Napomena: blog post sadrži affiliate linkove.

Kaže se da postoje tri vrste ljudi na planeti: oni koji imaju kredit, oni koji su ga imali i oni koji će ga tek imat. Tko to kaže? Nemam pojma, ali postoji šansa veća od 0% da sam ovo upravo izmislio…

Iako je nekima majka, a nekima maćeha, činjenica je da je kredit sastavni dio ekonomije. Dapače, mnogi smatraju da je upravo kredit, odnosno dug omogućio stvaranje moderne ekonomije. Ovo ima smisla ako razmislimo o bilo kakvom poduzetničkom poduhvatu prije izuma kredita.

Ako smo htjeli pokrenuti posao ili sagraditi kuću, mogli smo se financirati isključivo iz svoje ušteđevine. Ako bismo zapali u financijsku nelikvidnost (ne nužno svojom krivicom) ne bismo mogli više poslovati. Kredit je iz ovih razlogajedan od stupova moderne ekonomije. Bez kredita ne bi postojala poduzeća koja danas postoje, a samim time ni njihovi proizvodi i usluge koje toliko volimo. 

Možemo sa velikom sigurnošću ustvrditi da bismo bez kredita, kao društvo, trenutno bili na izrazito nižem stupnju razvoja. S tim na umu, rijetko gdje postoji besplatan ručak, pa tako i sa kreditima.

Neće nam nitko (osim tetke iz Njemačke koja nas baš ono puno voli) posudit novce na lipe oči. U velikoj većini slučajeva onaj tko posuđuje očekuje kompenzaciju (kamatu) zauzvrat. Budući da taj iznos kamate ne može nastat “iz zraka”, potrebno je stvorit dodatnu vrijednost s kapitalom kojeg smo dobili kreditom.

Ovo je razlog zašto je moderna ekonomija opsjednuta rastom. Jednostavno rečeno, ako ekonomija ne raste (razvoj novih tehnologija, povećanje produktivnosti, povećanje prihoda itd.), ona se urušava pod teretom kredita. Ako ne želite razmišljati o globalnoj ekonomiji (ili vas jednostavno nije briga), to je sasvim u redu. Bitno pitanje je “Koju ulogu kredit ima u našim životima?”

Kredit i osobne financije

Fascinantno je koliko ljudi ulazi u kredit kao grlom u jagode, bez da se uopće zapita pitanja poput:

• Koja je svrha ovog kredita?
• Koje su mi alternative?
• Treba li mi uopće kredit?

Možda na prvu ova pitanja izgledaju vrlo bazično, ali su odlična početna točka. Pogotovo u vječnoj debati oko teme: “Kupnja ili najam nekretnine?”. Više o ovoj temi pročitajte u blog postu na navedenom linku. Samo ću kratko spomenuti da, suprotno narodnoj mudrosti, odgovor na ovo pitanje često nije jednostavan.

Vratimo se mi na kredite. Njihova osnovna podjela je na namjenske i nenamjenske kredite. Kod prvih se financijska sredstva mogu trošiti isključivo za svrhu u koju su odobrena, a kod drugih prema našim željama i potrebama. Da vas ne zamaram brojnim podvrstama kredita, možete to sve lako pronaći na stranicama HNB-a.

Stambeni vs. svi ostali krediti

Po meni najbitnija razlika kad pričamo o kreditima je ona između stambenih kredita i svih ostalih kredita. Prva razlika je ta da stambeni krediti u pravilu imaju znatno niže kamate od ostalih.

Druga razlika se tiče imovine koju financiramo kreditom. Ako ste čitali klasik osobnih financija “Rich Dad Poor Dad”, onda znate da je osnovna ideja te knjige: razlikuj imovinu i obveze.

Tržište nekretnina (kao i svako drugo) ima cikluse uspona i padova. Ako “odzumiramo” i gledamo dugoročno, cijene nekretnina rastu otprilike ukorak s inflacijom ili malo iznad (cca 3% godišnje). Još jedna prednost nekretnina je naravno činjenica da možemo živjeti u njima (ili ih iznajmiti nekome). Budući da je potreba za skloništem osnovna ljudska potreba, znamo da će biti potražnje za nekretninama sve dok je ljudske vrste.

Izuzev nekretnina, praktički bilo koja druga imovina kupljena na kredit dugoročno pada u vrijednosti. Postoje iznimke u nekim slučajevima (npr. kolekcionarstvo), ali ova teza u pravilu drži vodu. Koliko god pojedinci voljeli vjerovat u suprotno, kredit za auto definitivno nije investicija. Dapače, to je financiranje obveze kreditom, što čini dupli negativni utjecaj za naše financije. 

Tvrdim i dalje da je auto kupljeno na kredit jedan od najvećih utega osobnih financija. Pisao sam više o ovoj temi u blog postu o stvarnom trošku posjedovanja auta. 

