Napomena: ovaj blog post je posljednje ažuriran u rujnu 2024. Nije sponzoriran (kao i svaki drugi članak na mojem blogu), ali može sadržavati affiliate linkove.
Ako pratite ovaj blog, onda znate da, osim i brokera, koristim i Finax – prvi robo-savjetnik za investiranje na hrvatskom tržištu. Možete pronaći moju detaljnu recenziju platforme na ovim linkovima: 1. dio i 2. dio). Na Finaxu imam i transparentni račun usluge Inteligentno investiranje, čije stanje uvijek možete vidjeti na linku: https://www.finax.eu/hr/toni
S obzirom na moje godine (33), toleranciju na rizik i dugi vremenski horizont (15 godina), preporučena strategija je bila 100% dionice i 0% obveznice. Postavio sam trajni nalog putem Revoluta (kojeg i inače koristim za transfere) na iznos od 100 EUR mjesečno u ožujku 2021. Da vidimo kako mi ide:

Protekle godine su bile (malo je reći) turbulentne. Nakon odlične 2021., uslijedila je vrlo loša 2022. i onda opet vrlo dobre 2023. i 2024. Ono što upada u oči je da jednostavan prinos iznosi 20.14%, a vremenski ponderirani prinos 31.51%. Koja je razlika?
Jednostavan prinos je onaj koji nam je intuitivan i koji bi bio u slučaju jednostavne kamate. Npr. posudite nekome 100 EUR koje Vam mora vratit uz 10 EUR kamata recimo idući mjesec. U tom slučaju jednostavan prinos je 10%. Isto kao što bi bio 10% i da vam ta osoba vrati novce za 2, 5 ili 10 mjeseci. Dakle, jednostavan prinos je apsolutan i ne ovisi o vremenskom roku.
Vremenski ponderirani prinos označava koliki prinos bismo imali da smo sav iznos koji je dosad uplaćen uložili na početku. S vremenom će ova dva broja biti sve bliža, kako ukupni iznos na računu bude sve veći u odnosu na mjesečne uplate. Pročitaj blog post o investicijskim prinosima za više informacija.
Složena kamata i pravilo 72
Složena kamata nije intuitivna ljudskom mozgu niti se može lako izračunati na dugi vremenski rok bez kalkulatora, ali se može aproksimirati pravilom 72. Mali podsjetnik: 72/prinos(%) = broj godina potreban za udvostručavanje iznosa koji smo uložili. Ako je recimo dugoročan prinos dioničkih tržišta 8%, onda je 72/8 = 9 godina potrebnih za udvostručavanje početnog uloga. Naravno, ovo je samo mali trik koji vrijedi za početne (jednokratne) uloge bez dodatnih uplata.
Budući da većina nas investira s (više-manje) kontinuiranim uplatama, onda je potrebno koristiti kalkulator složene kamate za točnije izračune.
Pisao sam već o prednostima i nedostacima jednokratnog i redovitog investiranja. U ovom slučaju bih imao znatno bolje prinose da sam investirao sam novac na početku, kao što je i statistički gledano slučaj u većini slučajeva.
Ali dosta o prinosima, složenoj kamati i pravilu 72, vratimo se mi na Finax.

Ovo je graf od početka mojih uplata na kojem vidimo da je portfelj rastao manje više jednolično. Najveći efekt su napravile naravno nove uplate, kao što je i inače slučaj na samom početku ulaganja. Složena kamata je moćna sila, ali pravu snagu pokazuje tek nakon dužeg vremenskog razdoblja. Krenuo sam s investiranjem 2021. kad su tržišta mahom probijala nove vrhunce, nakon čega je uslijedila izrazito loša 2022. godina i oporavak u 2023. i 2024. Za vrijeme pada 2022. sam napravio i jednu dodatnu uplatu (kupovao sam “na sniženju”).
Kad se sve zbroji i oduzme, zadovoljan sam rezultatima s obzirom na makroekonomske okolnosti.
Što ovaj prinos zapravo znači?
