamo je da je sada povoljnije kupovati udjele na gotovo svim tržištima nego prije godinu dana. Pogledajmo samo najbitnije imovinske klase poredane po prinosima u 2022 (žuti stupac s oznakom 1Y):

Razlika između ekonomije i tržišta

Kao što je vrijedilo u 2021. da je bilo gotovo nemoguće biti u minusu, tako 2022. vrijedi obratno. Indeks S&P500 i svjetske dionice su završile u minusu oko 18%, a globalne dionice oko 13%. Osim visoko rizičnih komoditeta, nismo se imali gdje “sakriti” od minusa.

U vremenu kad nadolazeća recesija (i rasprava o tome jesmo li već u njoj) vrišti sa svih naslovnica, bitno je znati da tržišta reagiraju anticipativno. To znači da su očekivanja tržišta unaprijed već uračunata u trenutne cijene. Sljedeća grafika je dobra ilustracija toga:

Imajte na umu da je ovaj graf ilustrativnog karaktera i da se u stvarnom svijetu može dogoditi da ekonomija “cvjeta”, a da su tržišta “u banani”, ali i obratno. U svakom slučaju, tržišta nisu isto što i ukupna ekonomija.

Dakle, sve i da recesija sigurno dolazi, to ne mora nužno značiti daljnji pad tržišta. Isto tako, najbolje godine na tržištima po prinosima često slijede nakon najgorih godina (i obratno). Baš zato sam prošle godine “prognozirao” lošiju 2022. što se tiče prinosa na tržištima. Nisam kaštelanski Nostradamus, nego su jednostavno tržišta “divljala” u 2021. godini, postižući nerealne cijene.

Zaključak je da su tržišta ciklična, ali dugoročno teže prosjecima prinosa pojedinih imovinskih klasa. Što duže investiramo, taj je rizik niži i sigurniji smo da ćemo imati prinose bliže povijesnim prosjecima.

U svakom slučaju, tajmiranje tržišta i kalkuliranje kada kupiti ili prodati su dugoročno gledano gotovo uvijek gubitnička strategija.

S tim na umu, čak i ako 2023. bude opet lošija godina, to nam daje samo dodatno “sniženje” na cijenu udjela. Zapamtite, u dugoročnom investiranju nas ne zanimaju rezultati na godinu-dvije, već na 10-15-20 i više godina.

Pregled prošle godine (osobne financije)

Osobno pregled svojih osobnih financija radim kvartalno, iako je i jednom godišnje čisto ok.

Za ove potrebe koristim Excel ili Google Sheets, ali se može lako i jednostavno napraviti i vlastoručno na listu papira.

Prva stvar koju gledam je osobna . Jednostavno zbrojim svu zajedničku imovinu supruge i mene: stanje na računima, gotovina, brokerski računi, kriptovalute, alternative investicije itd. Ne zaboravite ubrojiti i 2. i 3. mirovinski fond koji su također osobna imovina.

Od tog broja oduzmite sve dugove i ono što ostane je neto imovina. To je najjednostavnija i najtočnija metrika koliko osobno financijski vrijedimo. Ono što nas najviše zanima nije samo iznos, nego trend: povećava li se moja neto imovina s vremenom? Nacrtajte i jednostavni linijski graf kako biste dobili dobru predodžbu s čim 

U početku će mnogima najveći faktor rasta neto imovine biti štednja, dok kasnije sve veći značaj imaju kretanja na tržištima nekretnina, dionica i ostale imovine koju posjedujemo. Samim time, može se dogoditi da neto imovina pada koji kvartal. To nije toliko bitno, već je fokus na tome da  imamo dugoročno uzlazan trend.

Nije poanta više neto imovine mogućnost rastrošnog života, već nam ona omogućava više financijske stabilnosti, fleksibilnosti i neovisnosti.

Nakon toga podijelimo neto imovinu prema imovinskim klasama: nekretnine, dionice, obveznice, kriptovalute itd. Ako želite i mirovinske fondove podijeliti po ovim kategorijama, onda iskopajte podatke gdje vaš mirovinski fond investira (na stranici hrportfolio.hr). Jednostavni pie ili bar chart su dobar vizualni pokazatelj za udjele imovinskih klasa.

Ovo je idealan dio da se zapitate koje imovinske klase imate više od željenog, a koje manje. Ovi podaci bi trebali uvelike voditi daljnje investiranje, odnosno rebalansiranje portfelja.

Za one koji žele znati više

Mislim da je ovo za više nego većinu ljudi sasvim dovoljno. Budući da sam jedan od rijetkih koji zapravo uživa u ovom procesu, ja idem malo dalje.

