Tema koja ovih dana najviše iskače iz paštete u sferi financija je zasigurno inflacija. Sam spomen te riječi često izaziva nelagodu. Pogotovo kod osoba koje se sjećaju visoke inflacije u Jugoslaviji u 80-ima. Nama nešto mlađima inflacija ne znači baš puno. Nama je to samo priča iz povijesti, a ne nešto šta smo iskusili na svojoj koži i šta je ostavilo traga na našim životima. 

Nego, šta je uopće inflacija?

Inflacija za početnike

Inflacija je laički rečeno pad vrijednosti novca. Odnosno porast cijena dobara, ovisno iz koje perspektive gledate. Ona je normalna pojava u modernoj ekonomiji i zasigurno je tu da ostane. 

Inflacija je u suštini poželjna za ekonomiju. Zamislite samo šta bi se dogodilo da imamo konstantnu deflaciju, odnosno rast vrijednosti novca. Građani bi novce držali u bankama (ili madracima) i odgađali bi kupovinu dobara jer bi znali da ih mogu kupit jeftinije u budućnosti. 

Inflacija je zapravo mehanizam koji potiče sudionike tržišta na potrošnju i investiranje.

Ali kako bi se reklo – otrov je u dozi. Bitno je koliko iznosi inflacija i kakav to utjecaj ima na naše financije. Većina centralnih banaka modernih ekonomija ima za cilj dugoročnu prosječnu inflaciju od otprilike 2% godišnje.

To je nekakav sweet spot koji daje dobar balans između ekonomskog rasta i kakvog-takvog očuvanja vrijednosti novca, odnosno kontrole porasta cijena.

Kako nastaje inflacija?

Faktori koji uzrokuju inflaciju (inflacijski pritisci) su ponajprije tiskanje novca od strane centralnih banaka te općenito smanjenje ponude i/ili povećanje potražnje dobara na tržištu. Radi se o najosnovnijem zakonu ekonomije: ako imamo smanjenu ponudu i/ili povećanu potražnju, vrijednost nekog proizvoda ili usluge raste. I obratno. 

S druge strane spektra imamo deflacijske pritiske. Najviše tu mislim na razvoj novih tehnologija, unaprijeđenje proizvodnje te globalizaciju koja olakšava internacionalnu trgovinu, pristup jeftinoj radnoj snazi itd. Svi ti faktori utječu na pad cijena dobara.

Svi znamo da su recimo televizije danas višestruko jeftinije nego prije samo 5 ili 10 godina. Isto se događa u posljednjim desetljećima s većinom potrošačkih dobara – pogledajte recimo odjeću, elektroniku ili bilo koje druge svakodnevne potrošne proizvode.

Trenutna situacija u kojoj se svjetska ekonomija nalazi je praktički savršena za povećanu inflaciju

Svjedočili smo izraženim inflacijskim pritiscima (većinom zbog korona-krize):

  • Tiskanje velike količine novog novca
  • Državne financijske pomoći građanima 
  • Poremećaje u opskrbnim lancima 
  • Smanjenu količinu proizvodnje nafte 

Nadodajmo na to povijesno niske kamatne stope koje potiču zaduživanje te puno brži oporavak ekonomije od predviđenog i posljedično imamo iznimno povećanu potražnju za dobrima koju nitko nije predvidio. Tvornice su se zatvarale, otpuštale radnike, otkazivale investicije itd. da bi za svega nekoliko mjeseci ekonomija već radila punom parom.

Dakle, dobili smo situaciju u kojoj imamo građane koji su silom prilika bili kući više nego inače te su zbog toga i štedjeli više nego inače. Kad su restrikcije ukinute (ili smanjene), odjednom je velika količina novaca lovila malu količinu dobara. I eto nam inflacije, tj. porasta cijena.

Kolika je zaista trenutna inflacija?

Bitno je napomenut da nam se inflacija možda čini i višom nego šta to zaista i je. Određeni proizvodi i usluge (gorivo, automobili, transport itd.) su poskupjeli puno više nego neki drugi. Brojke o inflaciji koje čujemo se temelje na CPI (Consumer Price Index) ili sličnim indeksima koje države računaju svaka za sebe.

Prema podacima Državnog Zavoda za Statistiku, inflacija u RH je za period od godine dana (listopad 2020. – listopad 2021.) na razini 3.8% (izvor). 

Šta bi se u narodu reklo – not great, not terrible.

Dakle, nekome je inflacija majka, a nekome maćeha, ovisno o tome na šta trošite novce. Ok, možda je točnije reć da je inflacija svima maćeha, samo je nekima kao ona zla maćeha iz Pepeljuge, a drugima kao neka dobra maćeha (stat ću tu sa očajno lošim metaforama).

