Napomena: blog post je objavljen u ožujku 2021. i ažuriran u kolovozu 2023.

U sklopu osvrta na dostupne robo-savjetnike (o čijim osnovama možete pročitat u prošlom članku), napisat ću danas dvi-tri riči o prvom robo-savjetniku koji nudi uslugu na hrvatskom jeziku – Finax. Neovisno odlučite li počet investirat putem Finaxa ili ne, moram spomenut njihov vrlo dobar blog na kojem možete pronać korisne članke iz svijeta osobnih financija općenito.

Što je uopće Finax?

Da samo ukratko ponovim iz prošlog članka, radi se o slovačkoj kompaniji koja nudi svoje usluge i u Češkoj, Poljskoj, Mađarskoj i Hrvatskoj te koja se širi i na druga tržišta. Glavne karakteristike su potpuno automatizirano upravljanje investicijama, platforma i korisnička podrška na hrvatskom jeziku te izrazita jednostavnost cijelog procesa. Tu mislim na ukupan put od otvaranja računa pa do uplata, a za sve ostalo se Finaxova platforma brine sama.

Ova platforma je idealna za sve one koji bi htjeli ulagat iz naslonjača, tj. uz minimalan trud imati vrlo dobre prinose. U svakom slučaju osjetno više od npr. investicijskih fondova koje vam nude banke, a o štednjama i oročenjima da i ne pričam.

Nakon otvaranja računa i korištenja platforme, imam riječi hvale za platformu, ali naravno da ne postoji ništa savršeno na ovom svijetu pa ću pokušat na objektivan način prikazat glavne informacije o Finaxu te sve prednosti i nedostatke ove platforme.

Kome je namijenjen Finax?

Možda je klišej to napisat, ali Finax nema ciljanu publiku. Jedna od najvećih prednosti ove platforme je ta da omogućuje početak investiranja s malim iznosima (već od 20 EUR mjesečno). Ta činjenica (uz korisničku podršku i platformu na hrvatskom jeziku) praktički uklanja gotovo sve barijere svima onima koji žele početi ulagati što prije. Čak i mali iznosi rade čuda na dugom vremenskom roku korištenjem moći složene kamate (tzv. kamata na kamatu).

Već sam pisao u prijašnjim tekstovima kako je u investiranju najvažniji faktor vrijemeonaj tko počne ranije i sa manjim iznosima ima veliku prednost u odnosu na onoga tko počne kasnije. Dobri stari Kinezi imaju i za to poslovicu: “Najbolje vrijeme za zasaditi stablo je bilo prije 20 godina. Drugo najbolje vrijeme je danas.”

Dakle, poanta investiranja je krenuti što je moguće ranije. Sa znanjem najosnovnijih pojmova investiranja i fokusom na dugi vremenski horizont, imate jako dobre šanse za ostvarit natprosječne prinose time što ćete bit upravo – prosječni. Zvuči paradoksalno, ali istraživanja su pokazala da prosječni investitor ima prosjek prinosa oko 2% godišnje, a dionička tržišta već desetljećima isporučuju prosječnih 7-9% prinosa. U prošlosti je početak investiranja bija podosta kompliciran i skup, ali se posljednjih godina to drastično promijenilo. Tu su najviše kumovale fintech kompanije poput digitalne banke Revolut, discount brokeri poput Trading212 ili robo-savjetnici poput Finaxa.

Kako Finax investira?

Finax gotovo u slovo prati investicijsku filozofiju koja se provlači kroz čitav ovaj blog i koja je optimalna za malog ulagača. Mislim da se, unatoč različitim životno-ekonomskim situacijama svakog od nas, svi možemo složit oko nekih osnovnih postulata investiranja:

  • Smanjenje rizika gubitka vrijednosti investicije. To postižemo diverzifikacijom, tj. raspršivanjem rizika u različite imovinske klase (dionice i obveznice) u omjerima koji su primjereni nama. Tu najviše mislim na naše godine (tj. Investicijski vremenski horizont), ciljeve i osobnu toleranciju na rizik. Naš odabir postotka dionica i obveznica se zove alokacija investicija. Upravo je određivanje alokacije jedna od težih stvari prilikom početka investiranja, ali tu nam Finax maksimalno olakšava predlaganjem odgovarajuće alokacije na temelju upitnika. Njega ispunjavate prilikom registracije, ali ga možete isprobati i bez registracije ovdje.
  • Rebalansiranje portfelja kada se (zbog različitih prinosa različitih imovinskih klasa) poremeti željena alokacija. Samim time prodajemo ono šta je u tom trenutku relativno skupo i kupujemo ono što je relativno jeftino. Time dugoročno povećavamo svoj prinos te smanjujemo rizik.
  • Dodatna diverzifikacija rizika unutar investicijskih klasa (dionica i obveznica) na geografskoj (SAD, Europa, ostala razvijena tržišta i tržišta u razvoju) te sektorskoj bazi. Ovo potonje znači da želimo posjedovati dionice kompanija iz svih grana ekonomske djelatnosti poput tehnologije, financija, zdravstva itd. Slično vrijedi i za obveznice gdje želimo široki spektar državnih i korporativnih obveznica. 

