Napomena: ovaj blog post je objavljen u svibnju 2020. i ažuriran u lipnju 2022.
Za početak jedna mini-priča iz mog djetinjstva: Naime, imao sam štedni račun za djecu u jednoj našoj banci koji je tada imao 5% fiksnog prinosa godišnje. Dosta velikodušan prinos, zbog kojeg su neki imućniji roditelji uplaćivali po par stotina tisuća kuna “dječje štednje”.
Uglavnom, meni je palo na pamet, ako bi imao milijun kuna na računu, to bi značilo 50 000 kn godišnje prinosa. Jer koji desetogodišnjak ne mašta o penziji? Kako bi se reklo kod nas: novci samo dolaze, a ni ora ni kopa. Na stranu šta sam tad mislio da je 50 000 kn godišnje dosta za život, ali 20-ak godina kasnije shvaćam da ipak ima nešto privlačno u toj ideji. Ne samo nama lijenim (i škrtim) otočanima, nego vjerujem velikom dijelu populacije.
Šta je uopće FIRE pokret?
Naime, u zadnjih 10-ak godina, prvo u SAD-u, a onda i u ostatku svijeta brzo se širi tzv. FIRE pokret (eng. Financial Independence Retire Early). Dakle, radi se o financijskoj neovisnost s (opcionalnom) ranom mirovinom. Prvi put je koncept iznesen još na početku 90-ih u fenomenalnoj knjizi autorice Vicki Robin – Your Money or Your Life, koja je i inače puna vrlo korisnih ideja, poput vremenske vrijednosti novca, odnosa potrošnje novaca i sreće itd. Pročitajte moju recenziju te knjige ovdje.
FIRE pokret se temelji na osnovnim (i dosadnim) konceptima koje smo već obrađivali, dakle kontinuirana štednja i investiranje. Krajnji cilj je da naš investicijski portfelj s godinama naraste do granice da može pokrit sve naše životne troškove. Zvuči kao bajka? Pa i ne baš, ovo je put koji je više-manje dostupan većini stanovništva u razvijenim zemljama.
Naravno da je zahtjevnije ostvarit FIRE u Hrvatskoj gdje su plaće niže, a troškovi relativno visoki nego u razvijenijim zemljama, ali postoje i neke prednosti života u Hrvatskoj. Mnogi su već vlasnici svojih nekretnina bez opterećenosti kreditima, životni troškovi su i dalje niži nego u razvijenijim zemljama te možda najbitnije – na sva ulaganja duža od 2 godine nema poreza na kapitalnu dobit! To je jako bitna stavka jer mnoge države imaju taj porez u iznosima i do 30%. Pročitaj više o porezima u investiranju .
Matematika FIRE pokreta
Osnovna matematika FIRE pokreta je vrlo jednostavna: vrijeme potrebno za otić u ranu mirovinu ne ovisi direktno (samo) o iznosu primanja ili troškova, već o njihovoj kombinaciji, tj. samo jednom broju: stopi uštede (eng. savings rate), tj. koliki postotak naših primanja štedimo.
Svima zainteresiranima preporučam ovaj legendarni blog post jednog od najpoznatijih blogera iz FIRE svijeta – Mr. Money Mustache-a.
Iz tog blog posta imamo i ovu tablicu odnosa postotka primanja koji štedimo i preostalog vremena do rane mirovine (tj. trenutka u kojem možemo živit samo od naših investicija):
Ova tablica je naravno vrlo pojednostavljena te ne uzima u obzir: ušteđevinu koju možda već imamo, udjele u mirovinskim fondovima, eventualna nasljedstva ili druge izvore prihoda tokom rane mirovine i slično. Sve navedeno može dramatično skratiti broj godina potrebnih za ostvarenje rane mirovine. Naravno, ako je vaša trenutna manja od nule (imate dugovanja), onda je to otegotna okolnost. Nije tajna da je potrebno prvo otplatiti dugovanja i stvoriti fond za crne dane prije nego šta uopćete krenemo s investiranjem.
Pretpostavka ove tablice je da počinjemo od nule te danas počinjemo štedit i investirat s konačnim ciljem potpune financijske neovisnosti i rane mirovine. Primjetit ćete da čak i relativno male razlike u postotcima mogu imat veliki učinak: npr. razlika između štednje 20 ili 30% primanja znači 9 godina bržu mirovinu!
Bitno je napomenit da ne mora jedini cilj biti rana mirovina, već bilo koji cilj koji je nama osobno bitan, a može se ostvarit kroz štednju i investiranje. Česti primjeri su više slobodnog vremena, fleksibilnost oko odabira posla, više vremena s obitelji, više putovanja i slično.
