Ovaj blog post je posljednje ažuriran u siječnju 2024..

Izgradnja portfelja može bit jako kompliciran ili prilično jednostavan proces, ovisno kako si to postavite. Ponekad je bolje imat i manje (najbitnijih) informacija, nego previše informacija u kojima se izgubimo i koje rezultiraju paralizom neodlučnosti. Ili, još gore, krivim odlukama koje nas mogu dugoročno koštat.

Osnovna ideja pasivnog investiranja je kupovanje indeksnih fondove (dioničkih ili obvezničkih) koji dolaze u formi koja se zove ETF (exchange traded fund). ETF je fond koji se jednostavno kupuje i prodaje na burzi, kao da se radi o jednoj dionici. Više o ETF-ovima nešto kasnije.

Pregled ETF-ova koji možete kupovat na burzi preko brokera se lako nađe na justetf.com. Imate informacija koliko vam srce želi. Ista stranica vrijedi i ako živite drugdje u Europi. Ako se pitate kako odabrati brokera, bacite oko na .

Postulati izgradnje portfelja

Idemo prvo navest neke osnovne postulate izgradnje portfelja:

• Alokacija je daleko najvažniji aspekt izgradnje portfelja i ujedno jedini na kojeg možemo utjecat 100%. Puno toga šta pišem o alokaciji dolazi iz knjige Intelligent Asset Allocator, unatoč činjenici da je napisana prije cca 20 godina. Svakako preporučujem ovaj klasik svima koje interesira ova tema nešto dublje.
• Jedino šta je važno gotovo koliko i određivanje alokacije je zadržavanje određene alokacije na dugi vremenski period. Važno je ostat discipliniran i držat se početnog plana. Svako potencijalno skretanje nas može jako puno koštat. Više o alokaciji poslušajte i u ovom kratkom podcastu:

• Bitno je znati kako su se određene investicijske klase ponašale u prošlosti, ali nitko nema kristalnu kuglu, tj. ne može predvidit budućnost. Kaže se da postoje 2 vrste investitora: oni koji ne znaju gdje tržište ide i oni koji ne znaju da to ne znaju. Naš cilj je pronaći miks dionica i obveznica koji će pokušat maksimizirat prinos u odnosu na rizik koji smo spremni prihvatit.
• Želimo maksimalnu diverzifikaciju ulaganja tako što ćemo ulagat u dionice i obveznice iz cijelog svijeta. Dvije su velike skupine svjetskih tržišta: razvijena (developed) tržišta poput SAD-a, Europe, Japana itd. te tržišta u razvoju (emerging). Diverzifikacijom raspršavamo rizik na različita tržišta (geografski) te na različite investicijske klase (dionice i obveznice). Time smanjujemo ukupni rizik portfelja uz zadržavanje velikog dijela prinosa.
• Bitno je napomenit da se portfelj u cjelini ponaša bitno drukčije od njegovih sastavnica te slijedom toga trebamo gledat samo ukupne rezultate. Ne zanima nas posebno koliko pojedini dijelovi portfelja rastu ili padaju, a pogotovo ne kratkoročno.

Rebalansiranje i odabir sastavnica portfelja

Pitate se kako je to moguće dugoročno zadržat planiranu alokaciju ako npr. dionice narastu 15% u jednoj godini, a obveznice 3%?

Odgovor je rebalansiranje: jednom godišnje prodate dijelove portfelja koji su ostvarili najviši prinos, a kupujete one koji su ostvarili najniži prinos (ili su ostvarili gubitak). Time se držite one stare buy low – sell high, koje je upravo suprotna našoj ljudskoj intuiciji i onome šta radi većina malih ulagača (i zbog toga ima loše rezultate). Još bolja opcija je da ne prodajete ništa, nego svojim daljnjim uplatama kupujete ETF-ove koji su nedavno imali lošije rezultate. Time opet postižete željenu alokaciju i ne povlačite eventualnu obvezu poreza na kapitalnu dobit. Pročitajte više o porezima u investiranju .

