U zadnjih nekoliko mjeseci su se mogle vidjet razne vijesti iz investicijskog svijeta i na mainstream  portalima – rast cijena kriptovaluta, NFT-ova (digitalnih tokena), ludog pumpanja cijena dionica (slučaj Gamestop) itd. Svim tim slučajevima je zajedničko da se radi o aktivnom investiranju (tj. u slučaju malih investitora osobno bih rekao da se radi više o špekulaciji).

Takvi bombastični naslovi zapravo prave antireklamu investiranju, tj. podržavaju način razmišljanja o investiranju koji je već odavno utkan u društvo. To je ukratko sljedeće:

  • Investiranje je jako rizično
  • Treba znat “pogodit tajming” ulaska i izlaska iz investicije
  • Sreća igra ogromnu ulogu u investiranju
  • Potrebna je velika količina početnog kapitala za znatnu zaradu itd.

Ništa od ovoga nema puno veze sa istinom. Ako ste išta pročitali s ovog bloga, onda znate da sam pobornik pasivnog pristupa investiranju. Uostalom, ako bacite oko na bilo koji cijenjeni blog o osobnim financijama ili intervju sa stručnjacima, vjerojatno ćete naići na iste ideje. Taj pristup se ne temelji na osobnimmišljenjima, već na mnoštvu podataka koji stoje iza njega. Istu pasivnu strategiju prate i recimo mirovinski fondovi najrazvijenijih država svijeta (npr. Norveške ili Švedske). Ako su oni voljni investirat mirovine svih svojih građana u pasivne, geografski diversificirane ETF-ove, onda očito ima nešto u toj strategiji.

Cilj ovog teksta je podrobnije objasnit zašto je pasivno investiranje praktički jedini racionalan način za dugoročno stvaranje bogatstva za malog čovika.

Aktivni (investicijski) fondovi vs pasivni ETF-ovi

Ajmo stavit stvari u neku perspektivu. Na vremenski rok od 15 godina, oko 90% profesionalnih menadžera aktivnih (investicijskih) fondova ima manje prinose od indeksa poput S&P500.

Dakle, da dodatno naglasim, riječ je o profesionalnim menadžerima, tj. ne isključivo o pojedincima, već o timovima ljudi kojima je full-time posao analiziranje i trgovanje dionicama, obveznicama i ostalim vrijednosnicama. Uz pomoć najnaprednijih računalnih algoritama i analiza o kojima mi obični smrtnici možemo samo sanjati.

I svejedno njih 90% ima slabije rezultate nego pasivni ETF koji prati indeksni fond:

Zašto je čak i profesionalcima teško pobijediti indeks?

Prvi i osnovni razlog je jednostavan: naknade. Naime, aktivno vođeni investicijski fondovi u Hrvatskoj naplaćuju 2-2.5% godišnje naknade za upravljanje. To u praksi znači da oni svaku godinu “počinju u minusu” za toliki iznos i trebaju to nadoknadit svojom investicijskom strategijom. A ona je u većini slučajeva također vrlo upitna zbog: 

  • nedovoljne diversifikacije 
  • ograničenja postavljenih od strane vodstva kompanije i/ili države (npr u slučaju mirovinskih fondova) 
  • općenitog konflikta osobnih i Vaših interesa

Također, njihovi osobni prioriteti mogu bit u sukobu sa prioritetima kompanije jer moraju misliti kratkoročno (rezultati im se evaluiraju na godišnjoj bazi) da bi uspjeli opravdati svoje ogromne plaće i bonuse.

Zvuči paradoksalno, ali u investiranju mali investitor uživa brojne prednosti nad velikim investitorom. Puno smo fleksibilniji, nemamo nikakvih ograničenja i puno lakše rebalansiramo portfelj.

Ako investicijski fondovi nemaju u pravilu bolje prinose od ETF-ova, možemo li barem onda pokušat sa pojedinačnim dionicama? Ili barem pojedinačnim sektorima?

Već smo ustanovili da profesionalni fond menadžeri teško pobjeđuju pasivne ETF-ove.

A mnogi od nas misle da mogu imat bolje rezultate i od profesionalaca i od indeksa. Pa tko je tu onda lud?

Ako mislite da samo Vi imate neku ključnu informaciju ili uvid koji oni nemaju, onda ste financijski genijalac (koji definitivno ne mora čitat moj blog) ili varate samoga sebe.

“The first principle is that you must not fool yourself — and you are the easiest person to fool.” – Richard Feynman

Možda mislite da će npr kompletni sektor dionica obnovljivih izvora energije rast cijenom zbog povećane potražnje? Ili ste čuli za nestašicu čipova i želite uložit u dionice njihovih proizvođača? Farmaceutska kompanija je nedavno razvila ili će razvit lijek za neku bolest? Sve su te informacije divne i krasne, ali ako ih vi imate, sigurno ih imaju i milijuni drugih investitora. I sve su te informacije već uračunate u cijenu dionice. To je dio poznate hipoteze efikasnog tržišta (EMH – efficient market hyphotesis) čija je glavna ideja baš to odražavanje svih poznatih informacija u cijeni dionice u svakom trenutku.

A što je cijena dionice viša (ne u apsolutnom iznosu nego prema relevantnim metrikama), to je naravno manji očekivani budući prinos.

