Iako gotovo svi znaju za knjigu “Rich Dad Poor Dad” (i to sa dobrim razlogom), moja omiljena knjiga osobnih financija je “Your Money or Your Life” čiji su autori Vicki Robin i Joe Dominguez. Radi se o klasiku iz 1992. koji naravno ima i novija izdanja, ali su praktički sve ideje iz knjige bezvremenske i bit će korisne kako nama, tako i našoj djeci i unucima. Jedna je od rijetkih knjiga iz tog područja koja mi je proizvela onaj mind blown efekt.

Jako je dobar uvod u ideje financijske neovisnosti, minimalizma, fokusa na sadašnjost i ono šta možemo mijenjat, odnosa naših najvažnijih resursa u životu (vremena, energije i novaca) te još puno toga.

Toplo preporučujem njeno čitanje svakom radnom čovjeku ove planete jer gotovo ne sadrži nikakve brojeve ni tehnikalije, već govori više o našim stavovima, emocijama, općenitim pogledima na život, osobne financije i slično. Ja bih je čak nazvao više filozofskom knjigom i praktičnim vodičem kroz život, nego knjigom o osobnim financijama.

The Fulfillment Curve ili “krivulja ispunjenja” (jedan od gorih prijevoda s engleskog u povijesti čovječanstva) je jedna od temeljnih ideja knjige. Jednostavno, radi se o odnosu potrošnje novaca i nekog osobnog ispunjenja (sreće, radosti, zadovoljstva) koju dobijemo za taj potrošeni novac. Kako idemo od osnovnih potreba preživljavanja (hrana, voda, smještaj) preko stvari koje nam olakšavaju život (mobitel, bicikla, perilica itd.) pa do malih luksuza (prvo izdanje pokemon karte Charizarda, Super Sjecko iz Delimana i slilčno) dolazimo do točke koja se zove dovoljno.

Nakon te točke, naša sreća ima tendenciju pada jer više potrošnje obično znači više kompleksnosti, nereda i potrošnje vremena i energije. Mislim da dodatno objašnjenje nije potrebno jer smo svi ovo osjetili koji put u životu. Ova ideja se jako dobro nadovezuje na minimalizam koji je postao popularna filozofija posljednjih godina i o kojem ću pričati na besplatnom webinaru sa Tamarom iz kompanije Finax.

Autori dalje predstavljaju konkretne korake za postizanje financijske neovisnosti i transformaciju svog odnosa prema osobnim financijama. Neću ih navoditi sve, ali ću iznijet glavne ideje i koncepte iz knjige uz moj osobni komentar.

Pomiri se sa prošlošću. Nauči lekcije iz prošlosti i onda nastavi dalje sa životom. Nema smisla brinuti se o stvarima koje ne možemo promijeniti, a naša osobna povijest je izvrstan primjer toga. Nakon toga slijedi vježba: zbroji sav svoj prihod koji si ostvario/la u životu te potom usporedi taj broj sa svojom neto imovinom. Koliki postotak bogatstva si zadržao/la, a koliko ti je samo prošlo kroz ruke? Kolika ti je trenutna imovina, a kolike su ti obveze? Šta te najviše bode u oči (i novčanik) i di vidiš potencijal za najveću promjenu?

Budi u sadašnjosti novac je zapravo životna energija. Ne, nije ovo nikakva istočnjačka filozofija, nego jednostavna činjenica da (uglavnom) novce možemo zaradit zamjenom našeg vremena za njih. Izračunaj koliko ukupno vremena i novaca potrošiš na svoj posao (uključujući prijevoz do i od posla, gorivo, odjeću za posao, naručivanje ručka i ostale troškove novaca i vremena). Kad si to izračunao/la, oduzmi taj iznos od svoje plaće i podijeli sa ukupni brojem sati koji utrošiš na posao i sve popratne aktivnosti da dobiješ svoju stvarnu satnicu. Ta satnica je sigurno značajno niža od one koju dobijemo samo dijeljenjem plaće sa radnim satima, često i preko 20-30%.

Prati svoje troškove barem mjesec dana (ja preporučujem barem 3 mjeseca). 

Jedino tako možeš dobit uvid na koje kategorije trošiš i koliko na mjesečnoj bazi. Pronađi moguća poboljšanja i fokusiraj se pritom na 3 najveće kategorije troškova – stanovanje, prijevoz i prehrana. 

Primjeri: preseljenje ili dijeljenje stanarine s drugom osobom, više bicikliranja/hodanja/javnog prijevoza, a manje auta/Ubera, pametna kupovina hrane na veće količine, planiranje obroka i iskorištavanje akcija itd. Samo 100 ili 200 kn ušteđenih i investiranih na dugi vremenski rok može postat pravo malo bogatstvo.

Usporedi svoje troškove sa svojom stvarnom satnicom iz prethodne točke i zapitaj se (pogotovo kod većih kupovina): koliko sati svog života trošim da ovo kupim i je li toga vrijedno? Ponekad je odgovor da, ali je jako često odgovor ne.

Nakon toga se fokusiraj na ponavljajuće troškove, koliko god mali bili (poput naknada banke, pretplata na streaming servise, mobilne tarife i slično) i vidi šta od toga želiš ukinut, a šta zadržat i koju uslugu možeš ispregovarat u svoju korist.

Zapitaj se koji su ti općenito prioriteti u životu i šta te čini sretnim. Najčešće se radi o onoj staroj narodnoj (evo mene opet): najbolje stvari u životu su besplatne.

