Jesu li kriptovalute investicija ili špekulacija? Imaju li mjesta u investicijskim portfeljima ili ne? Hoće li istisnut iz upotrebe klasične (fiat) valute ili će oboje koegzistirat?

Kratak odgovor je da nitko nije siguran u konačni ishod. Ali da bismo uopće počeli postavljat ta pitanja, trebamo znati osnove.

Što su uopće kriptovalute?

Ukratko, kriptovalute su digitalne valute koje su zaštićene kriptografijom, što ih čini gotovo nemogućim za krivotvorenje.

Mnoge kriptovalute se baziraju na tehnologiji koja se zove blockchain i koja ima razne druge primjene osim same podrške kriptovalutama. U tu tehnologiju neću ulaziti dublje, ali spomenimo samo da se u osnovi radi o decentraliziranoj bazi podataka. Dakle, podaci se ne spremaju na jedno centralno mjesto, već su raspršeni na veliki broj računala (od kojih svaki predstavlja node, tj. čvor u mreži) te su prikazani u obliku blokova.

Upravo je to jedna od najvećih prednosti kriptovaluta – ne postoji centralna organizacija poput centralnih banaka koja proizvodi valutu, nego se recimo Bitcoin mreža sastoji od velikog broja računala. To je razlog zašto su kriptovalute iznimno otporne na hakerske napade, ali decentralizacija može bit i dvosjekli mač (primjeri zaboravljenih lozinki za račune koji idu u nepovrat).

Najpoznatije (i po tržišnoj vrijednosti najveće) kriptovalute su Bitcoin i Ethereum (tj. Tehnički je Ethereum platforma, a valuta je Ether), uz otprilike 4000 ostalih koje više-manje imaju neku specifičnu ulogu koju žele ispunit u budućnosti. Koliko će ih to uspjet, vrijeme će pokazati, ali prema zdravom razumu i zakonu velikih brojeva, nije izgledno da će ih većina imat upotrebu (a time ni vrijednost) gledajući duži vremenski period.

Što je konkretno Bitcoin?

Bitcoin je ušao u upotrebu 2009. godine (kreiran od strane anonimne grupe ili pojedinca pod imenom Satoshi Nakamoto) i gotovo sve do 2017. nije bija poznat široj javnosti, izuzev tehnološkim entuzijastima i manjem dijelu investitorske zajednice. Samim time mu je i vrijednost bila više-manje simbolična, o čemu jasno govori i priča o čoviku koji je kupio pizzu za 10 000 Bitcoina (sadašnje vrijednosti otprilike 600 milijuna dolara!).

Sve se to mijenja 2017. kada kreće prvi veliki uzlet Bitcoina (i posljedično ostalih kriptovaluta) kada mu cijena s par sto dolara skače na preko 20 000 dolara u jako kratkom vremenskom roku. Pogledajte samo graf cijene Bitcoina od 2013. do 2021.

Izvor: Coindesk.com

I vaš dragi autor je bija dio tog prvog vala, tj. kupio sam tada nešto Bitcoina, Ethera i par drugih kriptovaluta više iz znatiželje i želje za učenjem. To me iskustvo usmjerilo na put intenzivnog prikupljanja znanja u domeni osobnih financija i, naposljetku, pokretanju ovog bloga kojeg upravo čitate. 

Ali da se vratimo na graf, ne morate bit Einstein da vidite da smo usred drugog vala uzleta Bitcoina, uz pripadajući uzlet u popularnosti u medijima i društvu.

Zašto uopće Bitcoin i ostale kriptovalute (trenutno) vrijede toliko?

Da bismo to shvatili, moramo shvatit zašto uopće išta na ovom svijetu vrijedi koliko vrijedi. U osnovi, moderna ekonomija se temelji na radovima Adama Smitha i njegovog koncepta nevidljive ruke tržišta. Ukratko, sve ima onoliku vrijednost koliko je netko spreman platit. I ništa više ni manje. Nije bitno koliko mi osobno nešto vrednujemo, već je isključivo bitno koliko tržište nešto vrednuje (tj. radi se o zakonu ponude i potražnje).

