Naslušali smo se ovih dana svega i svačega o uvođenju eura kao zakonskog sredstva plaćanja u RH. Pročešljao sam službene izvore informacija i pokušao sažeti ono najbitnije na najjednostavniji mogući način. Dodao sam i jedan način na koji potencijalno možemo zaraditi konverzijom te svoje mišljenje o uvođenju eura općenito. By the way, gramatički je ispravno pisati euro malim slovom ili oznakom EUR ako se radi o konkretnom iznosu. Ili barem tako Google kaže, jer nisam ni ja imao pojma.

Zamjena valuta

Ako niste spavali pod kamenom posljednjih pola godine, onda znate da će kuna biti zamijenjena eurom po fiksnom tečaju konverzije koje je odredilo Vijeće Europe i koji iznosi 7,53450 kuna za 1 euro. Isto će tako i srednji tečaj HNB-a 31.12.2022. biti jednak ovom fiksnom tečaju.

Ono što je najbitnije za građane, zamjenu gotovine ćemo moći obavljati bez naknade u bankama, FINA-i i Hrvatskoj Pošti do kraja 2023. Od 1.1.2024. to će se moći napraviti samo u HNB-u. Za gotovinu nema vremenskog roka za zamjenu, a za kovanice je rok do 3 godine (do 31.12.2025.). Dakle, kasice prasice sa medvjedima, tunom i ostalim domaćim životinjama i biljkama bi bilo uputno zamijeniti dotad. Eventualno si ostavite koju velebitsku degeniju iz sentimentalnih razloga.

Što se novca na računima tiče, sva sredstva na računima uplaćena prije 1.1.2023. će se automatski konvertirati bez naknade po već spomenutom tečaju.

Profesionalni perači novaca i neplatiše poreza među vama se sigurno pitaju koliko mogu stavit na račun bez da ih Porezna nešto priupita. Točan odgovor na ovo pitanje nemam, ali poučeni primjerima iz prošlosti, možemo reći da je ta cifra negdje u rasponu od nekoliko tisuća do 500 milijuna kuna. Šalu na stranu, ako možete dokazati porijeklo novca, nemate brigu ni za veće uplate. Ako želite izbjeći poreze  i eventualnu kaznu, što da kažem osim – sretno 🙂

Prilika za zaradu (arbitraža)

Baš zbog popriličnih uplata gotovine u prosincu 2022. godine, dogodilo se da mjenjačnice imaju nestašicu eura. Znamo da veća potražnja, odnosno manjak neke robe podižu cijene toj robi. Tako u trenutku pisanja ovog teksta (21.12.2022.) imamo situaciju u kojoj mnoge mjenjačnice imaju viši kupovni tečaj nego već spomenutih 7,53450 kuna za euro.

Ako doma imate eura u gotovini, ovo je idealna prilika da ostvarite hrvatski san, odnosno da dobijete kruha bez motike. Koja je računica? Recimo da imate 1000 eura. Odete u mjenjačnicu s kupovnim tečajem 7.6 i razmijenite eure za 7600 kn. Potom te kune uplatite na račun i sačekate automatsku konverziju 1.1. Tih 7600 kn će se konvertirati u 1008,69 eura, što vam donosi 8,69 eura, odnosno cca 65,5 kn zarade.

Na 10 000 eura to je 655 kuna zarade itd. Vjerojatno možete i nazvati 2-3 mjenjačnice i ispregovarati nešto bolji tečaj ako imate veće sume pri ruci.

Bankomati

Bankomati će isplaćivati eure od datuma uvođenja valute (1.1.). Zamjene gotovine su već počele, ali će trajati do sredine siječnja. Budući da se očekuje da pojedini bankomati privremeno neće raditi ili da neće imati dovoljnu količinu gotovine, od 15.12.2022. do 15.01.2023. banke su omogućile besplatno podizanje gotovine debitnim karticama bilo koje banke.

Hrvatska udruga banaka je objavila na svojim internetskim stranicama interaktivnu kartu bankomata na kojoj će se na dnevnoj razini ažurirati do 15.1.2023. lokacije aktivnih bankomata koji su operativni za isplatu gotovine tijekom procesa prilagodbe.

Plaćanja

Dvojno iskazivanje cijena je u praksi već od rujna 2022. i trajat će sve do kraja 2023. godine.

Do kraja 2022. plaćanja se vrše isključivo u kunama, koja je još uvijek službena valuta Republike Hrvatske. Od 1.1. 2023. euro postaje službena valuta te se nadalje plaćanje vrši u eurima. Izuzetak su prva dva tjedna od uvođenja eura (od 1.1. do 14.1.2023.) kada će se moći plaćati gotovinom i u kunama i u eurima, zbog lakše prilagodbe. Kusur ćemo u svakom slučaju dobivati u eurima.

Od 1.12. već možemo u baknama, FINA-i i pošti dobiti pakete 33 euro kovanica svih apoena za 100 kn (protuvrijednosti 13.28 eura). To je za dlaku više nego što dobijemo automatskom konverzijom (tečaj je 7.53012). Lijepo je i da ćemo dobiti isključivo nove kovanice s hrvatskim motivima. Limit za jednu transakciju je maksimalno 2 paketa kovanica. Kasice prasice će morat malo sačekat da se opet napune…

Utjecaj na ugovore i kredite

Ukratko: svi ugovori i krediti čiji su iznosi navedeni u kunama su i dalje pravno valjani. Krediti sa valutnom klauzulom u eurima će automatski i bez naknade postati krediti u eurima.

