Nastavno na prošli članak (koji možete pronać ovdje), ovaj put ću pisat o još jednoj vrsti ulaganja koja nije na financijskim tržištima, ali je obično vrlo isplativa. Samo ime govori da je riječ o nečem zanimljivom, uzbudljivom i nabijenom adrenalinom – ulaganje u uštedu!

Jer tko ne voli dobro uštedit, jel tako? Ne morate pritom bit profesionalni điber poput mene (zlobni jezici bi rekli pomalo i škrt) da biste shvatili da ima nešto u onoj dobroj staroj narodnoj poslovici “A dollar saved is a dollar earned”.

Naravno da je svima beskonačno mnogo puta zanimljivije zaradit na svom poslu, side job-u, biznisu, apartmanima ili kroz investiranje, ali matematički gledano ova poslovica drži vodu – svejedno je zaradite li kunu više ili potrošite kunu manje. Bitno je da se ta ekstra kuna investira na ovaj ili onaj način u budućnost (ili barem potroši na nešto korisno u sadašnjosti).

Unatoč tome šta je možda percipirano kao izrazito nezanimljiv i nepopularan način za povećanje osobnog bogatstva, ulaganje u uštedu može bit višestruko sigurnije nego ulaganje na financijskim tržištima, a može donijet i više prihode u mnogim slučajevima. Ilustrirat ću to s nekoliko primjera, od nekoliko desetaka kuna pa do nekoliko desetaka tisuća kuna.

Kad kažem “ulaganje”, u ovim primjerima mislim na ulaganje novaca ili vremena/energije u cilju ostvarivanja uštede. Naravno da svatko može za sebe procijenit šta je vrijedno ulaganja određenih resursa, a šta ne. Stvari koje isključivo traže ulaganje novaca, a donose uštedu bi trebale po meni bit no-brainer.

Primjer 1. Smanjivanje malih ponavljajućih troškova

Ovo mi je jedan od omiljenih primjera iz mog osobnog života: kupovanje kvalitetne termosice. Ajmo reć da kava u kafiću/na kiosku ili di već košta 10 kn, a termosica 70 kn. Ako samo jedanput tjedno ne popijete kavu u kafiću/kiosku, nego ju ponesete od doma u termosici, uštedit ćete gotovo 10 kn (potrošit ćete doma na kavu nešto, ali zaokružavamo brojke). U godini dana, to je 520 kn u džepu, a u 5 godina 2 600 kn. A radi se o stvarno banalnom primjeru. Da se razumimo, ne govorim da otkazujete kave s prijateljima zbog uštede 10 kn jer su u pravilu i više nego toga vrijedne, nego samo iznosim primjer naoko nebitnog troška kakvih svi imamo na bacanje.

Primjer 2. Učenje novih vještina

Danas uz internet i Njegovo Veličanstvo – Youtube, čovik stvarno može svašta naučit. Čak i ako je prirodno smotan ko ja. Od jednostavnih popravaka i održavanja osobnog auta (zamjena guma, žarulja, filtera i ostalo), preko popravaka i održavanja bicikla ili sitnih popravaka po kući, obično ste 1 Youtube video, tj. 10 minuta udaljeni da naučite neku novu vještinu koja će Vam vjerojatno višestruko koristit u životu. Ne samo to, nego dobijete džabe još i onaj osjećaj zadovoljstva kad znate da ste nešto sami popravili ili izradili. Ovo se odnosi i na bilo kakve uradi-sam (DIY) projekte po kući, kozmetičke tretmane, kućanske poslove i sve ostalo šta možete sami izvest, umjesto da to nekom plaćate. Neki su čak i toliko štedljivi (škrti?) da i vlastitu suprugu izmaltretiraju da ih ošiša doma, umjesto da odu u frizerski salon. Srića da uopće ne spadam u tu kategoriju…

Sve od navedenog svaki put donosi uštedu nekoliko desetaka do nekoliko stotina kuna ili više. Pogotovo je bitno ako se radi o stvarima koje se ponavljaju na više-manje redovitoj bazi jer se tada ušteda multiplicira.

