Ovaj blog post je posljednje ažuriran u veljači 2024.

Upozorenje: slijedi najveći klišej ikad: „U životu su sigurne samo 2 stvari – smrt i porezi“. Ok, klišej gotov, idemo na današnju temu.

Ako pratite investicijsku filozofiju ovog bloga te investirate isključivo u akumulirajuće ETF-ove koje držite na dugi rok, onda vam ovaj blog post možda uopće neće ni biti potreban. Razlog tome su nepostojeći porezi na kapitalnu dobit u RH za dugoročne investicije (više o tome kasnije).

Ako pak investirate nešto kratkoročnije i/ili u druge instrumente, bitno je znati kakva je situacija s porezima prilikom investiranja u RH.

Moram odmah napomenuti da nisam porezni stručnjak, niti imam direktnog iskustva s navedenim obrascima, budući da sam porezni rezident Švedske. Ako ste u dvojbi, preporučujem da se dodatno informirate na stranicama Porezne Uprave (PU) ili kod stručnjaka.

Isto tako, kolegica Tetka je također pisala o ovim temama pa preporučujem da pročitate i njene objave na ovu temu koje su svakako detaljnije. Kasnije u tekstu sam naveo neke korisne linkove na stranice PU i bloga „MyTetka“.

Nije sve tako crno

Često se žalimo na visoke poreze, ali u investiranju to definitivno nije slučaj. Hrvatska je jedna od najpovoljnijih država za investiranje i šteta je ne iskoristiti ovu činjenicu za osobni financijski boljitak.

Ako investiramo kao porezni rezident RH, trebamo obratiti pozornost na dva poreza:

  • Porez na kapitalnu dobit
  • Porez na dividendu

Vrlo je lako zapamtiti da od 1.1.2024. oba navedena poreza iznose 12%.

Porez na kapitalnu dobit se primjenjuje pri prodaji bilo koje vrijednosnice (dionica, obveznica, kriptovaluta, zlato itd.) , odnosno njene zamjene za klasičnu (fiat) valutu. Neovisno radilo se o HRK, EUR, USD ili kuvajtskim dinarima.

Ako ste ostvarili kapitalni gubitak, onda niste obvezni platit nikakav porez (logično).

Najveća prednost investiranja u RH je činjenica da ste oslobođeni poreza na kapitalnu dobit na sve vrijednosnice koje ste imali u posjedu najmanje 2 godine prije prodaje. Ovim potezom naša vlast, u rijetkom trenutku racionalnog razmišljanja, želi potaknuti dugoročna investiranja. Isto tako, za iznose kapitalne dobiti manje od 17.9 EUR također niste obvezni ni prijaviti platiti porez.

Moramo bit svjesni da mnoge druge zemlje, uključujući npr. Njemačku ili Švedsku, nemaju ovu pogodnost. U tim zemljama možete biti u posjedu recimo udjela u ETF-u preko 30 godina i onda na kraju svejedno platiti 25-30% ili više poreza na dobit.

Neke druge zemlje imaju porez čak i na neostvarenu dobit, poput Irske. Dakle, porez se plaća i na investicije čije udjele nismo uopće prodali. Tolike razlike se možda ne čine fer, ali na kraju dana ne možete na te stvari uopće utjecati (osim preseljenjem u drugu državu). Slijedom toga, ni ne isplati se previše živcirati oko ove teme, već gledati kako možemo optimizirati situaciju u kojoj se nalazimo.

Porez na kapitalnu dobit – izračun

Iako je dugoročno investiranje porezno optimalno, postoje i životne situacije u kojima smo primorani prodati naše investicije nakon manje od 2 godine, čime aktiviramo poreznu obvezu.

Bitno je napomenuti da ste obvezni prijaviti i platiti porez na kapitalnu dobit do kraja veljače za sve kapitalne dobitke u prethodnoj kalendarskoj godini.

