Ovaj blog post je posljednje ažuriran u ožujku 2024.

Financijska tema koja možda i najviše iskače iz paštete posljednjih godina je vjerojatno inflacija. Sam spomen te riječi često izaziva nelagodu. Pogotovo kod osoba koje se sjećaju visoke inflacije u Jugoslaviji u 80-ima. Nama nešto mlađima inflacija nije značila baš puno, dok je nismo sami osjetili.

Nego, šta je uopće inflacija?

Inflacija za početnike

Inflacija je laički rečeno pad vrijednosti novca. Odnosno porast cijena dobara, ovisno iz koje perspektive gledate. Ona je normalna pojava u modernoj ekonomiji i zasigurno je tu da ostane. 

Inflacija je u suštini poželjna za ekonomiju. Zamislite samo šta bi se dogodilo da imamo konstantnu deflaciju, odnosno rast vrijednosti novca. Građani bi novce držali u bankama (ili madracima) i odgađali bi kupovinu dobara jer bi znali da ih mogu kupit jeftinije u budućnosti. 

Inflacija je zapravo mehanizam koji potiče sudionike tržišta na potrošnju i investiranje.

Ali kako bi se reklo – otrov je u dozi. Bitno je koliko iznosi inflacija i kakav to utjecaj ima na naše financije. Većina centralnih banaka modernih ekonomija ima za cilj dugoročnu prosječnu inflaciju od otprilike 2% godišnje.

To je nekakav sweet spot koji daje dobar balans između ekonomskog rasta i kakvog-takvog očuvanja vrijednosti novca, odnosno kontrole porasta cijena.

Kako nastaje inflacija?

Faktori koji uzrokuju inflaciju (inflacijski pritisci) su ponajprije tiskanje novca od strane centralnih banaka te općenito smanjenje ponude i/ili povećanje potražnje dobara na tržištu. Radi se o najosnovnijem zakonu ekonomije: ako imamo smanjenu ponudu i/ili povećanu potražnju, vrijednost nekog proizvoda ili usluge raste. I obratno. 

S druge strane spektra imamo deflacijske pritiske. Najviše tu mislim na razvoj novih tehnologija, unaprijeđenje proizvodnje te globalizaciju koja olakšava internacionalnu trgovinu, pristup jeftinoj radnoj snazi itd. Svi ti faktori utječu na pad cijena dobara.

Svi znamo da su recimo televizije danas višestruko jeftinije nego prije samo 5 ili 10 godina. Isto se događa u posljednjim desetljećima s većinom potrošačkih dobara – pogledajte recimo odjeću, elektroniku ili bilo koje druge svakodnevne potrošne proizvode.

Trenutna situacija u kojoj se svjetska ekonomija nalazi je praktički savršena za povećanu inflaciju

Svjedočili smo izraženim inflacijskim pritiscima (većinom uzrokovanih korona-krizom):

  • Tiskanje velike količine novog novca
  • Državne financijske pomoći građanima 
  • Poremećaje u opskrbnim lancima 
  • Smanjenu količinu proizvodnje nafte 

Nadodajmo na to povijesno niske kamatne stope koje potiču zaduživanje te puno brži oporavak ekonomije od predviđenog i posljedično imamo iznimno povećanu potražnju za dobrima koju nitko nije predvidio. Tvornice su se zatvarale, otpuštale radnike, otkazivale investicije itd. da bi za svega nekoliko mjeseci ekonomija već radila punom parom.

Dakle, dobili smo situaciju u kojoj imamo građane koji su silom prilika bili kući više nego inače te su zbog toga i štedjeli više nego inače. Kad su restrikcije ukinute (ili smanjene), odjednom je velika količina novaca lovila malu količinu dobara. I eto nam inflacije, tj. porasta cijena.

Kolika je zaista trenutna inflacija?

Bitno je napomenut da nam se inflacija možda čini i višom nego šta to zaista i jest. Određeni proizvodi i usluge (gorivo, automobili, transport itd.) su poskupjeli puno više nego neki drugi. Brojke o inflaciji koje čujemo se temelje na CPI (Consumer Price Index) ili sličnim indeksima koje države računaju svaka za sebe.

Prema podacima Državnog Zavoda za Statistiku, inflacija u RH je kumulativno za period siječanj 2021.-siječanj 2024. iznosila 24.1%, od čega se otprilike polovica rasta dogodila u 2022. godini. To je otprilike 7% godišnje u tom periodu (ne, nije 8% jer se radi o izračunu složene kamate).