Prognoze

Kao i bilo šta drugo u modernoj ekonomiji – stopu inflacije je jako teško predvidjeti

Ne nasjedajte na nijednu analizu koja tvrdi zasigurno da je ova inflacija prolazna, ali isto tako i ako zasigurno tvrdi da ona to nije.

Istina je da se ni stručnjaci ne mogu složit u prognozama (kao i inače), ali po mojoj slobodnoj procjeni i dalje prevladava mišljenje da nema mjesta panici te da je sadašnja inflacija najvjerojatnije prolazna (tranzitorna). Ono u šta gotovo 100% možemo bit sigurni je da je inflacije uvijek bilo i da će je biti. Ona je činjenica moderne ekonomije i moramo bit spremni na njen utjecaj na naše financije, koliko god velik ili malen on bio.

Očekuje se od centralnih banaka da zauzdaju inflaciju povećanjem kamatnih stopa i posljedičnim hlađenjem ekonomije, ali kao šta mi je baba uvik govorila: “Sinko, koncentriraj se samo na ono na šta možeš utjecat”. Ok, baba mi to nikad nije rekla, ali kužite poantu.

Kao i sa svim u životu, moramo definirat šta možemo napravit po pitanju inflacije i njenog utjecaja na naše financije. Ne na način predviđanja budućnosti i pokušaja tajmiranja tržišta, već tako da osiguramo da je naša imovina otporna na sve moguće šokove, uključujući inflaciju.

Koji su to konkretno načini i alati koji nam mogu pomoć?

Alati za borbu protiv inflacije

Jednostavno rečeno, protiv inflacije se borimo investiranjem. Novci koji samo stoje na računu gube na vrijednosti, bila inflacija niža ili viša.

Najbolje investicijske opcije za borbu protiv inflacije su:

1. Dionice

Kakvo iznenađenje! Isti oni ETF-ovi koji su optimalan izbor za stvaranje bogatstva za male investitore su ujedno odlični i za borbu protiv inflacije. 

Logika je jednostavna: porastom cijena sirovina, kompanije dobrim dijelom veće troškove poslovanja prebacuju na mušteriju u vidu viših cijena. Iako mi ne volimo više cijene, za kompanije one znače više prihode, profite i posljedično cijenu dionice. 

Ovo je naravno vrlo pojednostavljeno i ne vrijedi jednako za sve sektore, ali u većini slučajeva drži vodu. 

Valja napomenuti kako u razdobljima hiperinflacije dionice ipak prolaze nešto lošije

2. Nekretnine 

Nekretnine su također dobar izbor za borbu protiv inflacije jer im povijesno gledano cijena raste po stopi inflacije ili ponešto iznad. Također, ako podignemo stambeni kredit sa trenutnim kamatama koje su povijesno niske, a inflacija bude visoka, u praksi ćemo poprilično profitirat. Pitajte onu generaciju koja se sjeća inflacije u 80-ima. Gotovo svi znaju nekoga tko je vratio stambeni kredit za kikiriki

Naravno, ne zagovaram kupnju nekretnine na kredit samo da se zaštitite od inflacije, ali ako ste već u toj situaciji, onda znajte da vam inflacija igra u korist (barem u tom smislu)

3. Protuinflacijske obveznice

Radi se o obveznicama centralnih banaka koje su osmišljene kao zaštita od inflacije. Često ćete naići na termin TIPS (Treasury Inflation Protected Securities) koji zapravo označava američke protuinflacijske obveznice. Naravno da nas ne zanima samo inflacija u SAD-u, odnosno valuti američki dolar, nego da želimo imati izloženost većem broju tržišta i valuta. Tu opet uskaču ETF-ovi (sve im cvalo!) kojima možemo kupiti udjele u svjetskim proutinflacijskim obveznicama. Pazite samo da je ETF EUR Hedged, čime umanjujute valutni rizik. Primjer ETF-a koji sadrži globalne protuinflacijske obveznice: link.

Moram napomenut i da je očekivana inflacija upravo to šta joj ime govori – očekivana, tj. već uračunata u cijenu protuinflacijskih obveznica. Ne očekujte ogromne prinose na protuinflacijske obveznice, osim u slučajevima neočekivano visoke inflacije 

4. Zlato? 

Ako želite više naučiti o zlatu, pročitajte nedavni blog post na tu temu. 

Ukratko – zlato povijesno gledano nije pouzdan zaštitinik od inflacije. Iako je imalo vrlo dobar prinos u 70-ima kada je dolar doživljavao visoku inflaciju, u brojnim drugim periodima zlato nije imalo značajnu korelaciju s inflacijom. U modernim portfeljima zlato može pronaći mjesto kao zaštitnik od hiperinflacije te katastrofičnih događaja, iako su i tu mišljenja podijeljena. 