Pritom koristimo optimalne investicijske alate za male investitore. Pogodili ste, to su dionički, odnosno obveznički fondovi u vidu ETF-ova. Jednostavno imaju toliko prednosti nad aktivnim investicijskim fondovima da su, što bi se reklo, no-brainer. Isto vrijedi i u usporedbi ETF-ova i drugih oblika investicija poput pojedinačnih dionica, kriptovaluta ili brojnih drugih alternativnih investicija.

Odabir ETF-ova

Kod odabira ETF-a važno je obratit pozornost na sljedeće: 

1. Najbitnije: gledajte da su troškovi fonda što je moguće niži (tj. TER – total expense ratio) te da su fondovi akumulirajući (Acc), a ne distribuirani (Dist). Ove informacije su obično navedene u imenu fonda, ali ponekad trebate to sami iskopat u dokumentaciji ETF-a. Radi se jednostavno o tome je li taj fond reinvestira dividende koje dobiva od dionica nazad u fond (Acc) ili ne (Dist). Ne želimo distribuirani fond jer bi to značilo da nam dividende dionica sjedaju na račun i da onda moramo na njih platit našoj dragoj državi porez na dividendu. U slučaju Acc fonda, dividende se automatski reinvestiraju, tj. kupuju još više udjela tog fonda. Time maksimalno iskorištavamo moć složene kamate te umanjujemo poreznu obvezu.
2. Birajte ETF-ove etabliranih kompanija (npr. iShares, Vanguard, Lyxor, XTrackers…) koji su relativno veliki po iznosu imovine pod upravljanjem. Ne želimo da kompanija ugasi fond u budućnosti zbog njegove neisplativosti. Sve ove podatke lako pronađete na justetf.com

U svakom slučaju, preporučujem da pročitate “Kompletan vodič kroz ETF-ove za početnike” za više informacija o ETF-ovima.

Korelacija

Moramo spomenit i pojam korelacije. U kontekstu investiranja, korelacija znači koliko se kretanje jednog financijskog instrumenta poklapa s kretanjem drugog financijskog instrumenta. Korelacija u iznosu od 0 bi značila da je ona između dva instrumenta nepostojeća, iznos od 1 da su u savršenoj korelaciji, a broj -1 da su u savršenoj negativnoj korelaciji.

Zašto nam je to bitno? Pa zato jer je to najveća prednost posjedovanja obveznica. Državne obveznice (ne i korporativne!) su u često (ne uvijek!) u negativnoj (inverznoj) korelaciji sa dionicama. Zato u pravilu želimo imati postotak obveznica u portfelju koji će za vrijeme kada dionice padaju narasti u vrijednosti ili barem neće izgubiti puno na vrijednosti. Onda rebalansiranjem portfelja (prodajom dijela obveznica da kupimo dionice dok su jeftinije) vraćamo portfelj u željenu alokaciju.

U stvarnom svijetu ne postoji savršena korelacija niti savršena inverzna korelacija (1 ili -1), ali su državni obveznički fondovi obično u umjerenoj do visoko inverznoj korelaciji (npr. -0.5 ili -0.6), čime u praksi dobivamo željeni efekt (obveznice rastu kada dionice padaju).

Konkretna izgradnja portfelja

Nakon što smo svladali osnovne pojmove te odredili vlastitu toleranciju na rizik (), možemo krenut na konkretnu izgradnju portfelja. Ovo su samo najbitnije smjernice, ali naravno da tu ima još puno toga za uzet u obzir. Učite i informirajte se sami, a preporučio bih svakako i knjigu “A random walk down Wall Street” za sve koji žele ozbiljnije investirat. Imate i kratak tekst na temu moderne teorije portfelja (MPT) ovdje te brojne druge preporuke za kvalitetne materijale ovdje.

U svakom slučaju odličan alat za povijesno testiranje (backtesting) vašeg željenog portfelja je Portfolio Visualizer, besplatna stranica na kojoj možete vidit kako bi vaš željeni portfelj funkcionirao u prošlosti. Loša strana ove stranice je fokus na američke ETF-ove koji nama nisu dostupni. Druga alternativa je Backtest Curvo koji sadrži ETF-ove dostupne u Europi (nažalost brojni danas popularni ETF-ovi nemaju dugu povijest).

