Ovaj blog post je objavljen u travnju 2020. i ažuriran u studenom 2021.

Nakon šta smo savladali neke od osnova – briga za mirovinu i praćenje troškova – sljedeći cilj nam je shvatiti neke osnovne pojmove i česte zablude o novcima. U prvom redu šta je to zapravo bogatstvo i kako se ono mjeri.

Plaća ≠ bogatstvo

Bitno je prvo raščlanit razliku između iznosa nečije plaće i financijskog stanja. U Hrvatskoj su često jedine mjere bogatstva pojedinca u prvom redu iznos plaće, pa onda nekretnine, a često i (paradoksalno) vrijednost auta. Jer šta može bit više objektivno o financijskom stanju osobe od količine potrošenih novaca za ići od točke A do točke B… To uključuje i druge oblike “društvenih pokazivanja” kao šta su brendirana odjeća, satovi, mobiteli itd.

Objektivno mjerilo bogatstva – neto imovina

S druge strane imamo naslove medijskih članaka poput “Bogatstvo Elona Muska se procjenjuje na preko 200 milijardi $” ili “Mark Zuckerberg u jednom danu izgubio 4 milijarde $” i slično… Šta to zapravo znači? Imaju li ti bogataši sve te milijarde na računima? Ili u nekretninama? U pravilu oboje zajedno čine manje od 10% njihovog bogatstva, a veliku većinu čine udjeli u njihovim kompanijama. Zbog toga Zuckerberg može u jednom danu “izgubit” 4 milijarde i ne stresirat se previše jer je to jednostavno pad cijene dionica Facebooka (koje čine preko 90% njegovog bogatstva), a ne gubitak novaca na nekom računu.

Bitno je uspostavit objektivnu mjeru nečijeg financijskog stanja, a to je osobna neto imovina (eng. net worth). Šta to konkretno znači? Najkraće rečeno, to je zbroj sve financijski vrijedne imovine (eng. assets) koju netko posjeduje, umanjene za iznos zbroja financijskih obveza (eng. liabilities).

Dakle, uzmite list papira (da, sad odmah) i napravite popis imovine na lijevoj strani:

• Gotovina koju imate fizički + iznos novaca na svim računima

• Trenutna tržišna vrijednost vaše nekretnine i auta (ako ih imate)

• Sva ulaganja koja posjedujete itd.

Razumijete šta želin reć. Možete eventualno dodat neke vrijednije fizičke stvari vrijednosti veće od recimo 1000 kn, npr. bicikla, laptop i sl.

Desna strana papira je lista vaših financijskih obveza, znači svega šta ste dužni platit u budućnosti. Dakle:

• Eventualni minusi na računu

• Ukupan iznos kredita koji vam je preostao za platit

• Ukupan iznos za proizvode kupljene na rate prije čitanja ovih tekstova (jer sad znate da je to smrtni grijeh pa to više nećete radit) itd. 

Za većinu ljudi bi ovo trebao bit jednostavan proces i ne bi trebalo bit previše stavki na obe strane. Na kraju samo oduzmete desni iznos od lijevog i voila! – ono šta ostaje je vaša neto imovina. Ako ste u braku ili dugogodišnjoj vezi u kojoj dijelite financije, možete napravit ovu računicu zajednički.

Neto imovina – analiza

Kod nas na brdovitom Balkanu u pravilu je velika većina neto imovine u nekretninama, automobilima i eventualno u nekakvoj štednji ako imamo višak novaca. To je pod pretpostavkom da smo među sretnicima kojima je ovaj iznos veći od nule.

S druge strane, ako ste npr. kupili stan kreditom od 30 godina i još vam je preostalo 28 godina za otplaćivanje istog, trenutna bilanca vašeg stana (tržišna vrijednost umanjena za preostali iznos kredita) često može bit i negativna. Naravno, to je tako zbog kamata na kredit i ostalih popratnih troškova. To bi značilo da je velika većina ljudi u RH, ako ne posjeduje već otplaćenu nekretninu, zapravo financijski u minusu ili se vrti oko nule.

Ako je vaš iznos neto imovine manji od nule, znači da vam je prvi sljedeći korak (nako šta ste već počeli sa praćenjem troškova i uplatama u 3. mirovinski stup naravno) smanjenje tog duga šta prije. Nema tu puno filozofije osim nemilosdnog otplaćivanja dugova pod svaku cijenu, počevši sa dugom na kojem imate najveću kamatu. To su često minusi na tekućem ili dugovi po karticama pa onda redom gotovinski krediti, nedajbože krediti za auto i na koncu krediti za kuću/stan.

U konačnici svega, našu plaću (i ostale prihode) možemo gledat kao novce koji ulaze u naš život, naše troškove kao novce koji izlaze iz našeg života, a našu neto imovinu kao zadržanu financijsku vrijednost u našem životu. Poslušajte kratki podcast na temu “Neto imovina”:

Nisu sve imovine iste

Bitno je napomenit i da nisu sve vrste imovine napravljene jednake. Najveća razlika je u tome da neke vrste imovina gube na vrijednosti (eng. depreciating asset), a neke dobivaju na vrijednosti (eng. appreciating asset). U prvu grupu spadaju automobili, gotovina (fizička i na računu), elektronika, namještaj itd., a u drugu grupu spadaju ulaganja, npr. dionice, obveznice, vlasništvo u biznisu itd.

Nekretnine ovisno o situaciji mogu bit u jednoj ili drugoj kategoriji. Faktori koji to odlučuju su cijena koju smo za nju platili, kretanja na tržištu (raste li vrijednost ili pada), troškovi održavanja i slično.

Gotovina koja samo sjedi na računu ili pod madracom gubi na vrijednosti zbog inflacije (pada kupovne moći tih novaca). To znači da iako stalno na računu imamo npr. 1000 kn, taj iznos ne može kupit istu količinu proizvoda i usluga sad i za nekoliko godina. Moramo bit svjesni da gotovina gubi prosječno 2% na vrijednosti svake godine.

Nakon šta smo napravili računicu i osvijestili sami sebi našu realnu financijsku situaciju (koja često bude lošija nego šta smo mislili), nema smisla očajavat jer postoje koraci da se ta ista situacija popravi.

Cijela filozofija osobnih financija stanje u jednu rečenicu: Povećaj prihode, smanji rashode i investiraj razliku. Koncept je vrlo jednostavan, ali nije lagan. Jer da je lagan svi bi to radili. Ali ako ovo čitate, već ste u prednosti jer ste pokazali proaktivnost i želju da si popravite svoju financijsku sliku. Nadam se da ćete sa znanjem koje dobijete u ovim tekstovima taj proces sebi bitno olakšat.

U prijašnjem postu smo se bavili kontrolom troškova, sad smo si osvijestili našu objektivnu trenutnu financijsku situaciju, a u idućem postu ćemo se bavit načinima kako da povećamo naše prihode.

Ako želite naučit više o neto imovini, pogledajte/poslušajte kratki podcast na tu temu u suradnji s Finaxom:

Škrti otočanin