Prednost zlata je i praktički nepostojeća korelacija s dionicama i obveznicama, šta znači da je zlato praktički neovisno o kretanjima na tim tržištima. Ukratko – ako se odlučite na zlato, preporuka je držati ga u malom udjelu portfelja.

5. Kriptovalute? 

Ovdje vrijede slični argumenti kao i za zlato. S tom razlikom da su kriptovalute vrlo različite međusobno te da imaju ogromnu volatilnost (promjenu vrijednosti). 

Iako recimo Bitcoin ima ugrađeni deflacijski pritisak (ponuda mu je ograničena šta u teoriji povećava cijenu), jednostavno nemamo dovoljno povijesnih podataka na temelju kojih možemo napravit racionalnu odluku. Preporuka? Isto kao i sa zlatom – oprez i jako mali dio portfelja.

Automatska zaštita od inflacije (Inteligentni novčanik)

Šta ako nemate vremena ni energije za bavljenje još i s inflacijom, uz sve ostale životne probleme? 

Šta ako imate neku relativno veću količinu novaca čiju vrijednost želite sačuvat, a ne znate kako? 

Možda želite tu gotovinu koristit za kupnju nekretnine ili neki drugi veći trošak, ali ne želite (ili ne možete) se izlagat većem riziku. Razlozi mogu biti kratki vremenski horizont investiranja, osobna tolerancija na rizik ili nešto treće. Uglavnom, treba vam način da kratkoročno uložite te novce bez prevelikog rizika, ali da po mogućnosti nešto i zaradite (tj. da barem pokrijete inflaciju).

Na webinaru s kompanijom Finax  (srijeda 24.11. u 17:30h, link za registraciju) ćemo govoriti općenito o inflaciji, ali i o njihovom novom proizvodu baš za tu namjenu naziva Inteligentni novčanik (više na linku). 

U sklopu webinara će biti i promocija za nove članove u Finax-u (oslobađanje od naknade za obradu plaćanja), a koju možete iskoristiti na ovom linku.

Inteligentni novčanik je investicijski proizvod koji ima ciljani godišnji prinos 2-3%, uz minimalnu volatilnost (3.7% godišnje). U praksi to znači da imate (povijesno gledano) 95% vjerojatnost maksimalnog pada portfelja do najviše 5%.

Izvor: finax.eu/hr

Analiza sastava i rezultata Inteligentnog novčanika

Vidimo da njegov portfelj sadrži neke od oblika imovine koje smo spominjali kao zaštitu od inflacije. Poglavito tu mislim na dionice, protuinflacijske obveznice te zlato koji u ovom portfelju primarno i služe toj svrsi. 

Povijesnim testiranjima portfelja, Finax je odredio i alokaciju od 40% u svjetske državne obveznice te 38% u gotovinu.

Obveznice su tu kao zaštita od padova tržišta te su stabilizirajuća komponenta.

Pitate se zašto je gotovina u portfelju? Ona je također stabilizirajući faktor portfelja te se koristi i za rebalansiranje, tj. kupovinu drugih dijelova portfelja koji su u tom trenutku na popustu. Naravno, postupak rebalansiranja je automatiziran te ne zahtjeva nikakav trud s Vaše strane.

Ovo su povijesni podaci za portfelj Inteligentnog novčanika:

Najave iz Finaxa su da će se u budućnosti ići sa zamjenom gotovine u portfelju s instrumentom vrlo niske volatilnosti i fiksnog godišnjeg prinosa od 1%. To bi trebalo dodatno povisiti prinose i smanjiti volatilnost.

Mana inteligentnog novčanika je godišnja naknada za vođenje od 0.5%. Osim ove, nema nikakvih drugih naknada (za trgovanje, transfer sredstava i slično).

U praksi možete i sami sastaviti portfelj za borbu protiv inflacije koristeći ETF-ove, ali će to biti ponešto kompliciranije te će zahtjevat ponešto znanja i vremena (poglavito prilikom rebalansiranja). 

Inteligentni novčanik je namijenjen za one koji žele sačuvat vrijednost svog novca, a ne žele trošit svoje vrijeme ni energiju na upravljanje portfeljom.

Zaključak

U svakom slučaju, odlučili se za samostalnu borbu s financijama ili uz pomoć Finax-a, znajte da inflacija nije nikakav bauk

Ona je normalna pojava, ali moramo biti spremni za borbu s njenim efektima, bili oni nešto veći ili manji. Živimo u dobu u kojem je jednostavnije investirat nego ikad u povijesti te imamo ETF-ove i online brokere/robo-savjetnike kojima to možemo zahvaliti. Na nama je da te prednosti i iskoristimo.

Do idućeg čitanja, pamet u glavu i – čuvajte se inflacije.

Škrti Otočanin