Ukratko, izračun iznosa poreza na kapitalnu dobit izgleda ovako:

  • Oduzmite prodajnu cijenu od kupovne cijene (recimo kupili ste neke udjele u ETF-ovima za ukupno 1000 EUR i prodali te iste udjele za 1100 EUR za manje od 2 godine. Razlika je 1100-1000 = 100 EUR.
  • Od tog iznosa oduzmite sve kapitalne gubitke koje ste ostvarili u toj godini. To se odnosi na sve investicije koje ste prodali te godine s gubitkom. Također se radi o razlici kupovne i prodajne cijene. Primjer: bili ste vrlo zločesti i kupili neku kriptovalutu za ukupno 100 EUR i prodali je kasnije za 50 EUR. Oduzet ćemo tih 50 EUR gubitka od 100 EUR kapitalnog dobitka iz prethodne točke. Ostaje nam 50 EUR profita.
  • Na kraju oduzimamo transakcijske (i druge) naknade koje smo imali pri investiranju. One mogu biti bankovne, brokerske i slično. Recimo da nam je broker uzeo 3 EUR za kupovinu i prodaju ETF-a te kripto mjenjačnica 6 EUR za kupovinu i prodaju kriptovalute. To je 9 EUR koje oduzimamo od onih 50 EUR. Napokon dolazimo do iznosa od 41 EUR šta bi se reklo čistog profita.
  • Sad kad imamo taj iznos, potrebno je na njega obračunat porez na kapitalnu dobit u iznosu od 12%. Vrlo jednostavno.

U ovom slučaju to je 12%*41 = 4.92 EUR. To je sasvim OK iznos poreza ako mene pitate. Mislim da ovi iznosu nisu preveliki ni u slučaju puno većih investicija. Ako ste zaradili investirajući, u redu je dati državi djelić toga natrag u vidu poreza (kako god da ta država dalje upravljala tim sredstvima).

Napomene i iznimke

  • Neoporezive investicije u RH uključuju: zlato, dobrovoljnu mirovinsku štednju (fondovi III. stupa i/ili PEPP), životna osiguranja i obveznice (individualne obveznice, ali ne i obveznički ETF-ovi)
  • Kriptovalute: ako zamijenite jednu kriptovalutu za drugu (recimo Bitcoin zamijenite za stablecoin poput USD-C), niste obvezni platiti porez na kapitalnu dobit jer se kripovalute ne smatraju klasičnom (fiat) valutom. Dakle, samo smo zamijenili jedan oblik imovine za drugi. Isto vrijedi i za zamjenu drugih oblika imovina (npr. umjetnine, NFT-ovi, satovi, Pokemon sličice…). Ako stake-ate kriptovalute, onda su ti primici sličniji dividendama, ali nisu oporezivi iz istog razloga. Ako rudarite kriptovalute, onda se to oporezuje kao drugi dohodak, odnosno samostalna djelatnost ako vam je to primaran izvor prihoda.

  • Ako više puta kupujete i prodajete udjele u nekoj vrijednosnici (ETF-u, dionici itd.), onda se primjenjuje FIFO metoda (First In – First Out). To znači da se pri prodaji udjela prvo prodaju udjeli koje ste prve i kupili. Recimo da kupujete udjele u ETF-u 20 godina. Nakon 20 godina možete bez poreza na kapitalnu dobit prodati sve udjele koje ste kupili u prvih 18 godina. Za udjele kupljene u preostale 2 godine ćete ili platiti porez na kapitalnu dobit ili ćete sačekati da i za njih prođu 2 godine od kupovine kako biste ih prodali bez plaćanja poreza na kapitalnu dobit.
  • U Hrvatskoj je moguć i tzv. wash sale: dakle mogu se prodati udjeli u kojima smo ostvarili gubitak recimo 30.12. i opet kupiti isti ti udjeli 02.01. iduće godine u svrhu umanjivanja porezne obveze. Neke države ovo zabranjuju, odnosno limitiraju na način da ne smijete kupiti iste udjele ponovno na određeni vremenski rok, ali ne i RH.
  • Čak i ako prodajete udjele nakon više od 2 godine, svejedno ste obvezni to prijaviti na JOPPD obrascu, iako nećete platiti nikakav porez.
  • Porez na dividendu dionica hrvatskih kompanija preko SKDD (Središnje Klirinško Depozitarno Društvo), je da se taj porez odbija odmah kod isplate i nije ga potrebno posebno prijavljivati.

Porez na dividendu – izračun

Mislim da je bitno prvo definirati što točno čini dividendu. Pod pojmom dividenda tradicionalno podrazumijevamo dio dobiti koje kompanije isplaćuju svojim dioničarima na nekoj redovnoj bazi (najčešće kvartalno). Osim klasičnih dividendi kompanija, u ovaj dio porezne obveze spadaju i svi slični oblici više ili manje redovnih primanja koja sjedaju na račun.

