U zadnjih nekoliko mjeseci su se mogle vidjet razne vijesti iz investicijskog svijeta i na mainstream  portalima – rast cijena kriptovaluta, NFT-ova (digitalnih tokena), ludog pumpanja cijena dionica (slučaj Gamestop) itd. Svim tim slučajevima je zajedničko da se radi o aktivnom investiranju (tj. u slučaju malih investitora osobno bih rekao da se radi više o špekulaciji). Kako razlikovati investiciju od špekulacije pročitajte ovdje.

Takvi bombastični naslovi zapravo prave antireklamu investiranju, tj. podržavaju način razmišljanja o investiranju koji je već odavno utkan u društvo. To je ukratko sljedeće:

  • Investiranje je jako rizično
  • Treba znati “pogoditi tajming” ulaska i izlaska iz investicije
  • Sreća igra ogromnu ulogu u investiranju
  • Potrebna je velika količina početnog kapitala za znatnu zaradu itd.

Ništa od ovoga nema puno veze sa istinom. Ako ste išta pročitali s ovog bloga, onda znate da sam pobornik pasivnog pristupa investiranju. Uostalom, ako bacite oko na bilo koji kvalitetan izvor o investiranju i vjerojatno ćete naići na slične ideje. Taj pristup se ne temelji na osobnim mišljenjima, već na brdu podataka koji stoje iza njega. Istu pasivnu strategiju prate i recimo mirovinski fondovi najrazvijenijih država svijeta (npr. Norveške ili Švedske). Ako su oni voljni investirat mirovine svih svojih građana u pasivne, geografski diversificirane ETF-ove, onda očito ima nešto u toj strategiji. Pročitaj više o ETF-ovima ovdje.

Cilj ovog teksta je podrobnije objasnit zašto je pasivno investiranje praktički jedini racionalan način za dugoročno stvaranje bogatstva za malog čovika.

Aktivni (investicijski) fondovi vs. pasivni ETF-ovi

Ajmo stavit stvari u neku perspektivu. Na vremenski rok od 15 godina, oko 90% profesionalnih menadžera aktivnih (investicijskih) fondova ima niže prinose od indeksa poput S&P500.

Dakle, da dodatno naglasim, riječ je o profesionalnim menadžerima, tj. ne isključivo o pojedincima, već o timovima ljudi kojima je full-time posao analiziranje i trgovanje dionicama, obveznicama i ostalim vrijednosnicama. Sve to uz pomoć najnaprednijih računalnih algoritama i analiza o kojima mi obični smrtnici možemo samo sanjati.

Unatoč svemu tome, njih 90% ima slabije rezultate nego pasivni ETF koji samo prati indeks (tržište):

Zašto je čak i profesionalcima teško pobijediti indeks?

Prvi i osnovni razlog je jednostavan: naknade. Naime, aktivno vođeni investicijski fondovi u Hrvatskoj naplaćuju 2-3% godišnje naknade za upravljanje. To u praksi znači da oni svaku godinu “počinju u minusu” za toliki iznos i trebaju to nadoknadit svojom investicijskom strategijom. A ona je u većini slučajeva također vrlo upitna zbog: 

  • Nedovoljne diversifikacije 
  • Ograničenja postavljenih od strane vodstva kompanije i/ili države (npr. u slučaju mirovinskih fondova) 
  • Općenitog konflikta interesa kompanije koja izdaje fond i investitora

Također, osobni prioriteti fond menadžera mogu bit u sukobu sa prioritetima kompanije jer moraju misliti kratkoročno. Naime, njihovi rezultati se evaluiraju na godišnjoj razini, a nas zanimaju prinosi na duže vremenske rokove. To potiče fond menadžere na poteze kojima prioritiziraju rezultate u tekućoj godini nauštrb dugogo roka. Treba nekako opravdati ogromne plaće i bonuse…

Zvuči paradoksalno, ali u investiranju mali investitor uživa brojne prednosti nad velikim (institucionalnim) investitorom. Tu mislim na sljedeće:

  • Fleksibilniji smo oko odabira investicijskih klasa
  • Nemamo nikakvih ograničenja
  • Puno lakše i jeftinije rebalansiramo portfelj

Pojedinačne dionice i sektori

Ako investicijski fondovi nemaju u pravilu bolje prinose od ETF-ova, možemo li barem onda pokušati pobijediti tržište sa pojedinačnim dionicama? Ili barem pojedinačnim sektorima?

Već smo ustanovili da profesionalni fond menadžeri teško pobjeđuju pasivne ETF-ove. Unatoč tome, mnogi od nas misle da mogu imat bolje rezultate i od profesionalaca i od indeksa (tržišta). Pa tko je tu onda lud?

Ako mislite da samo Vi imate neku ključnu informaciju ili uvid koji oni nemaju, onda ste financijski genijalac (koji definitivno ne mora čitati moj blog) ili varate samoga sebe.

“The first principle is that you must not fool yourself — and you are the easiest person to fool.”

