Postoji li uopće dobar dug?

Često je početni korak sređivanja osobnih financija izlazak iz dugovanja. Ne kaže se bezveze da složena kamata može raditi i za nas i protiv nas. Ako investiramo, efekt kamate na kamatu nam pomaže u izgradnji bogatstva #dugoročno. Isto tako, ako imamo dug, konstantno gubimo novce jer plaćamo kamatu na kamatu. 

Ali je li to baš tako? Jesu li sva dugovanja napravljena ista? Postoji li zaista dobar ili loš dug?

Kao i uvijek odgovor se nalazi u brojkama. Kako ono kažu – otrov se nalazi u dozi. Nije isto plaćamo li 1% ili 10% godišnje kamate na taj dug. Niti za šta ga uopće koristimo.

Osobono bih dugovanja podijelio u dvije velike kategorije

1. Potrošački dug: minusi na karticama, gotovinski krediti i slično
2. Nekretninski dug (kredit): s ciljem stanovanja i/ili investicije

Ne morate biti stručnjaci da znate da je prva kategorija dugovanja u svakom slučaju nepoželjna. A opet manje više svi znamo jako puno ljudi koji imaju ta dugovanja (ili smo ih sami imali). Izuzev ekstremnih slučajeva kad nemamo za najosnovnije životne troškove (hrana, smještaj), po meni ne postoji opravdanje za uzimanje duga koje nije kredit za nekretninu.

Zašto? Jednostavno rečeno, potrošački krediti, minusi na karticama i slično su kopanje financijske jame sebi pod nogama. Ako baš baš želite kupiti taj novi auto, mobitel ili cipele i baš baš ste ih zaslužili jer ste baš baš naporno radili, onda biste si trebali to i priuštit. Jel tako? Pogotovo jer ste odrasla i odgovorna osoba koja si rijetko uopće išta priušti. E, pa nije baš tako.

Ne, ne zaslužuješ novi mob/auto/cipele

Ne piše nigdje u svemiru da ste zaslužili najnoviji mobitel ili šta već želite. Stavite stvari u perspektivu. Sama činjenica da ovo čitate znači da se vrlo vjerojatno nalazite u razvijenoj zemlji. Da, to uključuje i Hrvatsku. Životni standard Hrvatske (a da ne spominjem ostale zemlje EU) je takav da o njemu većina svjetske populacije može samo sanjat. Usporedbe s prošlošću su još ekstremnije.

Danas svaki stanovnik bilo koje zemlje EU živi neusporedivo duže i kvalitetnije nego najbogatiji ljudi na svijetu prije stoljeće ili dva. Imamo pristup internetu, modernoj medicini, tehnologiji, poljoprivredi itd. Jednostavno rečeno: živimo u daleko najboljem dobu ljudske povijesti u jednom od najrazvijenijih dijelova svijeta. Sama ta činjenica bi trebala biti dovoljna da izazove duboku zahvalnost u svakome od nas.

Naravno, to ne funkcionira baš tako u praksi. Ljudi su društvena bića, orijentirana prema pripadnosti plemenima te uspostavljanju hijerarhije unutar istih. To je pravi razlog pokušavanja izdizanja iznad prosjeka u očima drugih. Neki za to koriste politiku, neki pokazivanje nepotrebno skupih predmeta, a neki naoko savršen život na društvenim mrežama.

Bilo kako bilo, 99% nas ima zadovoljene osnovne potrebe, a sve povrh toga su želje. I to ne želje koje automatizmom zaslužujemo, nego koje bi bile samo jedan dodatan plus u našim životima koji su već puni izobilja.

Potrošački dug – nulta razina osobnih financija

Ali dosta mojeg pametovanja o ljudskim potrebama i željama. U slučaju potrošačkog duga, kamata je obično znatno viša od prinosa koji možemo ostvariti investiranjem. Čak i u slučaju da nije, u investiranju nam nitko ne garantira buduće prinose, dok su u slučaju dugovanja kamate 100% sigurne.