Kako ostvariti financijsku neovisnost (FIRE)?
Svakako bi preporučio gore navedeni blog post za više detalja, ali kratki rezime koraka za ostvarenje FIRE je sljedeći:
- Štedimo i investiramo šta veći udio naših primanja u indeksne fondove (u obliku ETF-ova, o kojima sam već pisao) u fazi akumulacije čije trajanje najviše ovisi o našem postotku uštede, tj. savings rate (vidi tablicu gore).
- Krajnji cilj je imati investicijski portfelj iznosa koji je 25 puta veći od naših godišnjih troškova. Nakon toga možemo izvlačiti 4% ukupne vrijednosti našeg portfelja godišnje da pokrijemo životne troškove. Ovo zovemo fazom dekumulacije. Pretpostavka je da ćemo imati dugoročni prinos od nekih 6% i da će dugoročna inflacija iznositi oko 2%. Time naš portfelj zadržava svoju vrijednost teoretski neograničen broj godina. Svake godine u prosjeku naraste 6%, minus 4% koje koristimo za životne troškove te minus još 2% koje nam inflacija “pojede”.
Ovo povlačenje 4% svojeg portfelja godišnje se sad već ukorijenilo kao pravilo 4%, odnosno 4% rule u FIRE zajednici. Ono se temelj na znanstvenoj studiji (Trinity study) ponašanja portfelja kroz duga vremenska razdoblja, u kojima se pokazalo da je uspješnost ove strategije preko 90-95%, pri čemu najveći broj neuspjeha proizlazi iz velikih financijskih kriza koje se dogode neposredno nakon odlaska u mirovinu.
Ovaj rizik se zove sequence risk, odnosno rizik redoslijeda godina s negativnim prinosima. Padova tržišta je uvijek bilo i biti će ih, ali je u fazi dekumulacije bolje da se dogode kasnije nego prije. Postoje naravno i načini kako se dodatno zaštititi od ovog rizika i u praksi podignut taj broj do nekih 95-99%. Do 100% nikako – jer ništa u životu nije 100% 🙂

Ne kažem da je lako ostvariti FIRE, jer nije. Radi se o godinama, a najčešće i desetljećima disciplinirane štednje i investiranja. Problemi mogu biti financijski, psihološki ili oboje. Kažemo da je ostvarenje financijske neovisnosti jednostavno, ali ne i lagano. Jednostavno je s matematičke strane i pritom shvatljivo malom čoviku, uz poznavanje najosnovnijih postulata osobnih financija.
Ako koga zanima konkretnija računica za vašu situaciju u kojoj npr. možete upisat koliko već imate ušteđeno, mijenjat postotak prinosa itd., postoji odličan alat na blogu Mad Fientist. Radi se inače također o vrhunskom blogeru iz FIRE zajednice koji nije nažalost toliko aktivan kao prije. Topla preporuka i za njegov podcast.
Zašto bi FIRE uopće bio cilj?
Ne kažem da bi svi trebali težiti financijskoj neovisnosti i ranoj mirovini niti da je to svima lako ili uopće ostvarivo. Svi mi cijenimo različite stvari u životu više ili manje – iako su istraživanja pokazala da većinu vrlo slične stvari usrećuju. Zašto ne živimo naše živote u skladu s tim je priča za poseban blog post…
Neki ljudi jednostavno vole svoj posao i to je super. Njima nije cilj umiroviti se sa 40 ili 50 i onda ne znati šta dalje. Dapače, mišljenja sam (a i brojne studije to potvrđuju) da je smislen rad bitan element našeg životnog zadovoljstva. Stvar je u tome da taj rad ne mora nužno biti posao od 8 do 4. Financijska neovisnost nam daje tu fleksibilnost da biramo na čemu ćemo raditi neovisno o financijskom elementu posla.
Bit financijske neovisnosti nije da odemo u mirovinu par desetljeća ranije i da pijemo koktele na plaži, iako to na prvu zvuči primamljivo. Izležavanje po cijele dane jednostavno nije način života koji može bilo koga dugoročno usrećit, pa čak ni nas otočane.
Snaga financijske neovisnosti je u tome da nam stvara opcije. Neki od primjera:
- Rad na pola radnog vremena, a ostatak prihoda se nadopunjuje investicijama
- Prebacivanje na slabije plaćeni posao koji nas čini sretnijima
- Pomaganje članovima obitelji na bilo koji način
- Volontiranje u bilo kakvom obliku
- Pozitivan utjecaj na svijet u smislu pomaganja rješavanja nekog od najvećih svjetskih problema (smanjenje siromaštva, usporavanje klimatskih promjena, suočavanje s pandemijama itd.).