Te brojke su poprilično iznad ciljanih prosjeka od 2-3% godišnje. Usporedbe radi, u tri godine koje su prethodile tom periodu imali smo ukupnu inflaciju od svega 1.9% (nešto više od 0.6% godišnje).

Dakle, nekome je inflacija majka, a nekome maćeha, ovisno o tome na šta trošite novce. Ok, možda je točnije reći da je inflacija svima maćeha, samo je nekima zla maćeha (kao ona iz Pepeljuge), a drugima kao neka dobra i pristojna maćeha. Stat ću tu s očajno lošim metaforama.

Prognoze

Kao i bilo šta drugo u modernoj ekonomiji – stopu inflacije je jako teško predvidjeti

Ne nasjedajte na nijednu analizu koja tvrdi zasigurno da je ova inflacija prolazna, ali isto tako i ako zasigurno tvrdi da ona to nije.

Istina je da se ni stručnjaci ne mogu složit u prognozama (kao i inače), ali po mojoj slobodnoj procjeni i dalje prevladava mišljenje da nema mjesta panici te da je sadašnja inflacija najvjerojatnije prolazna (tranzitorna). Ono u šta gotovo 100% možemo bit sigurni je da je inflacije uvijek bilo i da će je biti. Ona je činjenica moderne ekonomije i moramo bit spremni na njen utjecaj na naše financije, koliko god velik ili malen on bio.

Centralne banke su zauzdale inflaciju tokom 2023. i 2024. povećanjem kamatnih stopa koje je posljedično “ohladilo” ekonomiju. Ja se nisam tokom tog perioda previše brinuo jer sam se sjetio mudrih riječi moje babe: “Sinko, koncentriraj se samo na ono na šta možeš utjecat”. Ok, baba mi to nikad nije rekla, ali kužite poantu.

Kao i sa svim u životu, moramo definirati što možemo napraviti po pitanju inflacije i njenog utjecaja na naše financije. Ne na način predviđanja budućnosti i pokušaja tajmiranja tržišta, već tako da osiguramo da je naša imovina otporna na sve moguće šokove, uključujući inflaciju.

Koji su to konkretno načini i alati koji nam mogu pomoć?

Alati za borbu protiv inflacije

Jednostavno rečeno, protiv inflacije se borimo investiranjem. Novci koji samo stoje na računu gube na vrijednosti, bila inflacija niža ili viša.

Najbolje investicijske opcije za borbu protiv inflacije su:

1. Dionice

Kakvo iznenađenje! Isti oni ETF-ovi koji su optimalan izbor za stvaranje bogatstva za male investitore su ujedno odlični i za borbu protiv inflacije. Treba imati na umu da su dionice odličan način dugoročne borbe protiv inflacije, ali nisu toliko pouzdane na kratkom roku.

Logika je jednostavna: porastom cijena sirovina, kompanije dobrim dijelom veće troškove poslovanja prebacuju na mušteriju u vidu viših cijena. Iako mi ne volimo više cijene, za kompanije one znače više prihode, profite i posljedično cijenu dionice. 

Ovo je naravno vrlo pojednostavljeno i ne vrijedi jednako za sve sektore, ali u većini slučajeva drži vodu. 

Također valja napomenuti kako u razdobljima hiperinflacije dionice ipak prolaze nešto lošije.

2. Nekretnine 

Nekretnine su također dobar izbor za borbu protiv inflacije jer im povijesno gledano cijena raste po stopi inflacije ili ponešto iznad. Također, ako podignemo stambeni kredit sa trenutnim kamatama koje su povijesno niske, a inflacija bude visoka, u praksi ćemo poprilično profitirati. Pitajte onu generaciju koja se sjeća inflacije u 80-ima. Gotovo svi znaju nekoga tko je vratio stambeni kredit za kikiriki

Naravno, ne zagovaram kupnju nekretnine na kredit samo da se zaštitimo od inflacije, ali ako ste već u toj situaciji, onda znajte da vam inflacija igra u korist (barem u tom smislu).

Tržište nekretnina u RH je imalo meteorski rast u 2022. i 2023. godini potaknuto, između ostalog, visokom inflacijom. Neki od drugih faktora su kupovina stranih državljana, APN krediti, niska financijska pismenost građana, ali i pranje novca. Tema za neki drugi put.

3. Kratkoročno investiranje

Slijedom rasta kamatnih stopa su poskupjeli krediti, ali su isto tako narasli i prinosi na depozite, kratkoročne obveznice i slično. Bilo smo svjedoci i višestrukih izdavanja koje su dale građanima opciju više kratkoročnog investiranja uz minimalan rizik i solidne prinose.

