Nastavno na prošli blog post “Najbolja nefinancijska ulaganja (1.dio)“, ovaj put ću pisati o još jednoj vrsti ulaganja koja nije na financijskim tržištima, ali je obično vrlo isplativa. Samo ime govori da je riječ o nečem zanimljivom, uzbudljivom i nabijenom adrenalinom – ulaganje u uštedu!
Tko ne voli dobro uštedit, jel’ tako? Ne morate pritom bit profesionalni štedljivac poput mene (zlobni jezici bi možda rekli i škrt) da biste shvatili da ima nešto u onoj dobroj staroj narodnoj poslovici “A dollar saved is a dollar earned”.
Naravno da je svima beskonačno mnogo puta zanimljivije zaradit na svom poslu, biznisu, apartmanima ili kroz investiranje, ali matematički gledano ova poslovica drži vodu. Svejedno je zaradite li kunu više ili potrošite kunu manje. Bitno je da se ta ekstra kuna investira na ovaj ili onaj način u budućnost (ili barem potroši na nešto korisno u sadašnjosti).
Unatoč tome što je možda percipirano kao izrazito nezanimljiv i nepopularan način za povećanje osobnog bogatstva, ulaganje u uštedu može bit višestruko sigurnije nego ulaganje na financijskim tržištima. U mnogim slučajevima pritom donosi i više prinose. Ilustrirat ću to s nekoliko primjera, u rasponu od nekoliko Eura pa do nekoliko tisuća Eura.
Kad kažem “ulaganje”, u ovim primjerima mislim na ulaganje novaca ili vremena/energije u cilju ostvarivanja uštede. Naravno da svatko može za sebe procijenit šta je vrijedno ulaganja određenih resursa, a šta ne. Stvari koje isključivo traže ulaganje novaca, a donose uštedu bi trebale po meni biti no-brainer.
Primjer 1: Smanjivanje malih ponavljajućih troškova
Omiljeni primjer iz mog osobnog života: kupovanje kvalitetne termosice. Ajmo reć’ da kava u kafiću košta 1.5 EUR, a termosica 10 EUR. Ako samo jedanput tjedno ne popijete kavu u kafiću/kiosku, nego ju ponesete od doma u termosici, uštedit ćete gotovo cijelih 1.5 EUR. Naravno da ćete potrošit doma na pravljenje kave doma nešto sitno, ali zaokružavamo brojke. U godini dana, to je gotovo 80 EUR uštede, a u 5 godina gotovo 2 400 EUR. A radi se o stvarno banalnom primjeru. Da se razumimo, ne govorim da otkazujete kave s prijateljima zbog uštede 1.5 EUR jer su u pravilu i više nego toga vrijedne. Samo iznosim primjer naoko nebitnog troška kakvih svi imamo na bacanje.
Primjer 2. Učenje novih vještina
Danas uz internet, Youtube i financijske blogove s lošim humorom, mali čovik stvarno može svašta naučit. Čak i ako je prirodno smotan poput mene. Učenje o jednostavnim popravcima i održavanju osobnog auta ili bicikla je obično udaljeno samo 10 minuta. Jednom kad imate tu vještinu, ona s vama ostaje do kraja života. Ne samo to, nego dobijete džabe još i onaj osjećaj zadovoljstva i samopouzdanja kad znate da ste nešto sami popravili ili izradili.
Ovo se odnosi i na bilo kakve uradi-sam (DIY) projekte po kući, kozmetičke tretmane, kućanske poslove i sve ostalo šta možete sami izvest, umjesto da to nekom plaćate. Neki su čak i toliko štedljivi (škrti?) da i vlastitu suprugu izmaltretiraju da ih ošiša doma. Srića da uopće ne spadam u tu kategoriju…
Još jedna od supermoći 21. stoljeća je… kuhanje! Zabrinjavajuće je koliko ljudi ne kuha uopće ili samo ponekad. Veliki udio (pogotovo mladih) ljudi živi od dostava i junk fooda. Kuhanje ne samo da značajno štedi novce, već i ono puno bitnije: unaprijeđuje zdravlje. Ako već ne kuhate redovito, počnite. Ako ja mogu sklepat nešto jestivo sa današnjim YouTube receptima, onda može svatko.