Ovo se ne odnosi samo na kriptovalute ili valute općenito, već se može prenijet recimo i na primjer odnosa primanja vrhunskih sportaša i doktora. Prvi su zabavljači i imaju i po tisuću puta veća primanja od drugih koji spašavaju ljudske živote. Opet, tržište je ono koje to diktira. Kapitalizam ima brojne prednosti i pokaza se kroz povijest i praksu puno bolji sustav od recimo socijalizma, ali naravno da ima i neke mane. 

Činjenica je da sve najveće svjetske valute nisu bazirane na apsolutno ničemu osim na povjerenju. Ne kaže se bez veze da je daleko najveća svjetska religija i jedina u koju baš svi vjeruju – američki dolar. Nećete pronaći ni jednog stanovnika kugle zemaljske koji će spaliti svežanj novčanica dolara. Isto se može reći i za zlato. Brojni pobornici zlata navode njegovu povijest vrijednosti koja seže tisućama godina unazad, mnogo prije bilo koje druge svjetske valute. Zašto zlato uopće ima vrijednost? Osim primjene u elektronici i još nekoliko industrija koje zajedno koriste tek nekoliko postotaka svjetskog zlata, većina vrijednosti zlata je u nakitu, novčićima, polugama i sličnom koji imaju vrijednost jer – ljudi vjeruju da ima vrijednost.

Iz tog izvora i dolazi analogija o Bitcoinu kao digitalnom zlatu. 

Bitcoin = digitalno zlato?

Naime, gotovo cijela vrijednost Bitcoina, ako gledamo racionalno, dolazi od njegove najveće prednosti koja je (na prvu pomalo paradoksalno) u njegovoj oskudici (eng. scarcity). Bitcoin je kreiran na način da je ograničen na 21 milijun komada (trenutno je rudarenjem stvoreno oko 18.7 milijuna). Druga poveznica sa zlatom dolazi upravo iz te činjenice da je za proizvest Bitcoin potrebno rudariti, odnosno s jakim računalima rješavat kompleksne matematičke zadatke koji povećavaju šansu da će baš Vas sistem nagradit s Bitcoinom. Ali to je sasvim druga priča i ne treba Vas zanimat ako gledate na Bitcoin samo kao na imovinsku klasu.

Upravo je rudarenje Bitcoina, tj. njegov utjecaj na okoliš jedan od kamena spoticanja te tehnologije. Naime, trenutne su procjene da Bitcoin mreža (blockchain) na svjetskoj razini koristi više električne energije nego cijela država Argentina, a da su ukupni dnevni troškovi potrošnje energije te kupovanja i održavanja hardvera preko 1 000 000 $. Najgore u cijeloj priči je činjenica da je svaki sljedeći Bitcoin sve teže rudarit te će se potrošnja energije samo povećavat s vremenom. Budući da sam više nego svjestan problema klimatskih promjena (više u ovom članku), to mi je još jedan od razloga zašto ga ne želim posjedovat.

Može li Bitcoin potpuno ili barem djelomično zamijenit klasične (fiat) valute?

Ovo je pitanje za milijun dolara. 

Klasične valute imaju 3 glavne funkcije. One moraju biti:

  • sredstvo razmjene
  • obračunske jedinice (jedinice vrijednosti)
  • spremište vrijednosti. 

Stručnjaci se većinom slažu u tome da se oko ovog pitanja ne slažu, ali prevladavajuće (i moje) mišljenje oko Bitcoina je sljedeće:

Bitcoin može (barem donekle) ispunjavat neke od navedenih funkcija. Postoje trgovine koji primaju Bitcoine kao sredstvo plaćanja (odnedavno se Teslini automobili mogu kupit Bitcoinima), s njima također možemo odredit vrijednost proizvoda ili usluge te čuvat svoje teško zarađene novce. 

Najveći je problem u sva 3 slučaja njegova nestabilnost (volatilnost). Ako se vratite na gornji graf, Bitcoin je nakon vrha početkom 2018. pao nekih 80%, obitavao većinom ispod 10 000 $ i opet probio granicu od 20 000$ tek nakon nekih 3 godine. 