Baš iz tog razloga bi nulti prioritet u osobnim financijama bio otplaćivanje potrošačkog duga. Čak i ako je kamata na taj dug recimo 5%, a očekivani prinosi na investiranje 7%, ima smisla prvo otplatiti dug. Bez otplate potrošačkog duga jednostavno sve ostalo šta pišem na ovom blogu nema smisla.

Dvije su metode otplaćivanja potrošačkog duga:

1. Metoda kugle snijega (snowball) – otplaćujemo prvo dugove koji su niži po iznosu
2. Metoda kamata – otplaćujemo prvo dugove s višom kamatom

Snowball metodu je popularizirao Dave Ramsey i ona ima smisla s psihološkog stajališta. Jednostavno rečeno, lakše nam je kad otplaćujemo jedan po jedan dug i time smanjujemo broj istih. Sa svakog drugog stajališta ova metoda po mom mišljenju nije optimalna.

Matematički gledano ima najviše smisla prvo otplatiti dug s najvišom kamatom. Razlog je naravno činjenica da ćemo na njega platit dugoročno najviši ukupni udio kamate. Ovo je primjena onog postulata da složena kamata može raditi i protiv nas.

Kredit na anuitete ili rate?

Bitno je napomenut i da nije isto koliki nam je rok otplate dugovanja preostao. Naime, banke (i druge institucije) slože otplatni plan najčešće u smislu da otplaćujemo dug u jednakim anuitetima. To je ono šta se u narodu kolokvijalno zove rata kredita, ali bitno je znati da postoji razlika. Dakle, anuitet znači jednaki mjesečni iznos otplate. Stvar je u tome da je ispočetka u mjesečnom anuitetu viši udio kamate, a manji udio glavnice. Taj se odnos mijenja kako otplaćujemo kredit, tako da pri kraju otplaćujemo uglavnom glavnicu.

Kod otplate kredita u ratama, otplaćujemo uvijek isti iznos glavnice svaki mjesec, a iznos kamate se smanjuje kako otplaćujemo kredit. Dakle, nećemo svaki mjesec vraćati recimo 4000 kn, nego će iznos glavnice biti isti, a iznos kamata će se smanjivati. Dakle, možda ćemo na početku otplate vraćati npr. 4500 kn mjesečno (3000 kn glavnice i 1500 kn kamate), a na samom kraju 3000 kn glavnice i 0 kn kamate.

To znači da za isti iznos kredita vraćamo znatno niži iznos ako odaberemo modalitet otplate kredita u ratama. Ovo je pogotovo bitno za nekretninske kredite, koji su višeg iznosa. Naravno, postavlja se pitanje kreditne sposobnosti za kredit u ratama jer je iznos kojeg vraćamo na početku kredita znatno viši. U svakom slučaju – ako si možete priuštiti otplatu kredita ratama (a ne anuitetima kao većina), svakako je to isplativija opcija.

Kredit za nekretninu – dobar, loš, zao?

Specifično mjesto u svijetu dugovanja uzima kredit za nekretninu. Pisao sam već više puta o debati najma ili kupovine nekretnine (najviše ovdje) i zaključak je da jedinstvenog odgovora jednostavno nema. Sve ovisi o faktorima poput cijene najma, kamatnih stopa, cijena nekretnine, vaših osobnih prihoda i rashoda itd.

S tim na umu, moram napomenuti da najam nekretnine nipošto nije bacanje para u vitar, kako nam društvo često voli reći. Jednostavno rečeno, najam nekretnine je plaćanje usluge za jednu od najosnovnijih ljudskih potreba. Štoviše, najam nekretnine i investiranje razlike u odnosu na kupovinu nekretnine, češće bude financijski gledano povoljnije.

Naravno, kako bi reka Mladen Grdović: “Nije u Excelu sve”. Ovu odluku nema smisla spustit na nivo isključivo brojki jer su brojni drugi faktori u igri, poglavito oni psihološko-emocionalne prirode.

