Ovaj blog post je posljednje ažuriran u veljači 2024.

U zadnjih nekoliko godina su se mogle pročitati razne vijesti iz investicijskog svijeta i na mainstream  portalima – rast cijena kriptovaluta, NFT-ova (digitalnih tokena), ludog pumpanja cijena dionica (slučaj Gamestop) itd. Svim tim slučajevima je zajedničko da se radi o aktivnom investiranju. Štoviše, osobno bih rekao da se radi više o špekulaciji, nego investiranju. Kako razlikovati investiciju od špekulacije pročitaj ovdje.

Takvi bombastični naslovi zapravo prave antireklamu investiranju, tj. podržavaju način razmišljanja o investiranju koji je već odavno utkan u društvo. Neke od najčešćih investicijskih zabluda su:

  • Investiranje je jako rizično
  • Treba znati “pogoditi tajming” ulaska i izlaska iz investicije
  • Sreća igra ogromnu ulogu u investiranju
  • Potrebna je velika količina početnog kapitala za znatnu zaradu

Ništa od ovoga nema puno veze s istinom. Ako ste pročitali više od nekoliko mojih blog postova, onda vjerojatno znate da sam pobornik pasivnog pristupa investiranju. Uostalom, ako bacite oko na bilo koji kvalitetan izvor o investiranju, vjerojatno ćete naići na slične ideje. Taj pristup se ne temelji na osobnim mišljenjima, već na brdu podataka koje stoje iza njega.

Istu pasivnu strategiju prate i recimo mirovinski fondovi najrazvijenijih država svijeta (npr. Norveške ili Švedske). Ako su oni voljni investirat mirovine svih svojih građana u pasivne, geografski diverzificirane ETF-ove, onda očito ima nešto u toj strategiji.

Cilj ovog blog posta je podrobnije objasniti zašto je pasivno investiranje praktički jedini racionalan način za dugoročno stvaranje bogatstva za malog čovika.

Aktivni (investicijski) fondovi vs. pasivni ETF-ovi

Moramo staviti neke stvari u perspektivu. Na vremenski rok od 15 godina, oko 90% profesionalnih menadžera aktivnih (investicijskih) fondova ima niže prinose od indeksa poput S&P500.

Dakle, da dodatno naglasim, riječ je o profesionalnim menadžerima, tj. ne isključivo o pojedincima, već o timovima ljudi kojima je full-time posao analiziranje i trgovanje dionicama, obveznicama i ostalim vrijednosnicama. Sve to uz pomoć najnaprednijih računalnih algoritama i analiza o kojima mi obični smrtnici možemo samo sanjati.

Unatoč svemu tome, njih 90% ima slabije rezultate nego običan pasivni ETF koji samo prati indeks (tržište):

Zašto je čak i profesionalcima teško pobijediti indeks?

Prvi i osnovni razlog je jednostavan: naknade. Naime, aktivno vođeni investicijski fondovi u Hrvatskoj naplaćuju 1-3% godišnje naknade za upravljanje. To u praksi znači da oni svaku godinu “počinju u minusu” za toliki iznos i trebaju taj minus nadoknaditi svojom investicijskom strategijom. Ona je također u većini slučajeva vrlo upitna zbog: 

  • Nedovoljne diverzifikacije 
  • Ograničenja postavljenih od strane vodstva kompanije i/ili države (npr. u slučaju mirovinskih fondova) 
  • Određenih konflikata interesa kompanije/fond menadžera i investitora

Fond menadžeri se često pronađu u konfliktu interesa jer moraju misliti kratkoročno. Naime, njihovi rezultati se evaluiraju na godišnjoj razini, a nas zanimaju prinosi na duže vremenske rokove. To potiče fond menadžere na poteze kojima prioritiziraju rezultate u tekućoj godini nauštrb dugog roka. Ipak treba nekako opravdati ogromne plaće i bonuse ili ide glava na panj

Zvuči paradoksalno, ali u investiranju mali investitor uživa brojne prednosti nad velikim (institucionalnim) investitorom. Tu mislim na sljedeće:

  • Fleksibilniji smo oko odabira investicijskih klasa
  • Nemamo nikakvih ograničenja
  • Puno lakše i jeftinije rebalansiramo portfelj

Pojedinačne dionice i sektori

Ako investicijski fondovi nemaju u pravilu bolje prinose od ETF-ova, možemo li barem onda pokušati pobijediti tržište s pojedinačnim dionicama? Ili barem pojedinačnim sektorima?