Tu mislim na npr. P2P (peer-to-peer) lending, crowdfunding ili bilo koje drugo investiranje koje ima redovite isplate. Osobno koristim platformu te koja također odgovara ovom opisu. Iznimka ovom pravilu su primici (“kamate”) od pojedinačnih obveznica koji nisu oporezivi prema Poreznoj Upravi RH.

Jako je bitno napomenuti da nije bitno je li tu dividendu kasnije reinvestirate ili ne. Porezna obveza postoji u oba slučaja. Isto kao što nije bitno ako te novce ne prebacite na bankovni račun, nego ih zadržite na Revolutu/Paypalu/kripto mjenjačnici i slično. Ne, niste prvi koji ste se sjetili tako genijalne ideje. I dalje ste obvezni platit porez na dividendu.

Hoće li vas Porezna zaista teretiti za taj porez je drugi par cipela, ali u svakom slučaju preporučujem plaćanje tog poreza, budući da je relativno niskog iznosa.

Dobar uvod u ovu temu je i blog post “Prijava kamata i dividendi iz inozemstva“.

Sličnosti i razlike poreza na kapitalnu dobit i dividendu

Ako usporedimo porez na kapitalnu dobit i porez na dividendu, potonji je sličan prvome, ali ima i svojih razlika. Sličnosti su:

  • Iznos poreza je isti → 12%
  • Porezna obveza se može umanjiti oduzimanjem iznosa naknada

Različitosti su:

  • Dividende i kamate prijavljujemo preko INO-DOH obrasca do kraja siječnja, a kapitalnu dobit prijavljujemo preko JOPPD obrasca do kraja veljače (više o ovim obrascima malo kasnije).
  • Ne postoji oslobađanje od plaćanja poreza na dividendu za investicije koje držite dulje od 2 godine. Dakle, sasvim svejedno je držite li tu investiciju 3 mjeseca ili 30 godina, Poreznu Upravu zanima samo koliki ste ukupan iznos dividendi ostvarili.
  • Dakle, oporezivanje dividendi se ne može nikako izbjeći. To je veliki dio razloga zašto je preporučljiva kupovina akumulirajućih (accummulating) ETF-ova (vidi više u mom vodiču kroz ETF-ove za početnike).

Konkretan izračun je vrlo sličan izračunu poreza na kapitalnu dobit. Recimo da ste ukupno dobili 100 EUR dividendi u prošloj godini. Na naknade vam je otišlo ukupno 5 EUR. Oporezivi iznos je dakle 100-5= 95 EUR. U ovom slučaju to je 95*12%=11.4 EUR.

Ok, izračunali smo porez na kapitalnu dobit i/ili dividendu. Što dalje? Kako popuniti navedene obrasce?

Porez na kapitalnu dobit – prijava

Na stranicama PU možete pronaći JOPPD obrazac ovdje. Imate i primjere popunjavanja tog obrasca ovdje. Isto tako, možete pogledati i odličan webinar na temu poreza na kapitalnu dobit i ispunjavanja JOPPD obrasca ovdje:

Budući da ste već izvadili podatke te napravili izračune ranije, samo upišite sve to u obrazac i gotovi ste. Nakon toga uplatite potreban iznos Poreznoj upravi i to je to. S napomenom da ste slanjem JOPPD obrasca automatski postali obveznik plaćanja iznosa poreza kojeg ste naveli.

Neću dalje izmišljat toplu vodu, nego ću vam preporučiti i blog post kolegice Tetke na kojem imate više detalja o prijavi poreza na kapitalnu dobit te primjer popunjavanja JOPPD obrasca.

Porez na dividende – prijava

Prijava i plaćanje poreza na dividende su malo kompliciraniji.

Iako je općenito pravilo da se na dohodak u inozemstvu plaća porez u RH u roku od 30 dana od dana primitka, iznimno se može obračunati i platiti jednom godišnje (do kraja siječnja), pod uvjetom da je porez na dividende već plaćen u inozemstvu. Američke kompanije recimo automatski obračunavaju porez na dividendu njihovih kompanija (dividend withholding tax), koji je viši od iznosa poreza na dividende u RH.

