Ovaj blog post je posljednji put ažuriran u veljači 2024.
Nominalan vs. realan prinos
Razlika između različitih vrsta prinosa može bit ogromna. Prikazivanje prinosa na jedan ili drugi način može potpuno iskriviti sliku o stvarno stanju investicije.
U prvom redu tu mislim na činjenicu da je vrlo bitno razlikovati nominalne i realne prinose.
Nominalni prinos je jednostavno prinos koji investicija ostvari u određenom periodu, bez računanja inflacije. Kada pričamo o prinosima određene investicije, gotovo uvijek pričamo o nominalnom prinosu.
Realan prinos je prinos koji dobijemo kad od nominalnog prinosa oduzmemo inflaciju. Iako se najčešće priča o nominalnom prinosu, realni prinos je puno bolji pokazatelj uspješnosti investicije.
Recimo da smo kupili koji nam donosi 7% godišnjeg prinosa na period od 10 godina, ali inflacija je u tom periodu prosječno iznosila 5% godišnje (nije izgledan scenarij, ali ga uzimamo za vježbu). Naša investicija se u apsolutnoj vrijednosti gotovo udvostručila, ali su isto tako cijene svih proizvoda i usluga poprilično skočile. Iako na papiru naša investicija izgleda dobro, u realnim terminima smo ostvarili tek 2% godišnjeg prinosa (nominalni prinos minus inflacija).
Naravno, vrijedi i obrnuto: ako smo ostvarili nominalan prinos 7%, a inflacija je -2% (deflacija), naš realan prinos je vrlo lijepih 9%.
Ovako velik utjecaj inflacije na naše investicije se ne smije zanemariti. Pogotovo u periodu 2021.-2023. u kojima smo imali iznadprosječnu inflaciju. . Pogotovo tu mislim na dugoročno investiranje zbog smanjene doze rizika te ujednačenijih prinosa tokom vremena.
Linearno i eksponencijalno
Ljudski mozak je napravljen za razmišljanje u linearnim okvirima. To je jednostavno posljedica evolucije. Zamislite da bijesni pas trči prema Vama. U mozgu ćete nesvjesno napravit kalkulaciju kojom brzinom trči i za koliko će otprilike vremena stići do Vas, kako bi napravili plan sljedeće akcije. Vrlo vjerojatno ćete uzeti pretpostavku da će se pas nastaviti kretati otprilike jednolikom brzinom. Najviše jer je to logično za pretpostaviti, a i zbog toga jer ne stignete baš napraviti složeniju kalkulaciju.
Ovakve pretpostavke imamo i u primjerima u stvarnom životu: ako vam netko doda loptu u nogometu u for, izračunat ćete gdje trebate biti da ju primite. U oba primjera radi se o linearnim trendovima čije ishode predviđamo s relativnom lakoćom i preciznošću.
S druge strane, za vrijednosti koje rastu eksponencijalno imamo u pravilu vrlo loše (dugoročne) procjene. Primjera u stvarnom svijetu je mali milijun: od razmnožavanja živih bića i replikacije virusa pa do brojnih primjera iz svima nama dragih financija.
Prvi problem je uopće odrediti radi li se o linearnom ili eksponencijalnom trendu. To najčešće može ovisiti o količini dostupnih podataka i/ili vremenskom intervalu.
Ako je primjerice Bitcoin narastao nekoliko desetaka tisuća posto u nekoliko godina i taj trend izgleda eksponencijalno, to ne znači da će se taj trend nastaviti. Čisto logički gledano je nemoguće da tim tempom za svega nekoliko godina Bitcoin vrijedi više nego ukupna svjetska ekonomija. Isto vrijedi i za bilo koju drugu investiciju koja je imala izniman rast.
Viši prošli prinosi = niži budući (očekivani) prinosi
Ako poopćimo prošli primjer na bilo koju investiciju, viši prinosi u recentnoj prošlosti znače (u prosjeku) niže prinose u bližoj budućnosti. Radi se o efektu zvanom reversion to the mean, odnosno povratku na srednju vrijednost. To znači da (na dugi vremenski rok) trendovi imaju tendenciju da se približavaju njihovom dugoročnom prosjeku.
Pr.1. Cijene nekretnina su porasle na nekom području 10% u godinu dana, a dugoročni prosjek je 3%. To ne znači da možemo pretpostaviti da će rasti približno 10% i sljedeće godine. To nije ni nemoguće, ali je u svakom slučaju manje vjerojatno.