Nacionalna Referentna Stopa (NRS) koja se koristi u kreditima s varijabilnom kamatnom stopom će se automatski pretvoriti u NRS za euro. Najosnovnije o kreditima sam obradio u blog postu “”.

Utjecaj na svakodnevni život

Malo što u životu ima samo pozitivne ili samo negativne strane pa tako i uvođenje eura. S tim na umu, mišljenja sam da uvođenje eura donosi više prednosti nego nedostataka. Nećemo se lagat, cijene nekretnina i automobila se već od davnih dana u narodu izražavaju u eurima. Prije toga su se, logično, izražavale u njemačkim markama.

Činjenica je da je tečaj kune već bio vezan uz euro, što je dobrim dijelom limitiralo i monetarnu politiku HNB-a. Pitanje je i kome biste više vjerovali oko upravljanja valutom: HNB-u ili Europskoj Centralnoj Banci (ECB)? Vjerujem da bi se većina odlučila za drugu opciju.

S više praktične strane, odavno smo dio EU (uskoro i Schengena) te smo turistička zemlja. Za lakšu integraciju i poslovanje zajednička valuta je svakako dobrodošla. Smanjuje konverzijske troškove, pojednostavljuje računovodstvo (nakon početne prilagodbe) itd.

Za obične građane se očekuje da će stope kredita biti povoljnije te nećemo više imati troškova konverzije valuta kada putujemo, investiramo ili kupujemo u nekoj drugoj zemlji eurozone.

Odnedavno je moguće i primati plaću na račun digitalnih banaka poput Revoluta. Ovim potezom si možete značajno umanjiti (ili čak dovesti na nulu) bankovne troškove transakcija, vođenja tekućih računa, mobilnog bankarstva i slično.

Najveći izazovi i iskustva drugih zemalja

Suprotno još jednoj u nizu narodnih mudrosti koja nije potkrijepljenja podacima, uvođenje eura samo po sebi ne pridonosi značajno rastu cijena (inflaciji). U zemljama koje su euro uvele nakon pristupanja EU 2007., utjecaj eura na povećanje cijena je u rasponu 0.2-0.3%.

Za detaljniji uvid u ovu temu, pročitajte ovu studiju. Razlog zašto ljudi misle da je opće povećanje cijena znatno više (prema autorima ove studije) leži uglavnom u tome da proizvodi niže cijene koji se svakodnevno kupuju u prosjeku imaju viši rast u cijeni.

Dodao bih da je na igri i psihološki faktor pretjeranog fokusa na cijene. Puno je lakše okrivit samo uvođenje eura za rast cijena, nego cijeli niz drugih ekonomskih faktora koji također sudjeluju u toj priči.

Svakako nam ne ide u prilog ni činjenica da Hrvatska uvodi euro u periodu izrazito povišene inflacije, što nije bio slučaj u nijednoj zemlji dosad. Možemo se samo nadat da će inflacija ubrzo usporiti, a neki se trendovi u tom smjeru već vide u trenutku pisanja ovog blog posta.

Dugoročno gledano se očekuje zapravo anti-inflatorni učinak prema ovoj studiji, ako pročitate dalje od naslova. To ima smisla jer nestaju troškovi konverzije valuta, pojednostavljuje se poslovanje itd. U ovom smislu pomaže svakako i ulazak u Schengen (pogotovo što se tiče transporta robe).

Najveći izazovi uvođenja eura su po mom mišljenju psihološke prirode. Plaća od 7000 kn preko noći postaje manja od psihološke granice od 1000 eura. Prosječna mirovina od oko 3000 kn pada na bijednih 400 eura. Jedno istraživanje je pokazalo da je ovaj efekt stvaran i bitan za (negativnu) percepciju građana oko uvođenja eura. Jedina država koja nije imala ovaj problem jer Irska, budući da je njihova valuta jedina koja je u apsolutnom iznosu bila vrijednija od eura pri uvođenju.

Ovo samo ide u prilog tezi koju često spominjem: osobne financije su prvo emocije i psihologija, a tek onda matematika. Pročitajte prijašnji blog post “” ili recenziju knjige “Psychology of Money” kao kratak uvod u ovu temu.

Suma sumarum

Mislim da uvođenjem eura više dobivamo nego što gubimo. U svakom slučaju, učinci na svakodnevni život nisu toliko značajni koliko se o ovoj temi piše.

Za svakog od nas osobno puno je bitniji rad na vlastitom ljudskom kapitalu (zdravlje, znanja, vještine), kontroli troškova, štednji i investiranju. Bila valuta kuna ili euro, principi su isti. Uvođenje eura nam samo malo olakšava taj put.

Ostaje nam samo još da s ponosom budemo napokon potpuno integrirani u Europu. Hrvatska je dio zajednice najnaprednijih i najprogresivnijih država svijeta. Lako je kritizirati (a bogu fala ima i materijala), ali ako gledamo širu sliku, Hrvatska je ovim potezom napravila još jedan koračić u pravom smjeru.

Škrti Otočanin