Iako sva istraživanja (a i naša osobna iskustva) pokazuju da nas najviše usrećuju druženja sa obitelji i prijateljima, nova iskustva, boravak u prirodi, fizička aktivnost i slično, toliki je pritisak društva, medija i marketinga da će nam slijedeća najnovija fizička stvar donit ogromnu promjenu u životu nabolje da se teško tome othrvat. Ali baš zato to treba osvijestit i imat na umu kad planiramo potrošnju svog vremena, energije i novaca.

3 pitanja koja će ti transformirat život:

  • Jesam li dobio/la zadovoljstvo, ispunjenje i vrijednost koja je proporcionalna utrošenoj životnoj energiji (vremenu, energiji i novcima)?
  • Je li ovo u skladu s mojim vrijednostima i svrhom?
  • Kako bi moglo ovo bit drukčije ako ne bi morao/la radit da preživim?

Sva ova pitanja su vrlo logična i korisna, a na nama je da stvorimo naviku da ih koristimo često.

Cijeni svoju životnu energiju i minimiziraj potrošnju

Smanji si potrošnju na održivu razinu, na kojoj ne pati tvoje zadovoljstvo životom, ali i na kojoj ne trošiš svoje resurse na stvari koje ti ne donose trajnu vrijednost.

Nemoj samo “ić u shopping”. Živi ispod svojih mogućnosti. Pazi na stvari koje imaš, održavaj ih i popravljaj kad je moguće. Iskoristi stvari do njihovih rokova upotrebljivosti i nauči nešto izrađivat sam (do it yourself). Ovo posljednje meni iskreno stvara zadovoljstvo, pogotovo jer sam (kao i većina naše generacije) nesposoban za 90% kućnih popravaka/radova za koje su, u pravilu, sposobne generacije naših roditelja ili djedova i baka. 

Planiraj unaprijed (pogotovo velike troškove vremena i novaca), kupuj kvalitetno i kupuj jeftinije (istraživanje na internetu, pregovaranje). Traži alternativne i/ili multifunkcionalne proizvode.

Prati skokove i padove u svojoj potrošnji tokom vremena i pokušaj si optimizirat život (opet, ne samo u smislu financija, nego pogotovo u smislu vremena i energije)

Osvijesti gdje trošiš svoje resurse i napravi to vidljivim – npr. stavi podsjetnike na frižider ili ogledalo itd.

Maksimiziraj prihod

Shvati da je tvoje vrijeme dragocjeno. Radi na svojem znanju i vještinama (ovo je danas praktički besplatno te zahtjeva isključivo vrijeme i energiju). Pregovaraj i zahtjevaj da budeš adekvatno kompenziran za svoj rad i vrijednost koju pružaš. Najbrži način za porast plaće je dokazano promjena zaposlenja. Neka te ne bude strah probat nešto novo ili pokrenit poslić sa strane. Šta prije počneš, prije ćeš vidit rezultate. Kreiraj pasivni prihod (investicije, vlastiti posao i slično).

Ideje iz ove knjige više moramo shvatit kao smjernice, nego zapovijedi. Nema trenutka u kojem ćeš savršeno izvršavat sve od navedenog, ali to ne znači da se ne trebaš trudit težit poboljšanju navedenih dijelova života. Gledano na mjesec, dva ili tri rezultati će bit jedva vidljivi, ali na dugi vremenski rok (uz složenu kamatu koja radi za nas), rezultati će bit zapanjujući.

Ne radi se tu o nikakvom uvjerenju ni tajnim silama, već dobroj staroj matematici. Sto puta sam već pisao kako mali iznosi investirani pametno na dugi vremenski rok donose odlične rezultate.

Nakon nekog vremena možda dođeš i do točke u kojoj tvoje investicije, osobni biznis ili ostali više ili manje pasivni prihod nadmašuju tvoje životne troškove. To autori nazivaju crossover point, odnosno postizanje financijske neovisnosti (financial independence – FI).

Postizanje potpune financijske neovisnosti je jednostavan proces, ali nipošto lagan ni brz (u većini slučajeva). Moramo imat na umu 2 stvari: 

  • ispočetka je puno lakše smanjit potrošnju i tako drastično smanjit iznos koji nam je potreban za postizanje financijske neovisnosti
  • postoji limit do kojeg se može smanjivat potrošnja, a onda nam je jedina opcija povećanje prihoda

Vodi sam svoje financije

Posljednja velika ideja ove knjige je možda i najbitnija: svatko od nas bi se trebao brinut o svojim financijama. To ne znači da financijski savjetnici ili robo savjetnici nemaju svoju svrhu ili ulogu, ali svatko od nas bi trebao znati (barem otprilike) kolika mu je neto imovina, mjesečni troškovi, primanja itd.

Znanje o osobnim financijama i investiranju je najčešće besplatno i nadohvat ruke. Čak i minimalan uloženi trud u edukaciju se vraća višestruko, gledano i kratkoročno i pogotovo dugoročno.

Jako je bitno i ne pratit vijesti i ne vjerovat “stručnjacima” jer svi znamo zašto vijesti postoje – da skupe što više klikova. Konstantni senzacionalizam i igranje na bazične ljudske emocije (strah i pohlepa) ne donosi apsolutno ništa korisno u smislu naših osobnih financija. 

Bezvremenski materijali poput ove knjige su svakako jedna od dobrih početnih točaka za učenje o osobnim financijama i njihovom poboljšavanju.

Škrti Otočanin

Napomena: članak sadrži affiliate linkove (ako naručite knjigu, ja dobivam malu proviziju, a cijena Vam ostaje ista)