Postoji šansa da ste naišli na pojam za oportunitetni trošak na internetu ili (manje vjerojatno) kroz svoje formalno obrazovanje, ali taj se termin u svakodnevnim situacijama općenito koristi vrlo rijetko, a istovremeno je izuzetno bitan (pogotovo u kontekstu osobnih financija).

O čemu se konkretno radi?

Oportunitetni trošak je, laički rečeno, nekakva pogodnost (benefit) koju propuštamo odabirom neke druge opcije. Ne mora pritom samo bit u kontekstu financija, već je vrlo bitan i u kontekstu ostala dva najbitnija resursa u našim životima – vremenu i energiji. Npr. ako u subotu navečer odemo u kino umjesto na koncert, onda se tu radi o oportunitetnom trošku propuštanja koncerta.

Ili ako odaberemo pogledat seriju umjesto da operemo suđe, oportunitetni trošak je u tome da će nas to suđe dočekat i sutra. U financijama bi primjer bila situacija u kojoj imamo recimo 3000 kn sa strane i s njima odlučimo kupit novi mobitel, umjesto investiranja tih novaca. Pogađate, oportunitetni trošak u ovom primjeru je činjenica da te novce nismo investirali.

Razlog zbog koje sam ga nazva u naslovu tihim ubojicom bogatstva je taj šta o njemu jako malo ili nimalo razmišljamo, tj. ne uzimamo ga najčešće uopće u obzir kod donošenja odluka.

U životu smo često fokusirani samo na ono što je u tom trenutku ispred nas, ali u svijetu osobnih financija oportunitetni trošak može bit jedan od ključnih faktora koji nas sprječavaju u ostvarivanju veće financijske slobode.

Još jedan bitan koncept na kojeg se oportunitetni trošak nadovezuje je buduća vrijednost novca. Nadam se da ste kroz ovaj blog (i druge izvore informacija) shvatili koliko je bitno za svakog od nas investirat konzistentno, pa makar se radilo i o manjim iznosima. Amerikanci imaju izreku “a dollar saved is a dollar earned”, ali ona ne govori cijelu priču. Naime, ako uštedite 1000 kuna danas i investirate ih, tih 1000 kuna za 10 godina (uz prosječan prinos od 7%) će postat 2000 kuna. Za još 10 godina, iznos će se opet udvostručit na 4000kn i tako svakih idućih 10 godina. 

Nakon 40 godina investiranja (ugrubo prosječni radni vijek), početni iznos je narastao čak 16 puta, sa početnih 1000 kn na krajnjih 16 000 kn, bez da smo prstom maknuli, ili uopće investirali išta dodatno.

Kad smo vidjeli kako to izgleda grafički, samo od sebe se nameće pitanje kojeg si možemo postavit prilikom svake sljedeće kupnje: koliko će ovi novci koje namjeravam potrošit vrijedit za 10, 20 ili više godina?

Svaki put kad odlučite potrošit recimo 1000 kuna više na mobitel ili 1000 eura više na automobil (u oba slučaja taj dodatni iznos novca ne donosi baš ništa dodatno u smislu kvalitete života), morate bit svjesni da će tih 1000 (kuna ili eura) vrijedit 2000 za 10 godina, 4000 za 20 godina i tako dalje. 

Ako nešto propagiram na ovom blogu, onda je to da se u životu uvijek isplati gledat #dugoročno. 

Da ponovimo – 1000 kuna koje ću potrošit danas nije samo 1000 kuna, nego treba gledat vrijednost tih novaca i u budućnosti. Budući da imate mogućnosti za investiranje putem robosavjetnika ili samostalno, nemate više izlike da ne primjenite lekcije oportunitetnog troška i buduće vrijednosti novca u svojim budućim financijskim odlukama.