Podijelim imovinu ne samo po klasama, nego i u dvije kategorije: investirano i neinvestirano. Odnosno, želim si osvijestit koliki postotak moje imovine “radi za mene” i donosi prinos dugoročno, a koji stagnira, odnosno gubi na vrijednosti (automobili, gotovina i slično).

Osim toga, podijelim i svoju imovinu prema geografskoj diverzifikaciji. Pročitajte više u blog postu o ili pogledajte ovaj podcast na tu temu:

Dakle, pokušavam svoju imovinu diverzificirati geografski što je više moguće u skladu sa njihovim stvarnim udjelima na tržištu. Ako investirate putem robosavjetnika ili jednostavnih ETF-ova poput VWCE, onda ste ovaj dio već odradili. 

Imajte samo na umu da je za potpunu računicu opet potrebno uračunati koliki postotak mirovinski fondovi investiraju u RH (u pravilu se radi o većini portfelja). Ovo je i dobar način da si predočite koliko smo svi (više ili manje) izloženi državi u kojoj živimo.

Većina građana ima primanja, nekretnine, gotovinu i brojne druge oblike imovine u državi u kojoj živi. Baš iz tog razloga ima smisla maksimalno se globalno diverzificirati na polju dionica i obveznica.

Pregled prošle godine (osobni život)

Obično svaki tjedan (najčešće u nedjelju navečer) odvojim 10-15 min za kratki osvrt na protekli tjedan. Ovo je nekakva moja ultra kratka kombinacija dnevnika, planera i vježbanja zahvalnosti koju koristim posljednjih nekoliko godina.

Vrlo je jednostavna i sastoji se od 3 pitanja:

1. Što je bilo dobro?
2. Što je moglo biti bolje?
3. Što mogu prekinuti, smanjiti, nastaviti ili povećati u svrhu poboljšanja svog života?

Za tjedni pregled to znači obično 1-2 rečenice za svaku od kategorija. Ovaj pregled mi pomaže da se prisjetim lijepih stvari, ali i da osvijestim na čemu još moram raditi.

Isti taj princip primjenjujem i na godišnji pregled, ali s tom razlikom da podijelim taj pregled na 8 kategorija. Za svaku kategoriju napišem po par rečenica odgovora za svako od navedena 3 pitanja i dam ocjenu za prošlu godinu od 1 do 10. Isto tako pročitam i prošlogodišnji pregled da vidim koliko mi je život išao nabolje (ili nagore) u kojim područjima te koje ciljeve sam ostvario, a koje ne itd.

Ovih 8 kategorija sam izabrao za sebe, ali svakako preporučujem da ih prilagodite sebi, svojim vrijednostima i prioritetima. Mojih 8 životnih kategorija su (manje-više poredane po važnosti):

1. Fizičko zdravlje
2. Mentalno zdravlje
3. Brak
4. Obitelj i prijatelji
5. Svrha/ispunjenost
6. Intelekt
7. Financije
8. Zabava 

Prioriteti, sebičnost i ciljevi

Na prvu možda izgleda sebično staviti svoje zdravlje ispred partnera, obitelji ili prijatelja, ali mislim da to nije slučaj. Dapače, čak i ako nam je životni prioritet pomagati drugima, to nećemo dugoročno biti u stanju ako sami nismo fizički i mentalno zdravi.

Ako ste se vozili avionom, onda znate da u slučaju pada tlaka u kabini se maska za kisik stavlja prvo sebi, a tek onda djetetu. Jer ako se vi onesvijestite, tko će pomoći djetetu? Mišljenja sam da je to dobra metafora općenito za život.

Kako godine idu, tako sve više shvaćam važnost međuljudskih odnosa. Ne samo sa bližnjima, nego i sa svim ostalim stanovnicima ove planete. Iako pišem blog (većinom) o financijama, mislim da su financije samo alat koji nam može pomoći živjeti bolji (ili barem manje loš) život. Financije uklanjaju barijere prema sreći, ali nas u pravilu ne usrećuju same od sebe.

U svom privatnom životu posljednjih godina puno se više fokusiram i učim o zdravlju, dugovječnosti, međuljudskim odnosima, znanosti, tehnologiji, pronalasku svrhe/ispunjenosti, produktivnosti, psihologiji, filozofiji, astrofizici itd. 

Nisam stručan ni u jednom od ovih područja, ali konstanto učim i veseli me podijeliti makar komadiće tog znanja s drugima. Ako želite čitati na ovom blogu i o tim temama, dajte mi do znanja porukom ili u komentarima.

U idućem blog postu ću pisati o postavljanju i ispunjavanju ciljeva – financijskih i drugih.

Škrti Otočanin