Iskreno, i ne baš puno. Investicijski horizont je postavljen na 15 godina, tako da su protekle godine tek samo mali djelić tog vremena. Bitno je znati osnovne investicijske postulate i investirati na dugi niz godina da bismo vidjeli rezultate. Finax tu radi veliku većinu posla za nas s inicijalnim upitnikom kojim se u prvom redu određuje . Ona određuje strategiju, odnosno alokaciju portfelja (udio dionica i obveznica). O samom odabirom ETF-ova ću malo kasnije. Platforma je izuzetno jednostavna i na nama je samo da konzistentno uplaćujemo na dugi rok. To se najjednostavnije riješi jednostavnim trajnim nalogom na Revolutu ili banci koju već koristimo.
Rezultati u proteklih nekoliko godina ne ne znače apsolutno ništa za buduću strategiju. Dapače, pad portfelja na početku investiranja je najbolje što nam se može dogoditi ako gledamo dugoročno. Zvuči kontraintuitivno, ali tako kupujemo udjele po nižim cijenama i možemo očekivati više buduće prinose.
U investiranju nas općenito zanimaju (ili bi barem trebali) isključivo dugoročni rezultati. Kako će se tržišta kretati iduće godine, praktički nitko ne zna. Ako mi ne vjerujete, pročitajte samo neke prognoze tržišta prošlih godina od strane najvećih financijskih kompanija.
Dva ključna faktora kojima možemo umanjiti rizik u investiranju su:
- Diverzifikacija – Finax ovo odradi automatski za nas kroz kupovinu globalno diverzificiranih ETF-ova
- Dugi vremenski rok – Ovdje je odgovornost na nama
S ove dvije stavke ne samo da umanjujemo rizik, već i ujednačavamo prinose, odnosno sigurniji smo da će naši ostvareni prinosi biti bliže onim povijesnima.
Portfelj u Finaxu
Da vidimo malo detaljnije kakav portfelj je Finax sastavio za moju ciljanu alokaciju dionica i obveznica (100:0) te kakve su prinose imale njegove sastavnice u ove gotovo 3 godine:

Stanje portfelja na dan 28/09/2024
Vidimo da su dionice velikih kompanija iz EU, odnosno velike i srednje kompanije SAD-a imale vrlo dobre prinose. Dionice manjih kompanija (small cap) EU i SAD-a te dionice tržišta u nastajanju (emerging) su nešto zaostajale. Inače small cap dionice obično imaju prosječno viši rizik, ali i više dugoročne prinose, a o čemu sam pisao više u okviru . Na ovako kratkom roku jednostavno nema pravila i očekivano je da će neki ETF-ovi imati znatno više prinose od drugih.
Vrijedi primijetiti da se trenutačne težine (udjeli) nalaze relativno blizu ciljanima. U svakom slučaju se sa svakom novom uplatom zapravo vrši mini-rebalansiranje. Rebalansiranje znači kupovanje više onih sastavnica koje su imale nešto lošije prinose, a manje onih koje su imale bolje prinose. To je jedna od prednosti robo-savjetnika u odnosu na samostalno sastavljanje sličnog portfelja. U mom primjeru, od idućih uplata će malo veći dio ići prema tržištima u nastajanju, malim i srednjim EU i US kompanijama, a malo manji prema velikim EU i US kompanijama. Kolokvijalno rečeno, u pravilu kupujemo ono što je “na sniženju”.
Moram spomenuti da sam vlasnik nekih od ovih ETF-ova i na svojim drugim brokerskim računa jer se vrlo jednostavno radi o odličnim proizvodima. Najviše tu mislim na maksimalnu geografsku i sektorsku diverzifikaciju. Naime, svaki od ovih ETF-ova sadrži udjele stotina ili tisuća kompanija. Uz to, svi imaju vrlo niske troškove upravljanja, akumuliraju dividendu te su izdani od strane reputabilnih kompanija. Što se tiče izbora ETF-ova i ukupne strategije, Finax je tu napravio odličan posao. Slijede smjernice kojih se i sam držim, a to su maksimalno diverzificirani ETF-ovi niskih troškova s akumulirajućom dividendom.