Vrlo slično vrijedi i za sve ostale potrošačke kredite, minuse na računima i slično. 

Moram napomenut i da ne mislim da je opravdano posuđivati novce za investiranje u bilo kojem obliku. Iako matematički može imat smisla, nije praktično i u svakom slučaju je puno riskantnije nego što to mislite.

Da sumiramo: stambeni kredit je jedini koji nam daje imovinu koja raste u vrijednosti, dok su svi ostali krediti u pravilu negativni za naše financije. Jedine iznimke su ako nam potrošački kredit radi doslovno razliku između života i smrti ili ga koristimo da zatvorimo drugi kredit s višom kamatom (više o tome kasnije).

Stambeni kredit možemo shvatiti i kao svojevrsnu zaštitu (hedge) od inflacije. Naime, ako imamo kredit s recimo 3% kamate, a inflacija je viša od tog iznosa (kao npr. u trenutku pisanja ovog teksta), onda praktički dobivamo “besplatnu lovu”.

Naravno da nije ta lova stvarno besplatna, ali ako nam primanja i vrijednost nekretnine barem približno prate inflaciju, stambeni kredit je jedan od načina za ublažavanje efekata inflacije.

Krediti za obrazovanje (studentski i učenički)

Moram kratko spomenuti i kredite namijenjene za obrazovanje. Mislim da oni spadaju negdje između ove dvije kategorije. S jedne strane, obrazovanje je iznimno bitno i mislim da je ono (nakon zdravlja) najbolja nefinancijska investicija. Dobra vijest je i da je formalno obrazovanje uglavnom besplatno u RH i brojnim drugim zemljama EU. Uz to se studentima često nude i povoljniji uvjeti za dodatan rad. 

Danas na raspolaganju imamo i sve veće prilike u području neformalnog obrazovanja. Pristup kvalitetnim knjigama i online kursevima je jednostavniji i jeftiniji nego ikad. Osobno mislim da smo na pomolu revolucije u sferi obrazovanja općenito, ali to je tema za neki drugi blog post.

Dobre niti vodilje prilikom uzimanja kredita namijenjenih obrazovanju po meni su:

• Imajte barem okvirnu računicu (osim naravno kreditnog izračuna) koliko vam se taj kredit isplati ili ne dugoročno (povrat na investiciju)
• Nije tajna da su neke profesije plaćenije od drugih ili da će neke profesije biti ubrzo zamijenjene strojevima. Dobro istražite i jedno i drugo
• Posuđujte samo onoliko koliko vam je prijeko potrebno, i ni centa više
• Ako ste u mogućnosti, uplaćujte dodatno u kredit i uštedite na kamatama

Tiha voda brege dere: kamatne stope

Bitno je također imati u vidu koju kamatu uopće gledamo. Ako pogledate prosječnu reklamu za kredit, obično će velikim slovima biti označena kamata bez dodatnih troškova. Ono što nas zanima je efektivna kamatna stopa (EKS). Srećom su banke obvezne navesti EKS, tako da znate da uzimate taj broj za usporedbu s drugim kreditima.

Kao što je dugoročno ogromna razlika u investiranju između 3 ili 6% prinosa, isto tako (samo obrnuto) vrijedi i kod kredita. Naizgled zanemariva razlika između 3 ili 4% kamate na stambeni kredit od 100 000 EUR u trajanju od 25 godina znači čak 16 000 EUR više kamate tokom otplatnog razdoblja! Sami se poigrajte brojevima na kreditnim kalkulatorima.

Naravno, na kamatu ne možemo previše utjecati. Ona je posljedica trenutnog ekonomskog ciklusa, odnosno reakcije na taj ciklus od strane centralnih banaka. One postavljaju kamatne stope komercijalnim bankama koje se zatim prelijevaju na potrošače.

Tako smo u posljednjih nekoliko godina imali povijesno niske kamatne stope. Prema posljednjim dostupnim podacima HNB-a to je značilo oko 6% kamate na potrošačke kredite, 3% na stambene kredite te tek nešto sitno iznad 0% na štednje, oročenja i slične depozite. Porastom inflacije centralne banke dižu kamatne stope pa se očekuju više brojke za sve od navedenoga u idućim godinama.

Postoje ipak stvari na koje možemo utjecat, a to su: odabir otplatnog modela (rate ili anuiteti) i trajanja otplatnog roka prije podizanja kredita, odnosno ranija otplata i refinanciranje kredita ako kredit već imamo. Krenimo redom.

Rate ili anuiteti

Ako bismo pitali prosječnog građanina je otplaćuje kredit ratama ili anuitetima, dajem ruku u vatru da bi rekao da se radi o anuitetima. Razlog tome je nedostatak osnovne financijske pismenosti, odnosno kolokvijalno korištenje riječi “rata”.