EMH se može primjenit i na investiranje u ostale imovinske klase (ili one koje to žele postati): nafta, zlato, kriptovalute, itd. A da ne spominjem puno rizičnija ulaganja s polugom (leverage), opcije, futurese i ostale financijske derivate. Radi se o jednostavnom zakonu ponude i potražnje, kojeg smo svjedoci u našim svakodnevnim životima

Naravno da EMH ima i svojih mana jer na tržišta veliki utjecaj imaju i ljudska psihologija (ponajprije strah i pohlepa), eventualno veliki igrači na malom tržištu (primjer su recimo manje kripovalute), financijski derivati (primjer Gamestop) itd., ali je glavna ideja jako dobra osnova za razmišljanje o tržištu.

Kad smo se već dotaknuli ljudske psihologije, moram opet spomenut Dunning-Kruger efekt. Radi se jednostavno o tome da smo skloni precijenit svoje sposobnosti. Ako nešto fali velikom dijelu današnjeg društva, onda je to definitivno skromnost.

Zašto je aktivno investiranje toliko popularno posljednjih godina?

Vrlo jednostavno – u trenucima velikog uzleta tržišta (bull market), u pravilu dolazi do porasta aktivnog investiranja iz jednostavnog razloga što je vrlo teško izgubit novce. U zadnjih 10ak godina ste mogli vrlo teško izgubit novce, bez obzira jeste li investirali u dionice, obveznice, fondove, kriptovalute ili gotovo bilo šta drugo. Pitanje je samo koliko je tog prinosa rezultat financijskog znanja i umijeća, a koliko puke sreće jer se nalazimo u takvom ciklusu tržišta.

Stara izreka kaže da nadolazeća plima podiže sve brodove. Pametnom dosta.

Ima i ona druga narodna koja kaže da je najgore po prvi put u životu uć u casino i – zaradit novce. Ista stvar je sa investiranjem. Moramo priznat sami sebi da u većini slučajeva nismo racionalna bića i da nama upravljaju primalni nagoni, hormoni i osjećaji puno više nego razum (opet su na djelu stari znanci: strah i pohlepa).

Trenutno smo u casinu u kojem gotovo svatko tko se kladi dobiva. U toj situaciji je lako da nama zavlada pohlepa. A to se opet i iznova kroz povijest pokazalo pogubnim.

Zbog svega navedenog, individualni investitor na dugi vremenski rok ima prinose u rangu 2-3%(!!!), dok indeksni fondovi u istom roku isporučuju barem 7-9% prinosa

Koji je onda pravi pristup?

Podaci sa financijskih tržišta i lekcije iz povijesti nas uče samo jednom – financijski sustav općenito (a posljedično i investicijska tržišta) su jako kompleksni sustavi. Gotovo da ne postoji nijedan čovjek u povijesti koji konzistentno pobjeđuje tržište na dugi vremenski rok (postoji tek šačica superstarova poput Warrena Buffeta, koji usput rečeno također ima problema pobijedit indeks S&P500 posljednih 10ak godina). Činjenica je da nitko ni od njih, a kamoli od nas ne zna gdje tržište ide za godinu, dvije ili pet. Ali sa popriličnom sigurnošću možemo reć gdje ono ide za 10, 20 ili 30 godina. A to je put gore.

Naše društvo se bazira na znanosti i inovacijama. One su zamašnjak gotovo cijele ekonomije i općenito ogromnog povećanja u kvaliteti života kroz 20. i 21.stoljeće, a tom napretku se ne vidi kraja.

Uzbudljive tehnologije čije primjene već polako vidimo (blockchain, 5G mreže, umjetna inteligencija, robotika, nanotehnologija itd.) će nesumnjivo dovest do ogromnog povećanja produktivnosti, ekonomskog rasta, povećanja prihoda kompanija i posljedično vrijednosti njihovih dionica. Problem je samo u tome šta ne znamo kada će se, na koje dionice i u kolikoj mjeri to sve pretočit u porast vrijednosti naših investicija.

Rješenje je jednostavno: pasivno investiranje kroz ETF-ove indeksnih fondova.

Imate zagarantiranu diversifikaciju po svim tržištima i sektorima, minimalne troškove upravljanja te najbitnije – prosječne prinose tržišta (koji su 2-3 puta veći od prinosa prosječnog investitora).

Budući da brojne čitatelje zbunjuju pojmovi ETF, indeksni fondovi, investicijski fondovi i slično, idući članak će bit posvećen njihovom pojašnjenju, a pogotovo osnovama ETF-ova kao najboljem izboru za malog čovika.

Na temu ETF-ova ću također pričat sa Tamarom iz kompanije Finax na besplatnom webinaru kojeg možete pogledat 20.04.(utorak) u 18:00h na ovom linku.

Šuška se po kuloarima da će se opet nudit 7-dnevna promocija ako se odlučite na investiranje putem platforme Finax, tako da bi bila dobra ideja da se registrirate na webinar ako ste za to zainteresirani. U svakom slučaju mislim da će webinar bit koristan i samostalnim investitorima.

Previše je zanimljivih stvari u životu da bismo gubili puno vremena na investiranje. Dobra formula je: živi aktivno, investiraj pasivno.

Škrti Otočanin