Mogućnosti su beskonačne i lako se usklađuju s našim osobnim vrijednostima. Ustvari, financijska neovisnost nam kupuje najvrijedniji resurs kojeg imamo – vrijeme. U tome leži cijela primamljivost FIRE pokreta.
U 10. dijelu serijala “Osnove osobnih financija” smo obradili razine osobnih financija, uključujući razine financijske neovisnosti. Pa bacite oko na dijagram u tom blog postu ako već niste.
Filozofija financijske neovisnosti
Za mene financijska neovisnost nije neko krajnje odredište na koje odjednom stignemo, nego se radi o spektru razina neovisnosti.
Osnovna ideja je da nam financije postanu alat za ostvarenje naših životnih ciljeva, koji god oni bili. Kao šta sam već pisao, novci ne postoje samo za preživljavanje i kupovanje stvari, već mogu imat veliku ulogu u povećanju naše životne slobode, fleksibilnosti, sigurnosti te bolje kontrole nad životnim situacijama općenito.
Primjer 1: Umjesto kupovanja auta koje je par desetaka tisuća kuna skuplje nego šta nam je stvarno potrebno za doć od točke A do točke B, isti iznos novaca se može staviti sa strane u fond za crne dane. Time “kupujemo” sebi veću zaštitu od neočekivanih događaja (bolest, gubitak posla, financijska kriza i slično)
Primjer 2: Racionalizacijom nekih malih mjesečnih troškova i uštedom par stotina kuna mjesečno, možemo značajno povećati iznos naše mirovine ili pomaknuti datum mirovine ranije. Najjednostavniji i najefikasniji načini su recimo 3. mirovinski stup ili još bolje .
Jedino navikom konzistentne štednje i investiranja možemo financijski napredovati. Uz naravno postepeno povećanje prihoda i kontrolu rashoda. Ponavljam, to ne znači bit škrt (poput mene) i ne trošiti na ništa, već trošiti u skladu sa svojim vrijednostima.
Razine financijske neovisnosti (FIRE)
Ako ste već napravili sve prethodno ili imate već neku ušteđevinu, a niste se odlučili šta želite napraviti s tim novcima jer nemate konkretan cilj ili viziju, želim vam predstavit neke opcije. Ja ih zovem razine osobnih financija 7-10:
Razina 7: 50% FIRE – izgradili smo investicijski portfelj koji pokriva 50% naših životnih troškova. To bi značilo da je veličina portfelja 12.5 puta veća od ukupnih godišnjih troškova. Ovo je po meni cilj koji bi većina hrvatskih građana trebala bit u stanju ostvariti sa 2 prosječne plaće, uz pametno planiranje financija i #dugoročno investiranje. Nekima će biti potrebno 5 godina, nekima 25, ali je itekako moguće. Ova razina nam daje opciju da npr. započnemo biznis koji smo oduvijek htjeli započeti, uz minimalnu brigu za vlastitu egzistenciju. Ili da jedan partner u kućanstvu radi, a drugi recimo odgaja djecu i brine se za kućanstvo. Ili da jednostavno iskoristite ovaj portfelj za druge ciljeve (nekretnina, daljnje investiranje, ispunjenje raznih životnih želja, itd.).
Razina 8: Američki blogeri ovo zovu Lean FIRE, tj. mršava financijska neovisnost. Radi se o veličini portfelja čiji nam prihod pokriva najosnovnije životne troškove, bez nekih dodatnih luksuza. Naravno, svatko za sebe definira ovu granicu, ali recimo da je to nekih 80-ak% našeg FIRE broja, tj. investicijski portfelj 20 puta veći od godišnjih troškova.
Razina 9: Potpuna financijska neovisnost i rana mirovina (FIRE): Ovo je razina na kojoj možemo živit željenim stilom života isključivo se financirajući našim investicijama. To je u praksi investicijski portfelj veličine naših 25 godišnjih troškova i krajnji je cilj većine FIRE zajednice.
Razina 10: Financijsko izobilje (Fat FIRE): Gotovo smo 100% sigurni da naš investicijski portfelj neće presušit, čak i u slučaju većih financijskih kriza. Imamo i fleksibilnost da povećate osobnu potrošnju, priuštimo si nekakve dodatne luksuze, itd.
Kritike FIRE pokreta
Osim samog pitanja zašto bi uopće FIRE bio cilj (kojeg smo već obradili), ostale česte kritike su:
- Održivost pravila 4% u budućnosti (rizik potrošnje cijelog portfelja)
- Podjela života u 2 potpuno suprotne faze: akumulacija i dekumulacija
- Relativno dug vremenski rok potreban za ostvarenje FIRE (zadržavanje motivacije, promjena životne situacije i ciljeva itd.)