Jedno od bitnijih pitanja koje se morate zapitat prije investiranja u Bitcoin je imate li živaca za gledat takve nagle promjene. Na dnevnoj bazi je sasvim uobičajeno da fluktuira po 10% i više, što je nezamislivo npr. u svijetu dionica, a pogotovo u svijetu obveznica.

Drugi bitan problem je što transakcije Bitcoinom nisu ni približno toliko jeftine ni brze kolike bi treble biti za svakodnevne transakcije, a znamo da brojne druge fintech kompanije poput Revoluta u EU i SAD-u te Ant Group u Kini već nude instantne i besplatne transakcije. 

Zbog toga do danas kriptovalute nemaju veći udio na tom tržištu.

Zagovornici Bitcoina tvrde da će se neki od ovih problema riješit kad Bitcoin postigne višestruko veću cijenu (tj. tržišnu kapitalizaciju) nego danas, ali je to podložno debati u koju nećemo danas ulazit.

Kakvu perspektivu ima Ethereum platforma, odnosno kriptovaluta Ether?

Kao druga najveća kriptovaluta, Ether također privlači jako puno pozornosti. U pravilu njegova cijena (kao i velike većine drugih kriptovaluta) je u visokoj korelaciji s Bitcoinom, što bi značilo da u većini slučajeva oboje istovremeno padaju ili rastu u cijeni. Dakle, ako posjedujemo veći broj različitih kriptovaluta, nismo si osigurali bog zna kakvu diversifikaciju unutar te imovinske klase.

Ethereum mi se osobno sviđa puno više od Bitcoina iz ovih razloga:

  1. Trenutno je u procesu promjene arhitekture iz proof of work u proof of stake što pojednostavljeno znači da nudi možda i veću sigurnost u odnosu na Bitcoin uz poprilično manju ukupnu potrošnju energije, koja također neće toliko rast kao Bitcoinova s vremenom. Dakle, puno je zeleniji.
  2. Ethereum nudi platformu na kojoj se razvijaju druge kriptovalute. Konkretno, od cca 4000 kriptovaluta koje su trenutno u opticaju, otprilike 3000 je napravljeno na bazi Ethereuma. Dakle, Ethereum ima konkretnu primjenu osim same vrijednosti kao (potencijalna) valuta. Sama ta činjenica drastično povećava vjerojatnost opstanka Ethereuma na duži vremenski rok.
  3. Ethereum nudi još 2 konkretne primjene, a to su decentralizirane aplikacije (DApps) i pametni ugovori (smart contracts).  Dobar primjer DApps-a su DeFi (Decentralised Finance) aplikacije koje poboljšavaju financijske transakcije u vidu brzine, sigurnosti i jednostavnosti. Jednostavno rečeno, radi se o jako zanimljivim tehnologijama koje će zasigurno pronaći, tj. već pronalaze svoje mjesto pod suncem.

Kakva je perspektiva tisuća drugih kriptovaluta?

Generalno je na ovo pitanje jako teško odgovorit. Ako recimo čitate whitepaper (dokument s ključnim podacima) neke kriptovalute ili gledate njihove prezentacije, web stranice i ostalo, uglavnom dobijete dojam da se baziraju na jako dobrim idejama. Nesumnjivo će neke od njih imati primjenu u budućnosti te je blockchain općenito jedna od tehnologija predvodnika novog vala inovacija uz 5G internet, Internet of things (IoT), umjetnu inteligenciju (AI), machine learning i ostale. 

Ali tu dolazimo do istog problema kao i kod dionica – kako odabrat pobjednike? U praksi je to jako teško. Zato i je premisa čitave investicijske filozofije na ovom blogu ulaganje u pasivne ETF-ove indeksnih fondova koji nude široku diversifikaciju na veliki broj dionica i obveznica. Time drastično smanjujemo rizik, a dobivamo prosječni prinos tržišta uz minimalne troškove i minimalan utrošak vremena i energije na investiranje. 

Što se konkretno kriptovaluta tiče, već su neki ETF-ovi kriptovaluta pokrenuti na raznim burzama, ali ne postoji još pravo rješenje ni općenito gledano, a ni konkretno za nas EU investitore.

Koja je konačna presuda? Da investiram u kriptovalute ili ne?