U praksi diverzifikaciju postižemo ulaganjima u ETF-ove indeksnih fondova, koji kupnjom jednog instrumenta omogućuju istovremeno diverzificirano ulaganje u veliki broj dionica i obveznica na jednostavan i jeftin način. Za usporedbu troškovi ETF fondova se kreću oko 0.05 do 0.35% na godišnjoj razini u odnosu na 1.5 do 2.5% kod investicijskih fondova banaka.

Optimizacija investicija

Navodim još neke postulate pasivnog investiranja koji vrijede uvijek, a koje Finax također slijedi:

  • Fokus na duži vremenski horizont ako želimo iskoristit moć složene kamate (#UložiDaSeMnoži). Naime, prinos od recimo 8% godišnje znači da svake sljedeće godine tih 8% prinosa ide i na već stvorene prinose u ranijim godinama te time naša investicija raste eksponencijalno. Za portfelje koji su pretežito u dionicama često je minimalni preporučeni rok barem 10-15 godina. Ne postoji zarada preko noći u nikakvim investicijama osim ako prihvaćamo velike rizike, što je zapravo uglavnom špekulacija. Jedino pasivnim investiranjem na duži vremenski rok možemo očekivati relativno visoke i stabilne prinose.
  • Zaštita od inflacije, tj. želimo našim investicijama u stvarnom svijetu biti u mogućnosti kupiti više dobara i usluga jednom kad budemo povlačili dio sredstava u budućnosti.
  • Porezno povoljna kupnja/prodaja investicija, tj. minimiziranje iznosa poreza koji moramo platiti na kapitalnu dobit ili dividende našoj dragoj državi. To radimo kupnjom akumulirajućih ETF-ova koji su registrirani u Irskoj ili Luksemburgu (koji imaju ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s SAD-om). Akumulirajući ETF-ovi, kako samo ime kaže, akumuliraju dividendu (ne isplaćuju je, nego direktno reinvestiraju natrag u taj isti ETF).

Sastav portfelja

Kratko i jasno rečeno, Finax ispunjava sve ove uvjete. Konkretno, sva ulaganja su u akumulirajuće ETF-ove (6 dioničkih i 4 obveznička) koji pokrivaju sva veća svjetska tržišta. Tu mislim na dionička tržišta u rasponu od manjih do većih kompanija te državne i korporativne obveznice najvećih i najstabilnijih svjetskih ekonomija. Obveznički ETF-ovi su hedge-ani, odnosno zaštićeni od rizika volatilnosti valutnog tečaja USD-EUR.

U ETF-ove u koje Finax ulaže sam ulagao i prije pojave Finaxa na hrvatskom tržištu jer jednostavno ispunjavaju sve navedene kriterije pasivnog investiranja. To je jedan racionalan način investiranja koji danas prakticiraju milijuni malih investitora diljem svijeta te brojni veliki ulagači poput mirovinskih fondova država tipa Norveška ili Švedska. Za razliku od hrvatskih mirovinskih fondova koji imaju gotovo dijametralno suprotnu strategiju.

Konkretni omjeri svih 11 mogućih Finaxovih portfelja (od 100% dionica i 0% obveznica pa do obratnog) su na sljedećoj slici:

Ostale prednosti odabira Finaxa u odnosu na samostalno investiranje (uz već navedene) su izloženost srednjim i malim kompanijama. To nam često kao malim investitorima nije praktično zbog većih transakcijskih troškova i zbog toga što većina ETF-ova investira u kompanije velike tržišne vrijednosti (large cap). Dionice relativno manjih kompanija (small cap) povijesno gledano imaju veću volatilnost (promjenu cijene), ali i viši prinos od large cap dionica i dobrodošle su u svakom portfelju zbog dodatne diverzifikacije.

Koliko to sve košta?

Budući da svi znamo da nema džabe ni u stare babe, svjesni smo da mora i Finax zaradit nekako. Vrlo su transparentni po tom pitanju te nema nikakvih skrivenih naknada ni troškova osim jedne jednostavne naknade:

  • Godišnja naknada za upravljanje portfeljem u iznosu 1.2% vrijednosti portfelja (obračunava se na mjesečnoj bazi).

Ta naknada realno nije ni mala, ali ni velika. Nalazi se ugrubo na pola puta između aktivno vođenih fondova i samostalne trgovine ETF-ovima. Također, mislin da je još bitnije navest koje ostale naknade se ne naplaćuju (a koje često plaćamo kod ostalih brokera):

  • Naknade za mirovanje
  • Naknade za uspješnost
  • Naknade za kupnju/prodaju ETF-ova
  • Naknade za otvaranje/zatvaranje računa
  • Naknade za povlačenje sredstava sa računa

Dakle, sve je od toga besplatno ili već uključeno u navedene dvije naknade.

Rebalansiranje portfelja koje zna bit komplicirano i skupo prilikom samostalnog ulaganja je također uključeno u cijenu i zapravo nam ono efektivno smanjuje iznos naknade za upravljanje portfeljem za cca 0.5% (više o tome u 2. članku o Finaxu).

U tjednu koji dolazi ću objavit još jedan članak sa dodatnim detaljima platforme Finax – kakvi su im povijesni prinosi, koje su prednosti automatskog rebalansiranja, koji su dodatni popusti koje možete ostvarit na platformi, kako otvoriti račun, postavit investicijske ciljeve i ostalo.

UPDATE: Drugi dio je objavljen na ovom linku.

Škrti Otočanin