Ovaj blog post je objavljen u travnju 2020. i ažuriran u prosincu 2021.
Nakon šta smo obradili najčešće oblike investiranja – dionice i obveznice – danas ćemo spomenit još neke tradicionalnije i neke manje tradicionalne načine ulaganja…
U šta sve uopće možemo investirat?
Već smo se dotaknuli štednje, tj. oročenja u bankama i shvatili smo da to i nije baš najbolja opcija za naše novce jer inflacija polako jede njihovu vrijednost. Također takva investicija i nije baš likvidna (ne možemo lako doć do novaca onda kad nam trebaju).
Na svjetskim tržištima osim dionica i obveznica, najviše se trguje komoditetima (zlato, srebro, nafta, prirodni plin, žitarice itd.) i valutama.
Komoditeti, valute, financijski derivati…
Problem sa komoditetima je šta imaju dosta visoku volatilnost (promjenu cijene), a ne daju nam zauzvrat jednako visoke prosječne prinose. Naravno da ima perioda kad zlato ili nafta brzo rastu u kratkom periodu, ali mi kao mali ulagači tu nemamo šta tražit jer to više spada u sferu špekulacije.
Trgovanje valutama (znano i kao Forex tržište, tj. Foreign Exchange Market) se svodi u principu na trgovanje valutama u nadi da će njihov odnos ići nama u korist. Zvuči kao pretakanje iz šupljeg u prazno… Možda zbog toga šta ustvari većinom to i je. Uglavnom, jako špekulativno i volatilno ulaganje. Zabrinjavajuće je koliko se reklamira po društvenim mrežama i internetu općenito kao dobra prilika za malog ulagača, jer to definitivno nije. To također ostavljamo profićima…
Osim toga, postoje i brojni drugi financijski derivati (contract for difference (CFD), opcije, futuresi, shortanje, trgovanje s polugom itd.). Radi se o iznimno volatilnim investicijama na kojima u prosjeku i profesionalci gube novce, tako da također definitivno ne spadaju u ovaj serijal.
Životna osiguranja
Dalje imamo životna osiguranja koja su u zadnje vrime – zbog nekih pozitivnih strana – zasluženo dobila na popularnosti. Ovo je preširoka tema pa ću cijeli sljedeći post tomu posvetit. Samo da napomenem da unutar životnih osiguranja ima jedna opcija koja izgleda zanimljivo (investicijsko životno osiguranje). Radi se o vrlo jednostavnom 2 u 1 proizvodu koji nam daje osiguranje života uz investicijsku komponentu. Pročitajte više u idućem postu o prednostima i nedostacima.
Nekretnine
Sljedeća investicijska klasa koja je dosta popularna kod nas na Balkanu su nekretnine. Iako nisam siguran da se u svakom slučaju to može nazvat ulaganje… Uglavnom se to svodi na 2 opcije:
- Ako ste prosječan čovik, dizanje kredita za izgradnju ili kupnju kuće/stana jer se “rentanjem baca lova u vitar”
- Ako vas žulja više desetaka tisuća EUR u džepu s kojima ne znate šta bi, onda kupite dodatne nekretnine koje većinom zjape prazne ili se eventualno iznajmljuju (dugoročno podstanarima ili kratkoročno turistima)
Kažen da ovo baš i nije neko investiranje jer je sama matematika oko kupnje naprotiv rentanja nekretnine puno kompleksnija. I pogađate, to je kompleksna tema koju sam obradio u ovom blog postu.
Isto tako, ako nas žuljaju leđa od spavanja na madracu ispod kojeg je hrpa novaca, postoje puno jednostavniji i unosniji načini za ulaganje tolikih suma od pukog gomilanja nekretnina. Poput ETF-ova.
Ako čitate američke financijske blogove, tamo je ulaganje u nekretnine poprilično popularno, ali se ti principi ne mogu primjenit na naše tržište iz više razloga (odnos iznosa rate kredita i najma stana kod nas i kod njih, drukčiji načini financiranja nekretnina u SAD-u, porezne olakšice itd.)