Finaxovi ostali proizvodi
Osim usluge Inteligentno investiranje koju sam opisivao dosad u ovom blog postu, Finax nudi još nekoliko usluga od kojih se ističu Pametni depozit i Paneuropska mirovina (PEPP). Pisao sam detaljnije o Pametnom depozitu i usporedio ga s konkurencijom u sklopu svog blog posta o kratkoročnom investiranju.
Nažalost, striktna regulativa oko paneuropske mirovine mi ne dopušta da napravim recenziju o tom proizvodu na svom blogu, a koja nije plaćeni oglas. Slijedom toga, pozvali smo Tamaru iz Finaxa u gostovanje na naš webinar u kojem smo je “izrešetali” pitanjima o PEPP-u.
Ostatak iskustva
Najveći “problem” ostatka iskustva s Finaxom je taj da je investiranje kroz Finax upravo onakvo kakvo i dugoročno investiranje treba biti – dosadno. Ne mislim tu ništa loše, dapače. To je jedini način za malog investitora da dugoročno ima zadovoljavajuće prinose. Kažem da je ostatak iskustva dosadan jer jednostavno nisam imao nikakvih problema s platformom, što je uostalom i cilj robo-savjetnika.
Nije mi također bila potrebna bilo kakva pomoć korisničke podrške baš zato jer je sve maksimalno automatizirano. To je veliki dio razloga zašto te platforme mogu ponuditi višestruko manje naknade upravljanja nego klasični investicijski fondovi. Da ne spominjem i superiorniju investicijsku strategiju, koja uključuje znatno širu (globalnu) diverzifikaciju na tisuće dionica, odnosno obveznica.
Naravno, svaka platforma pa tako i Finax ima svojih i prednosti i nedostataka.
Nedostaci Finaxa
Prilikom prve recenzije Finaxa sam rekao, a sada ću ponoviti: najveća i praktički jedina mana investiranja u Finax je činjenica da možemo proći jeftinije u smislu naknada ako samostalno investiramo u ETF-ove. Pritom treba reći i da taj odabir ima svojih prednosti i nedostataka.
Ukratko rečeno, izbor investicijske platforme bi najviše trebao ovisiti o 3 faktora:
- Iznosima kojima raspolažemo
- Razini znanja o investiranju
- Količini vremena i energije koju smo spremni uložiti u investiranje
Finax naplaćuje naknadu za vođenje od 1.2% godišnje (obračunava se i naplaćuje na mjesečnoj bazi). Treba imati na umu da Finax često nudi promocije, tako da je prosječna naknada Finaxovih klijenata u trenutku pisanja ovog blog posta oko 0.85% godišnje. Prema neovisnim studijama, ta naknada u praksi ispadne i niža u usporedbi sa samostalnim investiranjem, ponajviše zbog automatskog rebalansiranja portfelja.
Koliko je to bilo u mojem slučaju? Prisjetimo se, ukupna neto zarada u tom periodu mi je bila 886 EUR, nakon ukupne naknade od 94.56 EUR (prosječno 2.25 EUR/mjesečno). Budući da se naknada naplaćuje od ukupne vrijednosti portfelja, na samom startu je bila nekoliko desetaka centi, a danas je oko 5 EUR mjesečno.
Ako usporedimo naknade Finaxa s recimo investicijskim fondovima u bankama, naknade su otprilike duplo niže (maksimalno 1.2% u odnosu na ~2% prosječno). Možda i najbitnije u ovoj priči je činjenica da kod Finaxa nema skrivenih naknada. Dakle, nema naknada za uplatu/isplatu/uspješnost fonda itd. koje bismo imali kod mnogih investicijskih fondova.
Posljednja promocija Finaxa se odnosi na 50% popusta na upravljanje svim njihovim proizvodima na 2 godine za sve nove korisnike koji uplate minimalno 1000 EUR do kraja rujna 2024. godine, a koju možeš iskoristiti ovdje.
Zaključak
Finax je jednostavno rečeno namijenjen svima koji žele staviti svoje investicije na autopilot. Trenutno ne postoji jednostavniji način za malog čovika da krene s dugoročnim investiranjem u ETF-ove. Investiranje je moguće započeti već s 10 EUR mjesečno, ali nema nikakve ugovorne obveze što se tiče dinamike ili visine uplata.