Pr.2. Ako šutirate na koš i znate da već godinama zabijate u prosjeku 5/10, a onda jedan dan zabijete 10/10, naravno da je razlog puka slučajnost. Niti ste postali duplo bolji šuter u 5 minuta niti će prosječni kvadrat stana u Dugom Selu biti 5 000 EUR za 2-3 godine. Iako, nikad ne reci nikad…
Poanta: nisu svi trendovi koje vidimo linearni niti se mogu tek tako lako predvidit. Pogotovo u stvarno svijetu gdje ishodi obično ovise o vrlo velikom broju varijabli.
Jednostavni i ne-tako-jednostavni prinosi
Kakve to sve ima veze s prinosima? Poveznica je u sličnom principu na kojem se temelji složena kamata.
Stavimo na stranu što je kretanje vrijednosnica (dionica, obveznica, kriptovaluta ili bilo čega drugog) poprilično promjenjivo (volatilno) od godine do godine. Uzmimo za pretpostavku da nam investicija raste 10% godišnje složenom kamatom. Intuitivno gledano, treba nam 10 godina da investiciju poduplamo. Jel’ tako? E, pa ne baš.
Da vidimo što kaže matematika: 100 * (1.10)10 = 259.4 EUR, odnosno 159.4 EUR profita.
Dakle, nakon prve godine ćemo imat 110 EUR, nakon druge 121 EUR, nakon treće 133.1 EUR itd. Tako da ćemo gotovo udvostručiti investiciju već nakon 7 godina, a nakon 10 godina smo na spomenutih 259.4 EUR. Moć složene kamate je u upravo tim malim razlikama koju stvara kamata na već dobivenu kamatu. Zato je recimo reinvestiranje dividenda dionica (koju akumulirajući ETF-ovi sami izvode) toliko moćno. Da samo dobivamo dividendu na račun i s njom ne radimo ništa, radilo bi se o jednostavnoj kamati.
Za usporedbu, jednostavna kamata bi nam u prošlom primjeru nakon 10 godina donijela tek 100 EUR profita, u odnosu na 159.4 EUR profita složene kamate.
Osim jednostavne i složene kamate, imamo i…
Jednostavan i složen prinos
Jednostavan prinos je ukupan prinos od početka investiranja, neovisno o periodu. Dakle, neovisno o tome jesmo li dobivali jednostavnu kamatu (poput dividende) ili složenu kamatu, jednostavan prinos nam govori koliku smo ukupnu dobit (ili gubitak) imali na nekoj investiciji.
Npr. (250 EUR – 100 EUR)/100 EUR = 1.5, odnosno 150%. Prinos od 150% zvuči super, ali nemamo vremenski kontekst. U ovom primjeru se moglo raditi i o investiciji na 50 godina, a u tom slučaju to i nije baš sjajan godišnji povrat investicije.
Jednostavan prinos može biti dobra metrika za jednokratne i kraće investicije, ali u gotovo svim ostalim slučajevima nam ne govori puno. U većini slučajeva radimo brojne uplate tokom dugog vremenskog roka te nas zanima koliki nam je prinos na godišnjoj bazi. U tom slučaju moramo koristiti složeni prinos.
Recimo da smo samo imali podatke da nam je vrijednost investicije na početku bila 100 EUR, a na kraju 259.4 EUR. Znamo iz prošlog primjera da se radi o prinosu od otprilike 10%, ali kako bismo to izračunali sami?
Odgovor je – ne baš tako lako:
Srećom, ne treba znati matematiku nešto previše, nego postoje kalkulatori na internetu koje možemo koristiti.
Naletjet ćete na skraćenicu CAGR, koja znači Compound Annual Growth Rate. Prevedeno na hrvatski, radi se o složenoj kamati na godišnjoj razini, dakle upravo onome o čemu smo pričali.
Dakle, CAGR (složeni prinos) je najbolje mjerilo prosječnog prinosa na investiciju na godišnjoj razini. Ponekad nam ne trebaju čak ni ovakvi kalkulatori, već naš broker može automatski izračunati taj podatak za nas. Često i za pojedine sastavnice i za ukupni portfelj.
Imajte na umu da smo izračune temeljili na investicijama u koje uložimo samo jednom (na startu). Ako imamo redovite uplate (što je u praksi najčešće slučaj), kalkulacija je puno kompleksnija. Tada se možemo (opet) osloniti na brokere ili već navedene kalkulatore.
Zaključak
Da sumiramo: kada pričamo o prinosima, bitno je raščistiti na koju vrstu prinosa mislimo. U investicijskom svijetu, podrazumijeva se da pričamo o nominalnom složenom prinosu (prije inflacije). To je standard, iako je možda realan složeni prinos bolji pokazatelj rasta ili pada vrijednosti investicije u stvarnom svijetu gdje je inflacija značajan faktor za naše financije.
Možda je meni osobno u ovom slučaju nešto lakše, jer ne može inflacija toliko rasti koliko ja mogu bit škrt i ne kupovati ništa…
Škrti Otočanin