Ako je porez na dohodak plaćen u inozemstvu, potrebno je obavijestiti Poreznu Upravu u roku od 8 dana od dana ostvarenoga prvog primitka u tekućoj godini. To je moguće podnošenjem obrasca INO IZJAVA (Izjave o odgodi plaćanja poreza). INO IZJAVA zamjenjuje Obrazac RPO te je njezinim podnošenjem ispunjena obveza prijave u Registar poreznih obveznika.

Nakon toga, potrebno je predati jednom godišnje INO-DOH obrazac (do kraja siječnja, za primitke u prethodnoj kalendarskoj godini). Naravno, sve to pod uvjetom da ste porezni rezident RH. Ako niste, onda ne znam zašto ste čitali ovaj blog post do ove točke 🙂

Ako porez na dividendu nije već plaćen u inozemstvu, tada je potrebno u roku od 30 dana prijaviti primitak dividende na obrascu JOPPD. Po meni je ovaj dio zakona vrlo nepraktičan i nema baš smisla. Pogotovo jer danas imamo investicije koje obračunavaju i isplaćuju kamate na dnevnoj bazi. Samo bi pravi mazohisti prijavljivali cent ili dva ostvarenih kamata svaki dan.

Dodatno objašnjenje i primjere izračuna poreza na dividendu za oba slučaja možete pronaći na Tetkinom blogu (ovdje).

Isto tako, na ovom linku PU možete pronaći i primjere prijave INO DOH obrasca za različite primitke iz inozemstva (dividende, mirovine, kamate, kapitalne dobitke, druge dohotke i plaće).

Moje iskustvo u Švedskoj

Daleko od toga da je sve savršeno u Švedskoj (pogotovo po pitanju birokracije), ali evo samo kratka usporedba prijava poreza na kapitalnu dobit i dividendu.

U prvom kvartalu svake kalendarske godine, svaki porezni obveznik Švedske dobije formular za poreznu prijavu na kućnu adresu (ili elektronski). Svi dostupni podaci su već popunjeni (plaća, doprinosi, porezi itd.) i uračunati su svi porezi vezani za investicije u švedskim institucijama i ostalim institucijama koje su povezane sa švedskom Poreznom Upravom (porez na kapitalnu dobit i dividende).

Potrebno je samo navesti iznose kapitalnih dobitaka ili dividendi iz inozemstva koji nisu već navedeni. Dakle, samo ukupne iznose, bez navođenja posebnih stavki. Naravno, umanjene za kapitalne gubitke i naknade. Uz to, možete prijaviti eventualno neku drugu poreznu olakšicu ako je imate i to je to. Primjer: troškovi vezani uz putovanje u zemlju porijekla se smatraju poreznom olakšicom.

Pritom porezna ne traži nikakvu dokumentaciju niti detalje. Doduše, obvezni ste čuvati te podatke i dati ih poreznoj na uvid ako to zatraže. Što bi se reklo → radi se o povjerenju između države i poreznog obveznika, ali isto tako kazne mogu biti ogromne ako je to povjerenje izigrano.

Dakle, ne postoje nikakvi posebni obrasci niti treba razbijati glavu o tome je li i gdje plaćen porez na dividendu, koji obrazac podnijeti i do kojeg datuma itd. Jednostavno je sveukupna porezna prijava za cijelu godinu na jednom dokumentu. Za slanje prijave obično imate barem nekoliko mjeseci vremena, iako vam je potrebno u praksi tek koja minuta (ili sat, ako imate nešto kompleksnije financije).

Zaključak

Naravno, postoje i prednosti RH nad Švedskom. U prvom smislu su to već navedeni puno niži porezi na investiranje te oslobađanje poreza na kapitalnu dobit nakon 2 godine. Rijetko što u životu je crno-bijelo. Svaki sustav ima svoje pluseve i minuse. Više u ovome u jednom od idućih blog postova.

Na kraju dana, na nama je odgovornost kao članovima društva da platimo sve poreze koje smo obvezni. Ali isto tako imamo i odgovornost prema samom sebi da pametnim biranjem i upravljanjem investicijama umanjimo poreznu obvezu koliko god je to zakonski gledano moguće.

Smrt je (zasad) ipak sigurnija od poreza.

Dodatak: Webinar o porezima

Pričali smo o porezima u investiranju, ali i ostalim porezima s poreznim stručnjakom Edom Tukom u još jednom webinaru.

Škrti Otočanin