Naime, velika većina građana ima kredit na anuitete. To znači da im je iznos kojeg otplaćuju svakog mjeseca isti. Dakle, ako vraćate kredit u istom iznosu svaki mjesec, plaćate mjesečni anuitet, a ne ratu. Ovo nije stvar pravopisa, već ima bitne razlike između ova dva načina otplate.

Nadam se da svi znamo da je glavnica kredita onaj dio koji smo posudili (npr. 100 000 EUR za stan), a kamata je dio koji se obračunava na glavnicu, odnosno dodatan iznos kojeg vraćamo. Iako kamate mogu biti relativno niskog iznosa, zbog dugog roka otplate njihov utjecaj je ogroman.

Kredit na rate znači otplatu istog iznosa glavnice svaki mjesec, dok se iznos kamate u svakoj idućoj mjesečnoj rati smanjuje. Ovo je znatno povoljnije od otplate putem anuiteta. Ako recimo ukucate brojke od 100 000 EUR kredita uz kamatu od 3% na 25 godina u kalkulator otplatnog plana kredita na rate, onda vidimo da nam je početna rata u ovom primjeru 583 EUR, a da u zadnjem mjesecu plaćamo tek 334 EUR. Za isti takav kredit koji bismo vraćali anuitetima, platili bismo ukupno oko 4 000 EUR kamate više.

Zašto je otplata kredita na rate povoljnija? Zato jer plaćamo više glavnice ispočetka nego kod kredita na anuitete. S druge strane, otplata na anuitete znači da, iako je svaki mjesečni obrok istog iznosa, vraćamo viši udio kamate, a manji udio glavnice ispočetka. Kasnije se taj udio polako okreće u suprotnom smjeru.

Laički rečeno, kreditom na rate otplaćujemo više glavnice kredita ranije te “ne damo” složenoj kamati da ostvari svoj puni potencijal (u ovom slučaju na našu štetu). Bitno je napomenut i da je ovaj efekt tim veći što su više kamatne stope. Također je ovaj efekt veći ako subvencionirate kredit na rate APN-om, jer dobivate subvenciju u prvim godinama (dok plaćate najviše kamate).

Nedostatak otplate na rate (osim višeg početnog mjesečnog obroka) je kreditna sposobnost. Banke se u pravilu neće pretrgnuti da vam ponude kredit na rate jer:

• Trebate u pravilu imati iznadprosječna primanja da biste si ga mogli priuštiti s trenutačnim cijenama nekretnina u mnogim mjestima
• Banka više zarađuju na kreditima na anuitete (logično)

Ići u banku i pitati kako investirati ili kakav kredit dignuti je isto kao i otić do frizera pitati treba li vam nova frizura. Pa naravno da treba! Ne mislim pritom da su banke zle, već samo da su to poslovni subjekti koji djeluju u svom interesu, kao i bilo koji drugi. Bez banaka je nemoguće zamisliti modernu ekonomiju, ali to ne znači da se ne trebamo oboružati pravim informacijama pri ovakvim odlukama.

Trajanje otplatnog roka

Odabir trajanja otplatnog roka je također bitna odluka pri podizanju kredita. Također je to jedna od stvari oko koje sam ponešto promijenio mišljenje posljednjih godina. Na prvu zvuči logično da ćemo uzeti najkraći mogući rok otplate koji si možemo priuštiti. Time ćemo uštedjeti na kamatama i prije ćemo vratiti kredit, da nam više ne visi nad glavom.

Druga strana debate također ima svoje argumente. Ako uzmemo duži rok otplate, imat ćemo nižu mjesečnu ratu (ili anuitet) te često možemo dobiti i nižu kamatnu stopu (EKS). Možda i najbitnije, bit ćemo znatno fleksibilniji s našim financijama općenito, a također i u smislu otplate kredita.

Mjesečni višak možemo preusmjeriti u produktivne imovinske klase poput dionica i obveznica (u obliku ETF-ova) gdje dugoročno očekujemo značajno više prinose. Također, možemo kad god hoćemo dodatan novčani iznos uplatiti u kredit i tako si smanjiti ukupnu kamatu.

Dakle, postoje prednosti i nedostaci oba pristupa, a na nama je da odaberemo kraći ili duži rok, prema vlastitim afinitetima.

Ranija otplata kredita

Kaže se da ne postoji 100% sigurna investicija, ali ako imate kredit, onda imate pristup nečemu sličnom. Naime, 100% ste sigurni da ćete nešto uštedjeti ranijom otplatom kredita. Bitno je napomenut da se ranijim uplatama u kredit više štedi ispočetka, a manje kasnije, upravo zbog utjecaja složene kamate.

