Upozorenje: slijedi najveći klišej ikad: „U životu su sigurne samo 2 stvari – smrt i porezi“. Ok, klišej gotov, idemo na današnju temu.

Ako pratite investicijsku filozofiju ovog bloga te investirate isključivo u akumulirajuće ETF-ove koje držite na dugi rok, onda vam ovaj blog post možda uopće neće ni biti potreban. Razlog su nepostojeći porezi na kapitalnu dobit u RH za dugoročne investicije (više o tome kasnije).

Ako pak investirate nešto kratkoročnije i/ili u druge instrumente, bitno je znat kakva je situacija s porezima prilikom investiranja u RH. Znamo već svi koliko je naša Porezna Uprava (PU) često nelogična i neefikasna, ali postoje i neki vrlo povoljni aspekti investiranja u RH.

Moram odma napomenut da nisam porezni stručnjak, niti imam direktnog iskustva s navedenim obrascima, budući da sam porezni rezident Švedske. Ako ste u dvojbi, preporučujem da se dodatno informirate na stranicama PU ili kod stručnjaka.

Isto tako, kolegica Tetka je također pisala o ovim temama pa preporučujem da pročitate i njene objave na ovu temu koje su svakako detaljnije. Najbolji uvod je „Vodič: Porezi kod investiranja u inozemstvu“, a kasnije sam naveo i neke konkretnije linkove na stranice PU i bloga „MyTetka“. Isto tako, možete pogledati i odličan webinar na tu temu ovdje:

Nije sve tako crno

Krenimo s pozitivnim stranama. Ako investiramo dok smo porezni rezident RH, trebamo obratit pozornost na dva poreza:

  • Porez na kapitalnu dobit
  • Porez na dividendu

Vrlo je lako zapamtiti da od 1.1.2021. oba navedena poreza iznose 10%+prirez. Prirez se utvrđuje prema vašem prebivalištu, a njegov iznos možete doznati ovdje.

Porez na kapitalnu dobit se primjenjuje pri prodaji bilo koje vrijednosnice (dionica, obveznica, kriptovaluta, zlato itd.) , odnosno njene zamjene za klasičnu (fiat) valutu. Neovisno radilo se o HRK, EUR, USD ili kuvajtskim dinarima.

Ako ste ostvarili kapitalni gubitak, onda niste obvezni platit nikakav porez (logično).

Najveća prednost investiranja u RH je činjenica da ste oslobođeni poreza na kapitalnu dobit na sve vrijednosnice koje ste imali u posjedu najmanje 2 godine prije prodaje. Ovim potezom naša vlast, u rijetkom trenutku racionalnog razmišljanja, želi potaknuti dugoročna investiranja. Isto tako, za iznose kapitalne dobiti manje od 112 kn također niste obvezni platiti porez.

Moramo bit svjesni da mnoge druge zemlje, uključujući npr. Njemačku ili Švedsku, nemaju ovu pogodnost. U tim zemljama možete biti u posjedu recimo udjela u ETF-u preko 30 godina i onda na kraju svejedno platit 30% poreza na dobit.

Neke druge zemlje imaju porez čak i na neostvarenu dobit. Za njih postoji posebno mjesto u investicijskom paklu, tako da možete bit sretni ako tamo ne živite.

Porez na kapitalnu dobit – izračun

Iako je dugoročno investiranje porezno optimalno, postoje i životne situacije u kojima smo primorani prodati naše investicije nakon manje od 2 godine, čime potežemo poreznu obvezu.

Bitno je napomenut da ste obvezni prijavit i platit porez na kapitalnu dobit do kraja veljače za sve kapitalne dobitke u prethodnoj kalendarskoj godini. Da, znam da sam trebao nešto ranije napisat ovaj blog post. Tužite me.

Ukratko, izračun iznosa poreza na kapitalnu dobit izgleda ovako:

  • Oduzmite prodajnu cijenu od kupovne cijene (recimo kupili ste neke udjele u ETF-u za 1000 EUR i prodali za 1100 EUR za manje od 2 godine. Razlika je 1100-1000 = 100 EUR).
  • Od tog iznosa oduzmite sve kapitalne gubitke koje ste ostvarili u toj godini. To se odnosi na sve investicije koje ste prodali te godine s gubitkom. Također se radi o razlici kupovne i prodajne cijene. Primjer: bili ste vrlo zločesti i kupili neku kriptovalutu za ukupno 100 EUR i prodali je kasnije za 50 EUR. Oduzet ćemo tih 50 EUR gubitka od 100 EUR kapitalnog dobitka iz točke 1. Ostaje nam 50 EUR čistog profita.
  • Na kraju oduzimamo transakcijske (i druge) naknade koje smo imali pri investiranju. One mogu biti bankovne, brokerske i slično. Recimo da nam je broker uzeo 3 EUR za kupovinu i prodaju ETF-a te kripto mjenjačnica 6 EUR za kupovinu i prodaju kriptovalute. To je 9 EUR koje oduzimamo od 50 EUR iz točke 2. Napokon dolazimo do iznosa od 41 EUR šta bi se reklo čistog profita
  • Sad kad imamo taj iznos, potrebno je na njega obračunat porez na kapitalnu dobit u iznosu od 10%+prirez. Ovo će varirat ovisno o mjestu prebivališta, ali recimo da živite u Zagrebu gdje je prirez 18%. To ne znači da plaćate ukupno 10+18=28% poreza, već se prirez obračunava samo na ovih 10%.