Već smo ustanovili da profesionalni fond menadžeri teško pobjeđuju pasivne ETF-ove. Unatoč tome, mnogi od nas misle da mogu imati bolje rezultate i od profesionalaca i od indeksa (tržišta). Pa tko je tu onda lud?

Ako mislite da samo imate neku ključnu informaciju ili uvid koji oni nemaju, onda ste ili financijski genijalac (koji definitivno ne mora čitati moj blog) ili jednostavno varate samoga sebe.

“The first principle is that you must not fool yourself — and you are the easiest person to fool.”

Richard Feynman

Možda mislite da će npr. kompletni sektor dionica obnovljivih izvora energije rasti cijenom zbog povećane potražnje? Ili ste čuli za nestašicu čipova i želite uložiti u dionice njihovih proizvođača? Čvrsto vjerujete u potencijal AI tehnologije? Sve su te informacije divne i krasne, ali ako ih vi imate, sigurno ih imaju i milijuni drugih investitora. I sve su te informacije u pravilu već uračunate u cijenu dionice.

Hipoteza efikasnog tržišta (EMH)

Osnovna ideja hipoteze efikasnog tržišta (EMH – Efficient Market Hyphotesis) je odražavanje svih poznatih informacija u cijeni dionice u svakom trenutku. Osim toga, što je prijašnji prinos neke dionice viši, to je (u pravilu) niži njen očekivani budući prinos (na kratkom roku).

EMH se može primjeniti i na investiranje u ostale investicijske klase: robe, zlato, kriptovalute, itd. Radi se o varijaciji temeljnog zakona ponude i potražnje, kojeg smo svjedoci i u našim svakodnevnim životima.

Naravno da EMH ima i svojih mana jer na tržišta veliki utjecaj imaju i ljudska psihologija (ponajprije strah i pohlepa), veliki igrači (tzv. kitovi) na malim tržištima (pr. kripovalute), financijski derivati (opcije, futuresi i slično), itd. Neovisno o iznimkama, glavna ideja EMH je dobra početna točka za razmišljanje o trenutnom stanju tržišta.

Kad smo se već dotaknuli ljudske psihologije, moram opet spomenuti Dunning-Kruger efekt. Za one koji nisu upoznati: jednostavno rečeno, skloni smo precijeniti vlastite sposobnosti. Skromnost je definitivno vrlina koja često nedostaje u današnjem društvu, pa tako i u financijama.

Zašto je aktivno investiranje uopće popularno?

Vrlo jednostavno – u trenucima velikog uzleta tržišta (bull market), u pravilu dolazi do porasta aktivnog investiranja iz jednostavnog razloga – vrlo je teško biti u minusu (barem u početku). Tko god je investirao u periodu 2009.-2019. ili u cijeloj 2021. ili 2023. godini je vrlo vjerojatno završio u plusu. Bez obzira je li ta osoba investirala u dionice, obveznice, fondove, kriptovalute ili nešto treće. Lako je u tim trenucima pripisati dobre rezultate vlastitim dobrim odlukama.

Stvar je u tome da je u investiranju na kratke rokove izrazito teško odvojiti faktor sreće od rezultata. Jednostavno nemamo dovoljno veliki uzorak podataka (u ovom slučaju dovoljno dug vremenski period).

Stara izreka kaže da “nadolazeća plima podiže sve brodove“. Možda nigdje to nije očitije nego na financijskim tržištima. Nastavno na tu izreku ima i ona “kad dođe oseka, vidjet ćemo tko se kupao bez gaća”…

Vjerojatno ste u životu čuli da je najgore po prvi put u životu ući u casino i – izaći u plusu. Ista stvar je sa investiranjem. Moramo priznati sami sebi da nismo ni blizu 100% racionalna bića, već da nama uglavnom upravljaju primalni nagoni, hormoni i osjećaji.