Richard Feynman

Možda mislite da će npr. kompletni sektor dionica obnovljivih izvora energije rasti cijenom zbog povećane potražnje? Ili ste čuli za nestašicu čipova i želite uložit u dionice njihovih proizvođača? Sve su te informacije divne i krasne, ali ako ih vi imate, sigurno ih imaju i milijuni drugih investitora. I sve su te informacije već uračunate u cijenu dionice.

Hipoteza efikasnog tržišta (EMH)

Osnovna ideja hipoteze efikasnog tržišta (EMH – efficient market hyphotesis) je odražavanje svih poznatih informacija u cijeni dionice u svakom trenutku. Osim toga, šta je cijena dionice viša, to je niži njen očekivani budući prinos.

EMH se može primjenit i na investiranje u ostale investicijske klase: nafta, zlato, kriptovalute, itd. Radi se o jednostavnom zakonu ponude i potražnje, kojeg smo svjedoci i u našim svakodnevnim životima

Naravno da EMH ima i svojih mana jer na tržišta veliki utjecaj imaju i ljudska psihologija (ponajprije strah i pohlepa), veliki igrači na malom tržištu (npr. kripovalute), financijski derivati (primjer Gamestop) itd. Neovisno o iznimkama, glavna ideja EMH je jako dobra osnova za razmišljanje o tržištu.

Kad smo se već dotaknuli ljudske psihologije, moram opet spomenut Dunning-Kruger efekt. Radi se jednostavno o tome da smo skloni precijeniti svoje sposobnosti. Ako nešto fali velikom dijelu današnjeg društva, onda je to definitivno skromnost.

Zašto je aktivno investiranje toliko popularno posljednjih godina?

Vrlo jednostavno – u trenucima velikog uzleta tržišta (bull market), u pravilu dolazi do porasta aktivnog investiranja iz jednostavnog razloga što je vrlo teško izgubiti novce. U periodu 2009.-2019. smo mogli vrlo teško izgubiti novce, bez obzira jesmo li investirali u dionice, obveznice, fondove, kriptovalute ili gotovo bilo šta drugo. Pitanje je samo koliko je taj prinos rezultat financijskog znanja i vještine, a koliko puke sreće jer se nalazimo u takvom ciklusu tržišta.

Stara izreka kaže da nadolazeća plima podiže sve brodove. Pametnom dosta.

Ima i ona druga narodna izreka koja kaže da je najgore po prvi put u životu ući u casino i – zaraditi novce. Ista stvar je sa investiranjem. Moramo priznat sami sebi da u većini slučajeva nismo racionalna bića i da nama upravljaju primalni nagoni, hormoni i osjećaji puno više nego razum.

Ako smo u casinu u kojem gotovo svatko tko se kladi dobiva, vrlo je lako da nama zavlada pohlepa. Zbog svega navedenog, individualni investitor na dugi vremenski rok ima prinose u rangu 2-3%(!!!), dok pasivni dionički ETF-ovi u isporučuju oko 7-9% prinosa.

Koji je onda pravi pristup?

Podaci sa financijskih tržišta i lekcije iz povijesti nas uče samo jednom – financijski sustav općenito (a posljedično i investicijska tržišta) su jako kompleksni sustavi. Gotovo da ne postoji nijedan čovjek u povijesti koji konzistentno pobjeđuje tržište na dugi vremenski rok. Postoji tek šačica superstarova poput Warrena Buffeta, koji usput rečeno također ima problema pobijediti indeks S&P500 posljednih 10-ak godina. Činjenica je da nitko od njih ne zna gdje tržište ide za godinu, dvije ili čak pet. Ali sa popriličnom sigurnošću možemo reć gdje ono ide za 10, 20 ili 30 godina. A to je put gore.

Prosperitet našeg društva se u srži bazira na znanosti i tehnologiji (primjenjenoj znanosti). One su zamašnjak gotovo cijele ekonomije i općenito ogromnog povećanja u kvaliteti života kroz 20. i 21.stoljeće. Tom napretku se na globalnoj razini ne vidi kraja.

Uzbudljive tehnologije čije primjene već polako vidimo (5G mreže, umjetna inteligencija, strojno učenje, robotika, nanotehnologija itd.) će nesumnjivo dovest do ogromnog povećanja produktivnosti, ekonomskog rasta, povećanja prihoda kompanija i posljedično vrijednosti njihovih dionica. Problem je samo u tome šta ne znamo kada će se, na koje dionice i u kolikoj mjeri to sve pretočiti u porast vrijednosti naših investicija.

Rješenje je jednostavno: investiranje kroz pasivne maksimalno diverzificirane ETF-ove. S njima imamo zagarantiranu diversifikaciju po svim tržištima i sektorima, minimalne troškove upravljanja te najbitnije – prosječne prinose tržišta (koji su 2-3 puta viši od prinosa prosječnog investitora).

Na temu ETF-ova sam detaljnije pričao i na besplatnom webinaru u suradnji s Tamarom iz Finaxa:

Previše je zanimljivih stvari u životu da bismo gubili puno vremena na investiranje. Dobra formula je: živi aktivno, investiraj pasivno.

Škrti Otočanin