Ovaj blog post je posljednje ažuriran u veljači 2024.

Jedan od najvećih trendova posljednjih godina u svijetu investiranja je tzv. ESG investiranje (Environmental, Social, Governance). Kako i samo ime govori, radi se o načinu investiranja koje je okolišno, društveno i upravljački odgovorno. Za razliku od brojnih drugih trendova koji dolaze i odlaze, izgleda da je ESG investiranje tu da ostane na duži vremenski rok. 

Već danas u razvijenim zemljama ESG investicije zauzimaju značajan udio ukupnog investicijskog tržišta. Pritom primarni razlog odabira ESG investicije često nije isključivo odnos rizika i prinosa, već pozitivan utjecaj na okoliš i društvo.

Što je ustvari ESG investiranje?

ESG investiranje u srži izgleda prilično jednostavno: isključujemo kompanije koje djeluju negativno i/ili dodajemo kompanije koje imaju pozitivan utjecaj na okoliš i društvo. Prvi pristup se kolokvijalno naziva negativni, a drugi pozitivni ili integracijski screening (filtriranje) kompanija. U teoriji možemo primijeniti ESG filozofiju investiranjem u individualne dionice koje zadovoljavaju ove kriterije i izbjeći one ostale. U praksi je to naravno bitno teže. Mislim da smo već utvrdili da je investiranje u individualne dionice izuzetno teško

Neću se puno ponavljat, ali recimo samo da biranjem dionica vrlo teško pobjeđujemo prosjek tržišta. Čak i profesionalci nemaju baš sjajne rezultate. Prema jednom istraživanju, oko 7% dionica je odgovorno za čitav rast tržišta. Pitanje je koliko je realno da ćemo pogoditi dionice koje su u tih 7% na konzistentnoj bazi, a istovremeno izbjeći ostalih 93%. Pametnom dosta.

Postavlja se pitanje: kako onda investirati u kompanije prema ESG kriterijima? Naravno, tu u priču ulaze dobri stari ETF-ovi. Dok klasični indeksni ETF-ovi prate cijelo tržište, ESG ETF-ovi rade negativan ili pozitivan screening, odnosno filtriranje kako bi došli do kompanija u koje žele investirati. Tu dolazimo do prvog problema. Naime, svaki izdavač ETF-a ima vlastite kriterije po kojima procjenjuje koliko je neka kompanija zelena ili društveno i upravljački odgovorna. To u startu otežava i komplicira posao selekcije ESG ETF-ova.

Ali nemojmo previše požuriti. Prvo pitanje ne bi trebalo biti kako investirati u ESG ETF-ove, već isplati li se uopće investirati u ESG ETF-ove?

Isplati li se investirati u ESG ETF-ove?

Problem usporedbe klasičnih indeksnih ETF-ova i ESG ETF-ova leži većinom u tome da potonji postoje tek kratak vremenski period (obično nekoliko godina). Samim time, uspoređivati njihove prinose i nema baš nekog smisla. Ono što možemo napravit je misaoni eksperiment. Primjerice: koja od ove dvije vrste ETF-a ima više očekivane prinose?

Budući da su klimatske promjene vjerojatno najveći globalni problem u modernom dobu i da se podiže svijest i o društveno bitnim temama, lako bi bilo zaključit da veći interes znači i više kapitala investiranog u takve vrste investicija. Taj višak kapitala bi značio i više valuacije (cijene) tih investicija. Jednostavan zakon ponude i potražnje.

Dok na prvu to izgleda sasvim logično i prirodno, situacija je zapravo često obrnuta ako pričamo o očekivanim prinosima. Naime, sama činjenica da ESG investicije investitori kupuju iz drugih razloga osim njihovog profila rizika i prinosa je u startu problem. Barem što se tiče očekivanih prinosa.

Jednostavno rečeno, dionice mnogih ESG kompanija dobivaju više pozornosti nego što bi to bio slučaj da su van te grupe. To znači da su njihove valuacije (cijene) često više u usporedbi sa sličnim kompanijama.