Na ovo pitanje također nema konsenzusa među investitorima. S jedne strane imamo strašno veliku volatilnost cijene, nedostatak regulacije i općenito (zasad) nedovoljno dobro ispunjavanje navedena 3 osnovna uvjeta koja bi kriptovalute izjednačile pravim valutama. S druge strane imamo brojne prednosti, najviše u vidu decentralizacije i sigurnosti financijskih transakcija te brojnih drugih primjena blockchain tehnologije (ponajprije preko Ethereum platforme).

Same činjenice da kriptovalute nemaju dugu povijest te da njihova vrijednost ovisi isključivo o povjerenju investitora, a ne o fundamentalnim vrijednostima (poput npr. profita kompanija), dovode nas do jedinog zaključka:

Kriptovalute se (trenutno) mogu puno više smatrat špekulacijom nego investicijom.

U svakom slučaju, kriptovalute (zasad) nisu pouzdan način za očuvanje, a pogotovo za rast vrijednosti Vaših novaca. Jako je puno neizvjesnosti oko njihove konačne primjene te stoga nitko nema konačan odgovor oko njihove dugoročne budućnosti. 

Povijesne lekcije

Ono što svakako možemo primijeniti na kriptovalute su povijesne lekcije koje se tiču uvođenja novih tehnologija. Često se stvori preveliki hype u smislu medijskih napisa te nerealnih kupovanja i pumpanja cijena, a tehnologija u tom trenutku još nije spremna ispunit svoj puni potencijal u praktičnoj primjeni. Jako dobar primjer imamo u poznatom dot.com mjehuru dionica 2000./2001. u kojem su se dionice svih kompanija koje su se bavile internetom (ili bi navodile ljude da misle da se bave internetom) rasle izvan svih proporcija, nakon čega se dogodio neizbježni pad. Internet je i dalje tehnologija koja je možda najviše promijenila naše živote u posljednjih nekoliko desetljeća, ali to očito ne znači da su većina internetskih kompanija bile dobra investicije prije 20-ak godina.

Druga lekcija je najobičniji odnos nedavnog kretanja cijena i očekivanog prinosa. Možda će nekima zvučat kontraintuitivno, ali je li vjerojatnije da nešto što je naraslo 500 ili 600% u godinu dana nastavi rast tom stopom ili da će se dogodit određena korekcija cijene? Istu paralelu imamo i s dionicama i obveznicama. Paradoks je da ljudi većinom odlučuju krenut u investiranje nakon perioda s najboljim prinosima, kad su očekivani budući prinosi upravo najniži. Tu se opet vraćamo na onu slavnu izjavu Warrena Buffeta: “Be fearful when others are greedy and be greedy when others are fearful”.

Ako je neka investicija na svim news portalima i društvenim mrežama svakog dana i ako Vam vaš ujak, gospođa koja radi u dućanu ili taksist pričaju kako su kriptovalute laka zarada, onda je to definitivni alarm za opreznost.

Osobno ne posjedujem kriptovalute od 2018. i nemam trenutno u planu ni kupovati, ali ako se i predomislim to će biti u rangu maksimalno 2-3% mog portfelja. Preporučio bih svakom prijatelju ili članu obitelji isto. Više u smislu edukacije, učenja o novim tehnologijama i najbitnije, da ne ispadnemo svi skupa neznalice kad 1 Bitcoin bude vrijedan milijun dolara za koju godinu… Samo se šalim. Ili ipak ne?

Ali naravno, na kraju je odluka na svakom od nas. Samo zapamtite da bogaćenje preko noći bez ikakvog truda ne postoji, osim u slučajevima ekstremne sreće. A to nije strategija ni za uspješno investiranje, a niti za uspješan život.

Dodatak: webinari o kriptovalutama

“Kolegica” Sandra i ja smo ugostili Nikolu Škorića, vlasnika domaće kriptomjenjačnice Electrocoin u webinaru uživo te smo ga “izrešetali” pitanjima o osnovama kriptovaluta.

Isto tako smo ugostili i kripto trejdera te analitičara Tomislava Kamenečkog, a pričali smo o ulaganju u kriptovalute i srodnim temama.

Škrti Otočanin