Naravno da se u svemu može ić u ekstrem i da je bitno i živit u sadašnjem trenutku. Koliko god se trudili, uvijek će se tu nać pokoja impulzivna kupnja (moj nedavni primjer je DIY pametni zvučnik kojeg gotovo uopće ne koristim). Nitko od nas nije savršen u nijednom pogledu, ali je bitno nastojat radit (većinom) dobre odluke na dugi vremenski rok i uspjeh je zagarantiran.

Naravno da novci služe i za kupovinu predmeta i iskustava koji su nam korisni ili koji nas usrećuju (ili idealno oboje). Riješenje je, kao i u svemu u životu, u dobrom balansu.

Fokus bi uvik triba bit na velikim odlukama i iznosima, ali nisu ni mali ponavljajući iznosi za zanemarit. Samo 100 kn mjesečno koje možete uštedit recimo promjenom planova za internet i mobitel nije samo 1200 kn godišnje ili 12 000 kn nakon 10 godina, nego na to idu i pripadajući prinosi (računica je ovdje malo kompleksnija pa možemo koristit besplatni kalkulator poput ovog).

U ovom primjeru (100 kn mjesečno uz prinos od 7%) govorimo o iznosima od preko 16 tisuća kuna nakon 10 godina, odnosno 49 tisuća kuna nakon 20 godina! Moć složene kamate je nevjerojatna, a strah me uopće napravit računicu za 30 ili 40 godina (ipak nisan moga izdržat, radi se o oko 113, odnosno 250 tisuća kuna). Vrlo lako si možete izračunat o kojim se iznosima radi u slučaju investiranja par sto kuna, a kamoli par sto eura mjesečno.

Još jedna bitna pouka oportunitetnog troška i buduće vrijednosti novca je: šta prije počnemo i više truda (i novaca) uložimo ranije, to će nam biti bolje kasnije. Moja supruga i ja smo se odlučili na privremeni život u Švedskoj (3-5 godina) iz više razloga, ali jedan od glavnih je postavljanje jako dobrih financijskih temelja za budućnost. A to će bit nekakva baza za osnivanje obitelji i buduću veću kvalitetu života općenito. 

Ne preporučujem svima da se odsele van države, ali je to samo jedan od načina na koje možemo povećati prihode i investirat razliku za bolje sutra (o drugim načinima povećanja prihoda sam pisao još na samim počecima bloga na ovom linku).

Kontraintuitivno izgleda podatak iz prošlog grafa da se prinosom od 7% iznos udvostručava za 10 godina (jer nam naš mozak jednostavno viče da se radi o rastu od 70%, a ne 100%), ali to je upravo ono o čemu sam već pisao kad je riječ o složenoj kamati – ona se obračunava i na glavnicu (početni iznos) i na kamatu koju dobivamo kroz godine. 

Budući da je složenu kamatu izrazito teško izračunat napamet (pogotovo na dugi niz godina), možemo se služiti već navedenim kalkulatorima, ali postoji i dosta dobar trik za izračunavanje udvostručavanje početnog iznosa koji se zove pravilo 72.

Ono nam govori da, ako podijelimo broj 72 i očekivani godišnji prinos, rezultat je broj godina u kojem nam se investicija udvostručuje. Npr. 72/7% prinosa = otprilike 10 godina potrebnih za udvostručavanje vrijednosti investicije. 72/8% = 9 godina i tako dalje. Bitno je napomenit da pravilo 72 nije u potpunosti točno, ali je jako dobra procjena i jednostavno je za koristit (pogotovo u rasponu od 6-10% u kojem i očekujemo dugoročne prinose prema povijesnim podacima).

Nije mi cilj kroz ovaj blog nametat svoje mišljenje ni pametovat kako netko triba živit svoj život, ali koristeći ove mentalne alate i načine razmišljanja poput oportunitetnog troška ili buduće vrijednosti novca, možemo značajno poboljšat donošenje financijskih (i drugih) odluka.

Na kraju dana, život se svodi na to koju priču smo odabrali da ispričamo sami sebi 🙂

Škrti Otočanin