Ponavljam, povijesno ponašanje portfelja znači vrlo malo za njegovo ponašanje u budućnosti. Svejedno, backtesting nam može dat dobru ideju kako se portfelj ponaša u turbulentnim uvjetima ili općenito kroz duge vremenske periode. Jednostavno unesete ime ili ticker ETF-a koji ste našli na justetf.com i postavite alokaciju (u %) za svaki pojedini ETF. Nakon toga se igrajte sa podešavanjem vremenskog roka, različitim alokacijama i s raznim drugim opcijama.

Moj portfelj

Na kraju evo i kratkog pregleda mog portfelja. Prvo da definiram što uključujem u portfelj, a što ne. U ovaj portfelj nisam uključio mirovinske fondove (iako biste ih trebali računati kao osobnu imovinu). Razlog je taj što imam jako malen (ili nikakav) utjecaj na njihovu alokaciju. Svakako imajte na umu da ste u hrvatskom mirovinskim fondovima većinom izloženi hrvatskim državnim obveznicama, što vam potencijalno dajte ponešto lufta da budete malo agresivniji u osobnom portfelju.

Dakle, ubrojio sam dioničke i obvezničke ETF-ove, te kriptovalute i razne druge alternativne investicije (investiranje u solarne panele u zemljama u razvoju kroz Trine te mala kolekcija Lego setova). Bitno je napomenuti da je ovo samo moj portfelj, baziran na mojim životnim okolnostima, toleranciji na rizik itd. Definitivno ne biste trebali graditi svoj portfelj uspoređujući ga s mojim.

Stanje početkom 2024. godine

Kao što možete vidjeti, kako pišem, tako i investiram za sebe. Alokacija dioničkih ETF-ova iznosi visokih 90%, što je u skladu s mojim vrlo dugim investicijskim horizontom te tolerancijom na rizik. Ponavljam, to ne mora biti tako za svakoga.

U svakom slučaju razmislite i koliko ste diverzificirani s ostatkom svoje imovine (nekretnine, mirovinski fondovi itd.) te brojem izvora primanja. Sve su to faktori koji mogu utjecati i na izgradnju vašeg portfelja u agresivnijem ili konzervativnijem smjeru.

Što se alternativnih investicija tiče, u svakom slučaju nemojte pretjerivati. Ako baš mislite da ste genije i da sigurno znate odabrati iduću uspješnu kriptovalutu ili dionicu ili se kladiti na cijenu nafte, za to odredite manji dio portfelja (do 5-10%). Nikad nemojte ugroziti budućnost sebe ili svoje obitelji špekuliranjem visoko rizičnim investicijama.

Također, odabrao sam (zasad) ne investirati u zlato, a razloge za to možete vidjeti u .

Zaključak

Ne čitajte vijesti, nego se fokusirajte na osnove. Riješite se dugova i uštedite za fond za crne dane (ako već niste). Investirajte u produktivne imovinske klase (dionice i obveznice) u vidu pasivnih ETF-ova. Ako baš morate griješiti aktivnim investiranjem, onda za to odredite samo manji dio portfelja.

Odredite svoju toleranciju na rizik te izgradite portfelj u skladu s time. Ne zaboravite ni na utjecaj svoje ostale imovine te izvora prihoda. Nakon toga – štedite kao pesimist i investirajte kao optimist. Visoka stopa uštede (savings rate) s pasivnim investiranjem kroz ETF-ove na dugi vremenski rok je nešto najbliže što imamo sigurnoj izgradnji bogatstva.

Naravno, ništa na svijetu nije 100% sigurno. Niti su financije najbitnija stvar u životu.

Ali isto tako je definitivno bolje živjeti 100 godina kao milijunaš, nego 7 dana u bijedi (Bob Rock, strip Alan Ford).

Škrti Otočanin