Možda i najveća prednost ovakvog investiranja je minimalan utrošak osobnog vremena i energije. Ako nam je to jedan od prioriteta, teško je pobijediti robosavjetnike poput Finaxa.
Škrti Otočanin
Pozdrav, da li ste upoznati sa mogućnosti korištenja Finexa za osobe koje su iz BiH
Mislim da su dostupni samo za gradjane u EU. Najbolje da se njima direktno javite s upitom.
Imate li iskustva sa Genius robo savjetnikom? Bilo bi zanimljivo čuti o njima u usporedbi s Finax-om.
Bok Ana, nemam iskustva s Geniusom. U planu mi je napisati blog post o njima. Iako su oboje robosavjetnici, investicijske strategije su gotovo oprečne: pasivni ETF-ovi nasuprot aktivno upravljanim fondovima. A znamo kakva je inače ta usporedba…
Pozdrav,
da li je moguće da je jednostavan prinos negativan dok je ostatak portfelja pozitivan?
Bok Rene, ako sam dobro shvatio pitanje: neke od sastavnica portfelja (ili sve) su u blagom plusu, a jednostavan prinos ukupnog portfelja u minusu? Trebalo bi biti moguće u tom slučaju, zbog naknade za vođenje računa (1.2% godišnje).
Početničko pitanje u vezi poreza…
Ako nastupi porezna obaveza, to ne ne odbija prilikom isplate (kao što je s kamatama u banci) ? To se prijavljuje poreznoj kao kapitalna dobit ?
Tako je, isplata ide isto, ali se mora prijavit početkom godine kapitalna dobit poreznoj upravi za prošlu kalendarsku godinu.
Opet hrpa papira za par kuna poreza 🙄
A od Finaxa dobijem sve cifre? Nije komplicirano?
Ili sam moram računati?
Ne bi trebao bit problem u praksi jer na početku nove uplate predstavljaju značajan dio ukupnog iznosa (ako uplaćujete iste iznose na mjesečnoj bazi). Nakon 2 ili više godina udjeli koji se prodavaju u svrhu rebalansiranja su oni koji su prvi kupljeni (FIFO metoda – first in first out).
Ukoliko je do prodaje udjela došlo unutar dvije godine od kupnje udjela, dobit je oporeziva bez obzira povukao ti novce s Finaxa ili ne.
Tako da nažalost Karlo tvoja tvrdnja ne stoji. Bilo bi lijepo kad bi bilo tako, ali nije.
Isto vrijedi i za FIFO metodu koju Toni dolje spominje. Ukoliko je rebalansiranje/prodaja odrađena unutar dvije godine od kupnje, dobit je podložna oporezivanju.
Također naknada je 1.2 % i ona se kao takva ne mijenja rebalansiranjem.
Pozdrav,
Pitanjce.
Kako to Finax rebalansira a da pri tome ne dođe do porezne obveze, kada znamo da je svaka prodaja udjela (bez obzira bila sredstva povučena na račun ili ne) unutar 2 godine od kupnje – oporeziva?
Jer se ne mijenja tvoj udjel nego ono iz čega proizlazi vrijednost tvojeg udjela. Tvoj udjel je isti prije i nakon rebalansiranja pa nema porezne obaveze za tebe. Osim ako ne odlučiš izać van iz Finaxa.
Finax uzima u obzir kad su udjeli kupljeni, u svrhu izbjegavanja baš porezne obveze. Na samom početku ulaganja rebalansiranje se ionako izvršava novim uplatama. Npr. ako su dionički ETF-ovi narasli puno više od obvezničkih, od idućih uplata će veći dio ići u obvezničke da se omjer vrati bliže postavljenim postotcima. Nakon prolaska više godina i akumulacije relativno višeg iznosa, možda će bit potrebno prodavanje dijela udjela u svrhu rebalansiranja (ako nove uplate ne mogu same potpuno rebalansirat). U tom slučaju se gleda FIFO metoda (first in first out), tj. prodaju se prvo udjeli koji su kupljeni ranije i time se izbjegne porezna obveza.
Puno hvala na odgovorima. 😉