Dodatni nedostatak je šta vam za kupnju investicijske nekretnine kod nas treba nekih 70-100 ili više tisuća Eura… Ako naravno ne želite ulazit u kredit i time značajno povećat rizik investicije, tj. praktično koristit financijsku polugu (leverage).
Mnogi i ne pomišljaju na neke događaje koji se mogu pokazat kao prava havarija za našu nekretninu – požari, poplave, globalno podizanje razine mora ili potresi kao nažalost nedavni u Zagrebu. Pokazalo se da rijetki imaju osiguranje za nekretninu, koja čini često preko 90% njihove neto vrijednosti. Apsurd ako mene pitate.
REIT
Ako pak želimo ulagat u svjetsko tržište nekretnina, a nemamo hrpu novaca sa strane, opcija je i “fond za nekretnine”, tzv. REIT (Real Estate Investment Trust). REIT-ovi funkcioniraju slično kao dionički fondovi, tj. njihovom kupovinom dobivamo udjele u nekretninama (poslovnim ili stambenim zgradama, zemljištima i drugo).
REIT-ovi nude privlačne prinose (povijesno oko 10%), ali uz to naravno ide i popratni rizik. Često i porezno nisu optimalni jer po definiciji isplaćuju minimalno 90% dobiti vlasnicima udjela u obliku dividendi. Osobno ne ulažem u ovu investicijsku klasu, ali slobodno si dodatno istražite tu temu ako vas zanima.
Ostale vrste investicija
Bacimo se sad na ostala alternativna ulaganja. Ima ih mali milijun, a primjeri su: kolekcionarstvo (umjetnine, poštanske marke, satovi, vina…), angel investing (ulaganje u kompanije u ranim fazama razvoja) i još puno toga. Opcija ima previše, ali je dobra vijest da vas ne bi tribalo bit briga, jer su većinom nebitne za nas. Spomenit ću samo 2 opcije koje bi nam mogle bit zanimljive:
Kriptovalute
Kriptovalute su poprilično dobile na popularnosti meteorskim rastom vrijednosti Bitcoina i ostalih kriptovaluta tijekom 2017. i još više 2020./21. Naravno, u tim razdobljima je bilo poprilično i spektakularnih padova. Kriptovalute karakteriziraju ogromna volatilnost (cijena može rast ili padat i više od 50% u jednom danu za manje kriptovalute) te općeniti manjak regulacije. Iako se događaju pozitivne promjene u tom smjeru, svijet kriptovaluta je prema drugim uređenim financijskim tržištima još uvijek Divlji Zapad.
Događaju se svakakve stvari, od manipulacije cijenama velikih igrača (tzv. kitovi), preko financiranja terorizma, sumnjivih tvrdnji pa na dalje. Osobno imam mali postotak portfelja (nekoliko %) u kriptovalutama jer se blockchain tehnologija na kojoj se temelje čini vrlo potentnom. To naravno ne čini investiranje u pojedinu kriptovalutu dobrim izborom. Za usporedbu, gotovo sve moderne tehnologije koje su obećavale promijenit svijet i u tome su stvarno uspjele (automobili, avioni, internet itd.), ne znači nužno da su bile i dobre investicije.
Možda zvuči na prvu kontraintuitivno, ali samo pogledajte npr. broj proizvođača automobila ili aviona na početku 20.st. Radilo se o stotinama kompanija, od kojih je tek 1-2% preživjelo do današnjeg dana. Tako jednostavno kapitalizam funkcionira – profit se s vremenom koncentrira u samo nekoliko kompanija koje onda imaju dominantnu poziciju na tržištu (oligopol).
Drugi bitan faktor je činjenica da su dostupne informacije već uračunate u cijenu tržišta. Šta to znači? Jednostavno – ako znate da je recimo internet budućnost, to vrlo vjerojatno znaju i svi ostali sudionici tržišta te su već podigli cijenu internetskih kompanija na visoke razine. A to znači da su očekivani budući prinosi niži.
Kriptovalute sam detaljnije obradio u blog postu “Uvod u kriptovalute”.