Na kraju dana, ako već imate kredit za nekretninu ili ga planirate imati u budućnosti, česte su dileme tipa:

• Isplati li mi se uzeti kredit s dužim ili kraćim trajanjem?
• Isplati li mi se ranije otplatiti kredit?

Oportunitetni trošak

Da bismo dobili odgovore na ova pitanja, potrebno je zadubiti se malo u brojke i prisjetiti se pojma oportunitetnog troška. On jednostavno znači da za svaku odluku koju napravite sa svojim resursima (vrijeme, energija, novac) plaćate zapravo skriveni trošak jer ste taj resurs mogli iskoristiti na nešto drugo. Npr. imamo 100 kuna i s njima kupimo 5 piva u lokalnoj birtiji, a oportunitetni trošak leži u tome da smo mogli kupiti nešto drugo, recimo knjigu. Ok, možda bi samo s 30 godina birao knjigu povrh pive, ali kužite poantu.

Na primjeru kredita za nekretninu, oportunitetni trošak leži u činjenici da smo mogli te novce investirati negdje drugdje, uz više prinose. Ako to primjenimo na 2 pitanja koja smo postavili onda je odgovor da – ovisi.

Ako uzmemo kredit s kraćim trajanjem, platit ćemo manje ukupne kamate. Ali isto tako ćemo plaćati višu mjesečnu ratu/anuitet i propustiti priliku da s razlikom tih novaca možda zaradimo više na recimo dioničkom tržištu. Vrijedi i obrnuto za kredite s dužim trajanjem. Matematički gledano, ako mislimo da možemo ostvariti više prinose na tržištima od kamate na kredit, isplati se investirati razliku.

Naravno, osobne financije nisu (samo) matematika i treba uzeti u obzir vlastitu toleranciju na rizik, duševni mir koji bismo imali da smo bez kredita itd. Na te stvari je teško staviti broj. Slično vrijedi i za raniju otplatu kredita, s napomenom da se uzme u obzir koliko je ostalo kamate, a koliko glavnice za otplatu. Moramo uračunati i naknade za prijevremenu otplatu, ako ih naša banka ima.

Trenutna situacija

U trenutku pisanja ovog teksta (svibanj 2022.) kamatne stope su još uvijek uglavnom na povijesno niskim razinama, ali su počele lagano kretanje put gore. Očekuje se trend nastavljanja povećanja kamatnih stopa uslijed nastojanja centralnih banaka da zauzdaju povišenu inflaciju koje smo svjedoci u posljednje vrijeme. Dionička i obveznička tržišta su također u padu od početka godine.

Šta to znači konkretno za vas?

1. Ako imate dug (pogotovo onaj s visokom kamatom i/ili dugim preostalim rokom otplate) pokušajte ga refinancirat. Zatražite ponude svoje banke i barem nekoliko drugih. Dobra opcija su i kompanije koje bave usporedbom ponude banaka i za tu uslugu se ne naplaćuju od vas, nego od banke. Primjeri su Progreso i Pro Grupa
2. Ako ste razmišljali o kupovini nekretnine, ovo je dobro vrijeme za uhvatiti kredit po nešto nižoj kamati. Imajte pritom na umu da su cijene nekretnina (dobrim dijelom baš zbog niskih kamatnih stopa) na rekordno visokim razinama. Tako da je ovo dvosjekli mač i ni u kojem slučaju nemojte shvatiti ovo kao jedini razlog za kupnju nekretnine
3. Ne pomišljajte na novi potrošački dug, pa makar i kamate na njega bile niske. Ne isplati se, vjerujte mi. Ili samo pitajte prijatelje ili članove obitelji koji su ga imali

Obradio sam ovu temu detaljnije zajedno s Tamarom iz kompanije Finax na besplatnom webinaru kojeg možete pogledati ovdje:

U sklopu ovog blog posta je uključena i promocija za nove članove Finax-a (oslobađanje od naknade za obradu plaćanja), a koju možete iskoristititi klikom na ovaj link (do 08.06.2022.)

Škrti Otočanin