Tu ne pričamo o apsolutnoj cijeni jedne dionice, već o omjerima koji su pokazatelji skupoće pojedine dionice. Najpoznatiji su recimo price to earnings (P/E) ili CAPE omjer. Da ne ulazimo u detalje, ti omjeri pokazuju koliko plaćamo za određenu dozu profita kompanije. Koga zanima, neka posluša kratki podcast na temu P/E omjera:

Očekivani prinosi ESG kompanija

Ukratko, ako dionica ESG kompanije dobiva značajno više kapitala u odnosu na usporedivu kompaniju, njena cijena postaje viša, a njeni očekivani prinosi niži. Jednostavno rečeno, u teoriji cijena dionice ne može biti drastično različita od njene “inherentne” vrijednosti. Naravno, dalo bi se raspravljat o ovoj tezi koja se zove Efficient Market Hyphotesis (EMH), tj. hipoteza efikasnog tržišta. Nagledali smo se svi izuzetaka prošlih godina poput Tesle ili još ekstremnijih meme dionica poput Gamestop-a ili AMC-a.

Prihvatili mi EMH ili ne, činjenica je da investicije na dugom roku imaju težnju vraćanja u realne okvire (eng. reversion to the mean). To bi značilo da ESG kompanije (u prosjeku) imaju niže očekivane prinose od ostalih kompanija

Svakako pogledajte fantastičan video Ben Felix-a na ovu temu:

Isplati li se investirati u sve kompanije osim ESG kompanija?

Nameće se pitanje isplati li se onda investirati u kompanije koje ne zadovoljavaju ESG kriterije. One su često isključene od strane društveno i okolišno odgovornih investitora. Samim time imaju (u teoriji) nešto nižu cijenu u odnosu na inherentnu vrijednost i stoga više očekivane prinose.

Striktno sa stajališta prinosa, ovu je strategiju teško provesti u djelo jer ne postoje (ili barem ja ne znam za njih) ETF-ovi koji bi bili pandan ESG ETF-ovima. Odnosno ETF-ovi koji bi isključili društveno i okolišno odgovorne kompanije. Biranje pojedinačnih dionica smo već isključili kao izrazito kompleksno. U praksi nam ostaju samo tematski ETF-ovi koji prate određene industrije poput recimo naftnih kompanija i slično.

Ako ne gledamo samo očekivane prinose, već i širu sliku, investiranje u kompanije koje nisu društveno i okolišno odgovorne je negativno za društvo, a i za nas same na duži vremenski rok. Efekti klimatskih promjena su sve vidljiviji, a podržavanje kompanija koje su veliki dio uzroka definitivno ne donosi nikome dugoročno ništa dobro.

Individualna odgovornost

Mislim da je moralna odgovornost svakog građanina da napravi ono što je u njegovoj moći da djeluje na društvo na pozitivan način. Naravno, ograničeni smo u tome svojim resursima (vremenom, energijom i novcima). Ali ako nismo dio rješenja, onda smo dio problema. 

Imao sam debatu s prijateljem na temu klimatskih promjena u kojoj sam ja zagovarao stajalište da svako od nas ima odgovornost da bude dio rješenja. On je zastupao stav da individualci ionako ne mogu ništa napravit, već da je to isključivo odgovornost kompanija i vlada. Iako se slažem da je veća odgovornost na kompanijama i vladama, mi sami moramo biti promjena koju želimo vidjeti u svijetu.

Zdravoseljački rečeno: njegova metafora oko utjecaja na okoliš je bila da je u tijeku ogroman požar, a da se mi možemo na njega samo popišati bez nekog velikog efekta. Moja metafora je bila da čak i ako ne možemo pomoći u gašenju požara, barem ne bismo trebali bacati još drva na njega.

Ostali problemi ESG investiranja

Još jedan od problema ESG investiranja je njihova relativna kompleksnost. Točnije, teško je odrediti koliko je pojedini ESG ETF zaista u skladu s našim ciljevima i vrijednostima. Možda smo mišljenja da proizvođači oružja ili kladionice nisu vrijedni naše investicije, ali se takve kompanije mogu skrivati sa stotinama drugih unutar istog ESG ETF-a.

Stvar dodatno kompliciraju već navedeni različiti kriteriji svakog izdavača ESG ETF-a. Jednostavno ne postoje univerzalni kriteriji po kojima se radi filtriranje kompanija unutar takvih ETF-ova.

Osim toga, moramo obratiti pozornost i na smanjenu diverzifikaciju. Isključivanjem pojedinih kompanija ili cijelih sektora gubimo razne benefite diverzifikacije (kontrola rizika, stabilniji prinosi, itd.).

Ima li ESG investiranje uopće ikakvih prednosti?

Dosad sam se fokusirao većinom na financijsku stranu priče. Najveća prednost ESG investiranja leži u pozitivnom utjecaju na društvo i okoliš. A tako nešto je teško kvantificirat brojkama i upisat u Excelicu. Nesumnjivo je pozitivno da kompanije koje imaju pozitivan utjecaj na svijet imaju pristup većoj količini kapitala. To dovodi do povećane inovacije, efikasnije proizvodnje, zapošljavanju najtalentiranije radne snage, upotrebi najmodernijih tehnologija itd.