Budući da sam cijeli blog post posvetio temi , neću se tu previše zadržavati. Recimo samo da se radi o investicijama vrlo niskog rizika uz prinose koji najviše ovise o trenutnim kamatnim stopama centralnih banaka. Neki oblici ovakvog investiranja nam daju fiksni prinos i nisku likvidnost (državne obveznice, depoziti u bankama), a drugi varijabilni prinos i visoku likvidnost (proizvodi fintech kompanija poput Revoluta, Finaxa ili Trading212).

Pročitaj više u blog postu na navedenoj poveznici.

4. Protuinflacijske obveznice?

Radi se o obveznicama centralnih banaka koje su osmišljene kao zaštita od inflacije. Hrvatska centralna banka još ne izdaje ovakve obveznice, tako da je jedina solucija okrenuti se protuinflacijskim obveznicama razvijenih zemalja.

Često ćete naići na termin TIPS (Treasury Inflation Protected Securities) koji zapravo označava američke protuinflacijske obveznice. Naravno da nas ne zanima samo inflacija u SAD-u, odnosno valuti američki dolar, nego da želimo imati izloženost većem broju tržišta i valuta. Tu opet uskaču ETF-ovi (sve im cvalo!) kojima možemo kupiti udjele u svjetskim proutinflacijskim obveznicama. Pazite samo da je ETF EUR Hedged, čime umanjujute valutni rizik. Primjer ETF-a koji sadrži globalne protuinflacijske obveznice: link.

Moram napomenut i da je očekivana inflacija upravo to šta joj ime govori – očekivana, tj. već uračunata u cijenu protuinflacijskih obveznica. Ne očekujte ogromne prinose na protuinflacijske obveznice, osim u slučajevima neočekivano visoke inflacije.

TIPS obveznice padaju u vrijednosti porastom kamatnih stopa poput i ostalih obveznica, tako da se nisu pokazale dobrom zaštitom od inflacije u periodu 2021.-2024.

5. Zlato? 

Ako želite više naučiti o zlatu, pročitajte poseban blog post na tu temu. 

Ukratko – zlato povijesno gledano nije pouzdan zaštitinik od inflacije. Iako je imalo vrlo dobar prinos u 70-ima kada je dolar doživljavao visoku inflaciju, u brojnim drugim periodima zlato nije imalo značajnu korelaciju s inflacijom. U modernim portfeljima zlato može pronaći mjesto kao zaštitnik od hiperinflacije te katastrofičnih događaja, iako su i tu mišljenja podijeljena. 

Prednost zlata je i praktički nepostojeća korelacija s dionicama i obveznicama, šta znači da je zlato praktički neovisno o kretanjima na tim tržištima. Ukratko – ako se odlučite na zlato, preporuka je držati ga u malom udjelu portfelja.

6. Kriptovalute? 

Ovdje vrijede slični argumenti kao i za zlato, s tim da su zasad tržišta kriptovaluta poprilično povezana (korelirana) s dioničkim tržištima.

Također, različite kriptovalute se poprilično međusobno razlikuju, ali im je gotovo svima zajedničko (osim stablecoin-ovima) da pokazuju ogromnu volatilnost (promjenu vrijednosti). Drugim riječima, radi se o visoko rizičnom ulaganju, koje je ujedno i vrlo slabo regulirano od strane nadležnih institucija.

Iako Bitcoin ima ugrađeni deflacijski pritisak (ponuda mu je ograničena šta u teoriji povećava cijenu), jednostavno nemamo dovoljno povijesnih podataka na temelju kojih možemo napravit racionalnu odluku o investiranju. Pogotovo u smislu borbe protiv inflacije jer su kriptovalute imale vrlo loše rezultate u periodu kad je inflacija bila najviša (2022.-2023.).

Preporuka? Isto kao i sa zlatom, ali uz još veću dozu opreza i alociranje vrlo malog dijela portfelja.

Zaključak

U svakom slučaju treba imati da umu da je inflacija normalna pojava, ali moramo biti spremni za borbu s njenim efektima, bili oni nešto veći ili manji. Živimo u dobu u kojem je jednostavnije investirati nego ikad u povijesti te imamo ETF-ove i online brokere/robo-savjetnike kojima to možemo zahvaliti. Na nama je da te prednosti i iskoristimo.

Do idućeg čitanja, pamet u glavu i – čuvajte se inflacije.

Dodatak: Podcast”Inflacija” (Finax)

Škrti Otočanin