Često banke pritom nude opciju smanjenja glavnice ili smanjenja mjesečne rate (anuiteta). Iako druga opcija na prvu zvuči bolje, isplativije je smanjiti iznos glavnice zbog veće uštede na kamatama. Slično kao i kod kredita na rate, umanjujemo iznos glavnice što ranije i “ne damo” složenoj kamati da se razmaše.

Tu nema neke velike filozofije, osim pitanja koja često dobijem od svojih klijenata na individualnom financijskom coachingu (edukaciji): “Isplati li se ranije otplatiti kredit ili mi je bolje te novce investirati?”.

Ako uzmemo da su prosječne kamate na kredite posljednjih godina bile oko 3%, a da se na dioničkim tržištima u prosjeku može zaraditi oko 8%, ova odluka se čini kao no-brainer. Stvari su ipak malo drukčije u stvarnom svijetu. Volim reći da su osobne financije i investiranje puno više emocije i psihologija nego matematika.

Matematički gledano ima više smisla investirati nego ranije otplatiti kredit, ali iz mojeg iskustva većina ljudi ipak preferira raniju otplatu kredita? Zašto? Zato jer im je bitniji duševni mir i činjenica da nikome ne duguju ništa. Netko drugi će odabrati investiranje i vjerojatno će financijski proći bolje dugoročno. Ovo je isključivo osobna odluka koja ovisi o osobnom psihloško-emocionalnom profilu.

Refinanciranje kredita

S druge strane, refinanciranje kredita je gotovo isključivo matematika. Nepojmljivo mi je koliko malo ljudi zaista istraži i koristi ovu opciju. Posljednjih nekoliko godina smo imali povijesno niske kamatne stope, ali ne vjerujem da je većina ljudi refinancirala kredite po povoljnijim uvjetima.

Tu opet krivim neinformiranost o ovim temama. Ukratko rečeno, ako imate kredit, a trenutne kamatne stope su niže nego ona koju plaćate, u najmanju ruku se isplati barem istražiti ovu opciju. Imajte samo na umu da nije isto jeste li bliže početku ili kraju otplate kredita. U prvom slučaju ćete uštedjeti znatno više, dok u drugom slučaju možda uopće nećete uštedjeti, čak i ako je kamata na novom kreditu niža. Razlog tomu je već spomenuta struktura otplate na anuitete (više kamata, a manje glavnice ispočetka).

U svakom slučaju vrijedi (kao i kod bilo kojeg podizanja novog kredita) raspitati se i usporediti ponude različitih banaka. Srećom postoji puno efikasniji pristup koji pritom ne košta ništa.

Usporedba ponude kredita (Progreso)

Da ne moramo ići od šaltera do šaltera i osobno prikupljati ponude, danas postoje kompanije koje to mogu napraviti za nas. Progreso grupa je jedna od takvih kompanija, tj. radi se o prvom hrvatskom kreditnom posredniku. Njihova usluga pronalaska najpovoljnijih kreditnih uvjeta je za građane besplatna. 

Vrlo jednostavno, kompletan trošak te usluge snose banke.

Usluga im pokriva stambene kredite (uključujući one subvencionirane APN-om), ali i sve ostale vrste kredita. Prate svakodnevno kreditne uvjete u najvećim hrvatskim bankama te pritom pokrivaju 85% ukupnog tržišta kredita (75% za stambene kredite).

Osim usporedbe ponude kredita i provjere ponuda po bankama, ujedno nude i sljedeće usluge:

• Povjeravaju jesu li klijenti kreditno sposobni (računaju i povećavaju kreditnu sposobnost)
• Osiguravaju niže kamatne stope pri realizaciji stambenih kredita za svoje klijente
• Imaju fizičke urede (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Čakovec), ali pokrivaju cijelu Hrvatsku jer se većina toga može i online napraviti

Tako da, ako ne želite razbijati glavu ponudama i računicama prilikom podizanja ili refinanciranja kredita, možete ispuniti besplatan online upitnik ili naručiti poziv, nakon kojeg ćete dobiti odgovor u roku 24h.

Budući da se radi o uštedi sva 3 najbitnija životna resursa: vremena, energije i novaca, nema razloga zašto ne koristiti usluge takvog posrednika prilikom ugovaranja novog ili refinanciranja postojećeg kredita. 

Zaključak

U ovom blog postu sam pokušao obraditi najosnovnije stvari o kreditima. Kratki podsjetnik u obliku 6 kreditnih zapovijedi:

Ako želite više saznati o ovoj temi, pišite mi u komentarima ili na toni@tonivitali.com pa ću u idućem dijelu ove temet obraditi još neke aspekte ove teme poput:

• Uvjeta za dobivanje kredita
• Kreditne sposobnosti i povećanja iste
• Interkalarne kamate
• Izračuna isplativosti refinanciranja kredita
• APN kredita
• Promjena kamatnih stopa

Škrti Otočanin