Isto tako, uskraćivanje kapitala kompanijama koje imaju negativan utjecaj na svijet isto tako šteti njihovom poslovanju. Ili ih barem tjera na tranziciju prema održivijim praksama. Danas čak i naftne kompanije investiraju u obnovljive izvore energije, dijelom zbog pritiska javnosti, ali dobrim dijelom i iz ekonomskih razloga.

Rijetke će od njih uspjeti napraviti zaokret od 180 stupnjeva i postati pozitivne za planet u kratkom roku. Većini vjerojatno slijedi bankrot u srednjem ili dugom roku. Postavlja se i pitanje: kako uopće odrediti koja kompanija ima pozitivan, a koja negativan utjecaj na planet i koliko?

Možemo uzeti metrike poput emisije CO2, ali brojevi često ne govore cijelu priču…

Primjer ESG ETF-a

Ako se ipak odlučite na investiranje u ESG ETF-ove iz gore navedenih razloga, odabir samog ETF-a je puno kompleksniji nego inače.

Iz mog istraživanja, najboljim izborom se čini Vanguard ESG Global All Cap UCITS ETF. Na brokerskim platformama ga možemo najlakše pronaći pod oznakom V3AA.

Radi se o ETF-u koji je maksimalno geografski diverzificiran (sadrži kompanije razvijenih tržišta i tržišta u razvoju) te ima niske troškove (TER). Ako pogledate njegov dokument s ključnim informacijama, vidjet ćete da zadovoljava i ostale bitne kriterije prilikom odabira ETF-a. Više o tim kriterijima i ETF-ovima općenito na .

Dakle, ETF je akumulirajući (reinvestira dividendu) te mu je sjedište u Irskoj. Oboje je povoljno za nas s poreznog stajališta. Isto tako možemo primijetit da energetski sektor ima udio od samo 0.3% u ETF-u, šta možemo objasnit ESG filtriranjem poglavito naftnih kompanija.

Jedna od njegovih prednosti leži u tome što (za razliku od recimo ultra-popularnog VWCE indeksnog ETF-a) sadrži i kompanije manje vrijednosti (eng. small cap). Tako da ste investiranjem u ovaj ETF diverzificirali svoj rizik na preko 5800 kompanija.

Small cap kompanije povijesno gledaju imaju i nešto više očekivane prinose. U teoriji bi ovo trebalo približiti očekivane prinose ovog ETF-a prema onima običnih indeksnih ETF-ova. Ključne dvije riječi su “u teoriji”. Više o ovoj temi pročitaj .

Presuda ESG-u i moje iskustvo

Na kraju dana, investiranje u ESG ima smisla primarno zbog društveno i okolišno odgovornih razloga, a ne zbog financijskih razloga. Naizgled se radi o proizvodima koji ubijaju dvije muhe jednim udarcem. Iako je to u teoriji točno, moramo znati da investiranjem u ESG investicije radimo značajne kompromise, koje smo već naveli.

Inače sam pobornik odjeljivanja investiranja i drugih ciljeva/potreba poput životnog osiguranja, pozitivnog utjecaja na društvo, itd. Mislim da s financijskog aspekta ima više smisla investirati pasivno u cijelo tržište, pa makar time zahvatili neke kompanije koje imaju negativan utjecaj na društvo i okoliš. 

Van investiranja svi mi imamo odgovornost da se brinemo o društvu i okolišu na najbolji mogući način. U prvom redu tu mislim na promjenu životnog stila, a tek onda i na poništavanje (offset) vlastite emisije CO2, doniranja potrebitima itd. Vidi više u ovim blog postovima o i pozitivnom utjecaju na planet.

Osobno posjedujem mali udio navedenog ETF-a pod oznakom V3AA, ali primarno pokušavam djelovati pozitivno na društvo i okoliš:

  • Vlastitim postupcima (smanjenje osobne emisije CO2, minimalizam i sl.)
  • Doniranjem projektima koji poništavaju emisiju CO2
  • Doniranjem ostalim humanitarnim organizacijama

Tek nakon toga dolaze na red alternativne investicije poput navedenog investiranja u solarnu energiju ili današnje teme ESG ETF-ova.

Kao i uvijek – prvo razmislite o svojim vrijednostima, ciljevima i mogućnostima. Kao i uvijek istražite dodatno ove teme i donosite sami svoje odluke.

Škrti Otočanin