O pravilu 4% su napisani brojni blog postovi pa čak i knjige. Tema je prekompleksna da uđemo u detalje, ali osnova je u sljedećem:
Pravilo 4% nije ni po čemu investicijski zakon. Ono je samo nit vodilja, tj. alat za aproksimaciju veličine portfelja koji nam je potreban. Neki se odluče na 3.5% ili čak 3% za dodatnu sigurnost. Ja bih rekao da je možda i najbitnije razmišljati o dodatnim izvorima povremene zarade u ranoj mirovini. Svi mi možemo odraditi nekoliko sati posla tu i tamo i time si bitno smanjiti rizik potrošnje cijelog portfelja.
Isto tako je bitno opet napomenut da je financijska neovisnost i rana mirovina (FIRE) spektar, a ne tvrda granica. Svi mi odabiremo koliko želimo raditi na tom cilju. Iako je ovo jedan od bitnijih ciljeva za moju suprugu i mene, imamo naravno periode u kojima smo više fokusirani na uživanje u životu i druge periode u kojima smo više fokusirani na ostvarivanje dugoročnih financijskih ciljeva. Ključ je kao i uvijek u životu u nekakvom balansu.
Alternative FIRE pokreta
Nije poanta crnčit 20 godina i odreći se svega da bismo u poznijim godinama mogli besposličarit. Moramo imati plan života nakon ostvarivanja rane mirovine. Iako ovo zvuči trivijalno, mnogi ljudi koji su se umirovili u 30-im ili 40-im godinama su imali problema s motivacijom i ispunjavanjem vremena bez stalnog posla i/ili velikog cilja poput ostvarivanja financijske neovisnosti koji bi ih gurali naprijed.
Baš zato je bitno već danas stvoriti zdrav i ispunjen životni stil usmjeren ponajprije na brigu za svoje fizičko i mentalno zdravlje, međuljudske odnose i vlastite vrijednosti. U svakom slučaju je dobra ideja testirati životni stil rane mirovine i/ili imati hibridni pristup u vidu tzv. mini mirovina od nekoliko mjeseci ili godina. Mogućnosti su gotovo bezbrojne i jedini limit je naša mašta. Za malo inspiracije pročitajte i ovaj kratak članak sa 15-ak različitih tipova FIRE.
Još jedan vrlo zanimljiv hibridni pristup na kojeg sam nedavno naletio se zove FREE – Financially Relieved and Entirely Engaged. Ovaj pristup se hvata u koštac sa kritikama FIRE pokreta koje sam spomenuo i pokušava pronaći način koji donosi najbolje od svijeta posla i rane mirovine. Više u ovom blog postu.
To bi bio (ne baš tako) kratak pregled FIRE pokreta i financijske neovisnosti općenito. Pogledajte i webinar na ovu temu koji sam održao u suradnji s Finax-om:
Škrti Otočanin
Kako bi izgledala tvoja alokacija da s 50 godina dođes na 9. razinu?
Bar okvirno.
Mislim da to ovisi o nekoliko faktora, a najviše o osobnoj toleranciji na rizik, tako da mogu samo za sebe osobno govorit, hipotetski naravno.
Vjerojatno bih imao 80/20 jer imam nešto višu toleranciju na rizik (tj. prirodno baš i ne, ali me hrpa grafova, knjiga i analiza uvjerila da je racionalnije imat viši udio dionica nego šta se to tradicionalno preporučivalo.
Moram napomenuti i da bi vrlo vjerojatno imao barem donekle fleksibilnu strategiju povlačenja sredstava (ne bi to bilo točno 4% svake godine), a vjerojatno i još koji izvor prihoda na koji znam da se mogu oslonit da mi pokrije dio troškova u slučaju neke veće/duže recesije.
Diko moja, ko da citan sebe kad citan sta di napisa.
Tako cu vjerojatno i ja.
Vangiard je nedavno izbacio svoje preporuke sta se tice fleksibilne strategije povlacenja, a ne tocno 4%, i to mi izgleda najbolje zasad.
Al o tom potom…
Ma to su slatke brige, kako kažeš: tom potom 😉
Preporuka za podcast Rational Reminder, nedavno su imali epizodu di su sumirali sve stručnjake dosad na temu 4%. I općenito factor investing o kojem puno pričaju, jako je zanimljivo. Bit će i na blogu nadam se uskoro
Wow! Super!
Gleda san Bena Felixa i on mi je top – stvarno ima zanimljive teme i super ih objasnjava, al nisan zna za ovaj podcast.
Hvala!