Primjer 3. Direktno ulaganje u uštedu

U prethodnom primjeru ulagali smo svoje vrijeme i energiju, ali postoje i isključivo financijska ulaganja u uštedu koja donose relativno velike uštede. U pravilu se tu radi o nešto većim iznosima novaca, ali ne mora to nužno bit slučaj. Spomenit ću samo bilo kakvo investiranje u smanjenje potrošnje energije (razina isplativosti, tj. povrata na investiciju ovisi za svaki primjer, ali je u pravilu na dugi vremenski rok win-win situacija i za Vaš novčanik i za okoliš). Konkretni primjeri su u rasponu od instaliranja štednih žarulja preko investiranja u prozore ili općenito izolaciju nekretnine pa sve do kupovine auta koje ima manje troškove održavanja (servisa, goriva, registracije itd.).

Jedan od najisplativijih primjera je i ugradnja solarnih panela, koji su nedavno službeno postali najjeftiniji izvor energije na planetu. Zašto biste plaćali struju skuplje HEP-u, ako ju možete proizvest sami i tako si drastično smanjit račun? Za zainteresirane, imate nešto više informacija na ovom linku, ali u pravilu se radi o povratu oko 8-10% na godišnjoj razini (ako se ta ušteda dalje investira, povrat investicije je za 6-8 godina). Država nudi i poticaje (za koje nešto više informacija možete pronać ovdje i ovdje), kojima osiguravate povrat investicije kroz prosječno 4-5 godina.

Balans financija i vremena/energije

Naravno da nam se ne da uvijek učit novu vještinu od nule, niti je to realno. Sasvim je u redu outsourcat određene poslove, ako to ima smisla za nas u financijskom smislu ili u smislu utrošenog vremena i energije. Ako sat Vašeg vremena vrijedi recimo 50 kuna, a perilica suđa u odnosu na ručno pranje suđa Vam uštedi u prosjeku 15 min dnevno, dolazimo do uštede od oko 90 sati godišnje, odnosno 4500 kn! Dakle, perilica suđa koja košta recimo 3000 kn, ima povrat od 150% na godišnjoj razini. Pojednostavljujem računicu maksimalno, jer ne uzimamo u obzir druge faktore poput potrošnje struje i vode, ali mislin da je poanta jasna.

Isto tako, ako Vam treba 4 sata za obavit neki posao (200 kn po Vašoj “osobnoj tarifi”), a možete nekome platit da Vam to isto napravi za manje, onda apsolutno ima smisla to i napravit. Naravno da nisu sve situacije tako jednostavne i da ovise o količini raspoloživog vremena i energije te da nam se ponekad ne da računat isplativost, nego jednostavno nešto obavit šta prije.

Postoje još brojni primjeri za ulaganja u uštedu koje možemo pronać u svojim životima, ako samo otvorimo oči. Nisu toliko zanimljivi kao ulaganja na financijskim tržištma te sigurno neće bit našem društvu na kavi zanimljivo ako uštedimo 500kn u odnosu na zaradu od 500kn, ali moramo bit svjesni da se radi o praktički identičnim scenarijima. 

Naravno da bi trebalo koristit sve navedene načine ulaganja u ova 2 posljednja članka za poboljšanje naših života, od ulaganja u zdravlje pa u svoje znanje te naposljetku ulaganja u uštedu i na financijskim tržištima. Oni nisu međusobno isključivi, nego se u pravilu jako dobro nadopunjuju

Svaki od tih načina ima svoje prednosti te je na nama da izaberemo onaj koji je najbolje rješenje u datoj situaciji.

I zapamtite, bolje je živit 100 godina ka milijunaš, nego 7 dana u bijedi.

Škrti Otočanin