Dakle on iznosi puno manje od poreza, tj. u ovom slučaju 18% od 10%, šta je 1.8%. Prirezu dodamo onih 10% poreza i dobivamo 11.8% poreza kojeg moramo platit na našu kapitalnu dobit. U ovom slučaju to je 11.8%*41 EUR=7.38 EUR ili oko 50-ak kuna. Tečaj koji treba koristit pri konverziji u HRK je tečaj HNB-a na dan 31.12. godine u kojoj je dobit ostvarena.

To je sasvim OK iznos poreza ako mene pitate. Mislim da ovi iznosu nisu preveliki ni u slučaju puno većih investicija. Ako ste zaradili investirajući, u redu je dati državi djelić toga natrag u vidu poreza, pa makar ta država ne upravljala baš najbolje s novcima (čast iznimkama).

Napomene

  • Kriptovalute: ako zamijenite jednu kriptovalutu za drugu (recimo Bitcoin zamijenite za stablecoin poput USD-C), niste obveznik plaćanja poreza na kapitalnu dobit jer se kripovalute ne smatraju klasičnom (fiat) valutom. Isto vrijedi i za zamjenu drugih oblika imovina (npr. umjetnine, NFT-ovi, Pokemon sličice). Ako stake-ate kriptovalute, onda su ti primici sličniji dividendama, ali nisu oporezivi iz istog razloga. Ako rudarite kriptovalute, onda se to gleda kao drugi dohodak, odnosno samostalna djelatnost ako vam je to primaran izvor prihoda.
  • Ako više puta kupujete i prodajete udjele u nekoj vrijednosnici (ETF-u, dionici itd.), onda se primjenjuje FIFO metoda (First In – First Out). To znači da se pri prodaji računa da se prodaju prvo udjeli koje ste prve i kupili. Recimo da kupujete udjele u ETF-u 20 godina. Nakon 20 godina možete bez poreza na kapitalnu dobit prodati sve udjele koje ste kupili u prvih 18 godina.

Porez na dividende – izračun

Mislim da je bitno prvo definirati šta točno čini dividendu. Pod pojmom dividenda tradicionalno podrazumijevamo dio dobiti koje kompanije isplaćuju svojim dioničarima, najčešće na redovnoj bazi (recimo kvartalno). Osim klasičnih dividendi kompanija, u ovaj dio porezne obveze spadaju i svi slični oblici više ili manje redovnih primanja koja sjedaju na račun.

Tu mislim na npr. P2P (peer-to-peer) lending ili bilo koje drugo investiranje koje ima redovite isplate. Osobno koristim platformu koja ulaže u solarnu energiju te koja također odgovara ovom opisu.

Jako je bitno napomenut da nije bitno je li tu dividendu kasnije reinvestirate ili ne. Porezna obveza postoji u oba slučaja. Isto kao šta nije bitno ako te novce ne prebacite na bankovni račun, nego ih zadržite na Revolutu/Paypalu/kripto mjenjačnici i slično. Ne, niste prvi koji ste se sjetili tako genijalne ideje. I dalje ste obvezni platit porez na dividendu.

Hoće li vas Porezna zaista teretit za taj porez je drugi par cipela, ali u svakom slučaju preporučujem plaćanje tog poreza, budući da je relativno malog iznosa.

Sličnosti i razlike poreza na kapitalnu dobit i dividende

Ako usporedimo porez na kapitalnu dobit i porez na dividendu, potonji je sličan prvome, ali ima i svojih razlika. Sličnosti su:

  • Iznos poreza je isti (10%+prirez)
  • Porezna obveza se može umanjiti oduzimanjem iznosa naknada

Različitosti su:

  • Kapitalnu dobit prijavljujemo preko JOPPD obrasca do kraja veljače, a dividende preko INO-DOH obrasca do kraja siječnja (više o ovim obrascima malo kasnije)
  • Ne postoji oslobađanje od plaćanja poreza na dividendu za investicije koje držite dulje od 2 godine. Dakle, sasvim svejedno je držite li tu investiciju 3 mjeseca ili 30 godina, Poreznu Upravu zanima samo koliko ste dobili od dividendi
  • Dakle, oporezivanje dividendi se ne može nikako izbjeć. To je veliki dio razloga zašto savjetujem kupovinu akumulirajućih (acc) ETF-ova (vidi više ovdje)

Konkretan izračun je vrlo sličan izračunu poreza na kapitalnu dobit. Dake, recimo da ste ukupno dobili 100 EUR dividendi u prošloj godini. Na naknade vam je otišlo ukupno 5 EUR. Oporezivi iznos je dakle 100-5= 95 EUR. Pod pretpostavkom prebivališta u Zagrebu, bili biste obvezni platit 10%+prirez, odnosno 11.8% ukupno. U ovom slučaju to je 95*11.8%=11,21 EUR. Pri konverziji u HRK se primjenjuje isto kao i kod kapitalne dobiti.