Ako smo trenutno u casinu u kojem gotovo svatko tko se kladi dobiva (bull market), vrlo je lako da nama zavlada pohlepa. Zbog svega navedenog, individualni investitor na dugi vremenski rok ima prinose u rangu 2-3%(!), dok pasivni dionički ETF-ovi isporučuju oko 7-9% prinosa.

Koji je onda pravi pristup?

Podaci s financijskih tržišta i lekcije iz povijesti nas uče da su financijski sustav općenito (a posebno investicijska tržišta) vrlo kompleksni sustavi. Postoji vrlo mali broj ljudi u povijesti koji konzistentno pobjeđuje tržište na dugi vremenski rok. To je tek šačica superstarova poput Warrena Buffeta, koji usput rečeno također ima problema pobijediti indeks S&P500 posljednih 10-15 godina. Činjenica je da nitko od njih ne zna gdje tržište ide za godinu, dvije ili čak pet. Ako mi ne vjerujete, pročitajte godišnja predviđanja najvećih financijskih institucija i najpoznatijih investitora.

Ako već ne znamo gdje će tržište biti za koju godinu, s popriličnom sigurnošću možemo reći gdje će ono biti za 10, 20 ili 30 godina. A to je znatno više nego danas. Kako to znamo?

Prosperitet modernog društva se u srži bazira na znanosti i tehnologiji (primjenjenoj znanosti). One su zamašnjak gotovo cijele ekonomije i općenito ogromnog povećanja kvalitete i duljine života kroz 20. i 21.stoljeće. Tom napretku se na globalnoj razini još uvijek ne nazire kraj.

Uzbudljive tehnologije čije primjene već polako vidimo (5G mreže, umjetna inteligencija, strojno učenje, robotika, nanotehnologija itd.) će nesumnjivo dovesti do ogromnog povećanja produktivnosti, ekonomskog rasta, povećanja prihoda kompanija i posljedično vrijednosti njihovih dionica. Problem je samo u tome što ne znamo kada će se, na koje dionice i u kolikoj mjeri to sve pretočiti u porast vrijednosti naših investicija.

Rješenje je jednostavno: investiranje kroz pasivne maksimalno diverzificirane ETF-ove. S njima imamo zagarantiranu diverzifikaciju po svim tržištima i sektorima, minimalne troškove upravljanja te najbitnije – prosječne prinose tržišta. Već smo rekli da su oni ~2-3 puta viši od prinosa prosječnog investitora, tako da u investiranju odabirom da budemo prosječni zapravo postajemo – natprosječni.

Također, previše je zanimljivih stvari u životu da bismo gubili puno vremena na investiranje. Dobra formula je: živi aktivno, investiraj pasivno. Ako tražimo dobre rezultate, pasivno investiranje je jedini senzibilan pristup za malog čovika. Ako tražimo adrenalin, onda ga je bolje potražiti na drugim mjestima.

Webinar “Aktivno vs. pasivno investiranje”

Naravno, treba pogledati i drugu stranu medalje i saslušati kontra argumente. U još jednom webinaru kojeg možete pogledati na mojem YouTube kanalu smo Sandra (Tetka) Ferenčak i moja malenkost ugostili aktivnog tradera Ivana Stojanovića:

Zaključio bih ovaj tekst porukom da nisam protiv aktivnog investiranja svake vrste. Za one koji misle da mogu pobijediti prosjek tržišta, uvijek preporučujem isto: odvoji 10% svog portfelja i investiraj s tim dijelom aktivno. Usporedi rezultate s pasivnim dijelom portfelja za 10 godina i napravi potrebne preinake u jednom ili drugom smjeru.

Uostalom, i sam se držim svega onoga o čemu pišem na blogu. Ne mislim da sam išta pametniji od prosječnog čovjeka, niti imam volje ni vremena baviti se aktivnim investiranjem. Život je prekratak za tako nešto. Barem meni.

Škrti Otočanin