Sve od navedenog svaki put donosi uštedu od nekoliko Eura pa do nekoliko desetaka ili čak stotina Eura. Pogotovo je bitno ako se radi o stvarima koje se ponavljaju na više-manje redovitoj bazi jer se tada ušteda multiplicira.
Primjer 3. Direktno ulaganje u uštedu
U prethodnom primjeru ulagali smo svoje vrijeme i energiju, ali postoje i isključivo financijska ulaganja u uštedu U pravilu se tu radi o nešto većim iznosima novaca, ali ne mora ni to nužno biti slučaj. Dobar primjer je bilo kakvo investiranje u smanjenje potrošnje energije. Razina isplativosti, tj. povrata na investiciju (ROI) ovisi za svaki primjer, ali je u pravilu na dugi vremenski rok win-win situacija i za vaš novčanik i za okoliš. Konkretni primjeri nalaze se u širokom novčanom rasponu:
- Instaliranje štednih žarulja ili izolacijskih traka oko prozora (nekoliko Eura)
- Investiranja u prozore, fasadu ili općenito izolaciju (tisuće Eura)
- Efikasniji sustavi grijanja i/ili hlađenja poput dizalica topline
Jedan od najisplativijih primjera je i ugradnja solarnih panela, koji su nedavno službeno postali najjeftiniji izvor energije na planetu. Zašto biste plaćali struju skuplje HEP-u, ako ju možete proizvest sami i tako si drastično smanjit račun? Za zainteresirane, imate nešto više informacija na ovom linku, ali u pravilu se radi o povratu oko 8-10% na godišnjoj razini. Dakle, ako se ta ušteda reinvestira, povrat investicije je za 6-8 godina. Država nudi i poticaje (za koje nešto više informacija možete pronaći ovdje i ovdje), kojima smanjujete vrijeme povrata na investiciju kroz prosječno 4-5 godina. Takve brojke su teško dostižne na financijskim tržištima.
Balans financija i vremena/energije
Naravno da nam se ne da svaki put učiti novu vještinu od nule, niti je to realno. Sasvim je u redu outsourcat određene poslove, ako to ima smisla za nas u financijskom smislu ili u smislu utrošenog vremena i energije. Ako sat našeg vremena vrijedi recimo 10 Eura, a perilica suđa u odnosu na ručno pranje suđa nam uštedi u prosjeku 15 min dnevno, dolazimo do uštede od oko 90 sati godišnje, odnosno 900 Eura! Dakle, perilica suđa koja košta recimo 450 EUR, “isplati samu sebe” dvaput u samo jednoj godini. Pojednostavljujem računicu maksimalno, jer ne uzimamo u obzir druge faktore poput potrošnje struje i vode, ali mislim da je poanta jasna.
Isto tako, ako nam treba 4 sata za obavit neki posao (40 Eura po našoj “osobnoj tarifi”), a možemo nekome platit da nam to isto napravi za manje, onda se nemamo o čemu mislit. Naravno da nisu sve situacije tako jednostavne i da ovise o količini raspoloživog vremena i energije. Ponekad nam se ne da računati isplativost, nego jednostavno nešto obaviti što prije.
Postoje još brojni primjeri za ulaganja u uštedu koje možemo pronać u svojim životima, ako samo otvorimo oči. Najveći im je nedostatak taj da nisu toliko zanimljivi kao ulaganja na financijskim tržištma. Sigurno neće biti našim prijateljima zanimljivo ako uštedimo 100 EUR u odnosu na zaradu od 100 EUR, ali moramo bit svjesni da se radi o praktički identičnim scenarijima.
Bitno je napomenut da odaberete šta vama osobno paše. Odnosno, kombinirajte po svom guštu sve navedene načine ulaganja iz posljednja dva blog posta. Dugoročne posljedice će bit za poboljšanje zdravlja, znanja, vještina i financija. Mislim da postoje i gori načini kako potrošiti svoje vrijeme, energiju i novac.
Škrti Otočanin