Ok, izračunao/la sam porez na kapitalnu dobit i/ili dividendu. Šta dalje?

Porez na kapitalnu dobit – prijava

Na stranicama PU možete pronaći JOPPD obrazac ovdje. Imate i primjere popunjavanja tog obrasca ovdje.

Budući da ste već izvadili podatke te napravili izračune ranije, samo upišite sve to u obrazac i gotovi ste. Nakon toga uplatite potreban iznos Poreznoj upravi i to je to. S napomenom da ste slanjem JOPPD obrasca automatski postali obveznik plaćanja iznosa poreza kojeg ste naveli.

Neću dalje izmišljat toplu vodu, nego ću vam preporučit blog post kolegice Tetke na kojem imate više detalja o prijavi poreza na kapitalnu dobit te primjer popunjavanja JOPPD obrasca ovdje.

Porez na dividende – prijava

Iako je općenito pravilo da se na dohodak u inozemstvu plaća porez u RH u roku od 30 dana od dana primitka, iznimno se može obračunat i platit jednom godišnje (do kraja siječnja), pod uvjetom da je porez na dividende već plaćen u inozemstvu.

Ako je porez na dohodak plaćen u inozemstvu, potrebno je obavijestit Poreznu upravu u roku od 8 dana od dana ostvarenoga prvog primitka u tekućoj godini. To je moguće podnošenjem obrasca INO IZJAVA (Izjave o odgodi plaćanja poreza). INO IZJAVA zamjenjuje Obrazac RPO te je njezinim podnošenjem ispunjena obveza prijave u Registar poreznih obveznika.

Nakon toga, potrebno je predati jednom godišnje INO-DOH obrazac (do kraja siječnja, za primitke u prethodnoj kalendarskoj godini). Naravno, sve to pod uvjetom da ste porezni rezident RH. Ovo posljednje je preopširna tema za ovaj blog post, ali pretpostavljam da je velika većina mojih čitatelja porezni rezident RH. Za one poput mene koji to nisu, slijedi poseban blog post u budućnosti.

Ako porez na dividendu nije već plaćen u inozemstvu, tada je potrebno u roku od 30 dana prijaviti primitak dividende na obrascu JOPPD.

Dodatno objašnjenje i primjere izračuna poreza na dividendu za oba slučaja možete pronaći na Tetkinom blogu (ovdje).

Isto tako, na ovom linku PU možete pronaći i primjere prijave INO DOH obrasca za različite primitke iz inozemstva (dividende, mirovine, kamate, kapitalne dobitke, druge dohotke i plaće).

Moje Švedsko iskustvo

Daleko od toga da je sve savršeno u Švedskoj (pogotovo po pitanju birokracije), ali evo samo kratka usporedba prijava poreza na kapitalnu dobit i dividendu.

U prvom kvartalu svake kalendarske godine, svaki porezni obveznik Švedske dobije poreznu prijavu na kućnu adresu (ili elektronski). Svi dostupni podaci su već popunjeni (plaća, doprinosi, porezi itd.) i uračunati su svi porezi vezani za investicije u švedskim institucijama (porez na kapitalnu dobit i dividendu).

Potrebno je samo navest iznose kapitalnih dobitaka ili dividendi iz inozemstva koji nisu već navedeni. Dakle, samo ukupne iznose, bez navođenja posebnih stavki. Naravno, umanjene za kapitalne gubitke i naknade. Uz to, možete prijavit eventualno neku drugu poreznu olakšicu ako je imate i to je to. Primjer: troškovi vezani uz putovanje u zemlju porijekla se smatraju poreznom olakšicom.

Pritom porezna ne traži nikakvu dokumentaciju niti detalje. Doduše, obvezni ste čuvati te podatke i dati ih poreznoj na uvid ako to zatraže. Šta bi se reklo – velikom većinom se radi o povjerenju između države i poreznog obveznika.

Dakle, ne postoje nikakvi posebni obrasci niti treba razbijat glavu o tome je li i gdje plaćen porez na dividendu, koji obrazac podnijet i do kojeg datuma itd. Jednostavno je sveukupna porezna prijava za cijelu godinu na jednom dokumentu. Za slanje prijave obično imate barem nekoliko mjeseci vremena, iako vam je potrebno u praksi tek nekoliko minuta.

Zaključak

Naravno, postoje i prednosti RH nad Švedskom. U prvom smislu su to već navedeni puno niži porezi na investiranje te oslobađanje poreza na kapitalnu dobit nakon 2 godine. Rijetko šta u životu je crno-bijelo. Svaki sustav ima svoje pluseve i minuse.

Na kraju dana, na nama je odgovornost kao članovima društva da platimo sve poreze koje smo obvezni. Ali isto tako imamo i odgovornost prema sebi da pametnim biranjem i upravljanjem investicijama umanjimo poreznu obvezu koliko god je to zakonski gledano moguće.

Smrt je (zasad) ipak sigurnija od poreza.

Škrti Otočanin