NFT
NFT-ovi (Non-fungible tokens) su svakako bili jedan od investicijskih hitova 2021. Budući da ne znam o njima puno više od osnova, ostavljam ih za neki budući blog post. Zasad ću reć samo da se radi o digitalnim unikatima svih vrsta i oblika. U principu se njihova vrijednost svodi na oskudnost i nadu da će ih netko platit više u budućnosti, tj. na pritisak potražnje na ponudu.
Zaključak oko kriptovaluta i NFT-ova? Ako trebate neki hobi koji će vam okupirat puno vremena uz popratne emocionalne šokove i popriličan rizik da ćete u kratkom izgubit velik dio ulaganja, onda je ovo prava prilika za vas!
Šalu na stranu, ako se ipak odlučite uložit neki manji iznos novaca, preko ovog linka možete dobit bonus od 10$ nakon vaše prve uplate na najvećoj svjetskoj kripto mjenjačnici Coinbase (affiliate link).
Peer-to-peer (P2P) lending
Ovo je jedan od relativno novijih i zanimljivih načina investiranja preko interneta, uz popratne pluseve i minuse.
Ukratko, radi se o sljedećem: imamo čovjeka (nazovimo ga Mirko) kojem hitno trebaju novci te slijedom toga on odlazi u neku kreditnu instituciju i uzme zajam od recimo 1000 EUR. Ta institucija onda nama prodaje udjele u tom dugu (npr. 10 od ukupnih 1000 EUR), koristeći pritom internetsku P2P platformu kao posrednika. U principu se sve svede na to da ste vi posudili 10 EUR Mirku i onda vam ih on vraća uz kamatu, a u procesu i P2P platforma uzima svoj dio kolača kao posrednik. Zvuči poprilično kao zelenaštvo u stara dobra vremena… Samo je ovaj put legalno.
Ovako izgleda (vrlo pojednostavljeno):
Korak 1: Vi uplaćujete novce na P2P platformu i njima kupujete udjele u Mirkovom zajmu
Korak 2: Mirko vraća dug i vi dobivate od njega mjesečne uplate, sve dok ne vrati svih 10 EUR (+kamata)
U cijeloj priči Mirko očito prolazi najgore. Vraća zajam s ogromnom kamatom koja mora namirit kreditnu instituciju, P2P platformu i vas. Poanta priče: nemojte bit Mirko.
Primjetit ćete da su 2 posrednika između Vas i Mirka koji oboje uzimaju proviziju, ali na našu sreću dobar dio zarade ostaje nama. A to je moguće jer se uglavnom radi o kratkoročnim zajmovima (od nekoliko mjeseci do nekoliko godina) u kojima kreditne institucije mogu naplatit popriličnu (ja bih rekao čak i bezobrazno visoku) kamatu. Tako da vi kao investitor trenutno okvirno možete očekivat 10-14% godišnjeg prinosa na vašu investiciju.
Rizici P2P lendinga
Naravno da nema džabe ni u stare babe i da ovako visoki prinosi znače da prihvaćate popriličan rizik. On se najviše ogledava u vidu propadanja same P2P platforme i/ili kreditnih institucija. A šta ćemo i s Mirkom koji, ako izgubi posao, ne može vraćat zajam? Drago mi je da ste pitali. Platforma koju ja koristim (Mintos) ima opciju da birate samo zajmove koji imaju buyback guarantee, tj. ako Mirko ne vraća novce, kreditna institucija Vama isplaćuje zaostatke (+kamatu) te onda se oni dalje natežu sa Mirkom oko plaćanja duga.
Pozitivno je i šta možete birat da ulažete u zajmove samo od institucija koje imaju dobar kreditni rejting (manja je šansa da postanu nelikvidni ili proglase bankrot uslijed krize). Drugi parametri po kojima možete birat su dužina zajma, visina kamate itd. Možete namjestit opciju Auto Invest jedanput, diverzificirat ulaganje preko različitih institucija, uplatit novce i ne morate radit više ništa.
Rekavši to, postoje dodatni rizici koje gotovo da i nemamo recimo u svijetu ulaganja kroz klasične brokere ili robosavjetnike. Ti rizici su uglavnom sadržani u (trenutnom) izostanku garancija u slučaju propasti platforme i/ili kreditnih institucija. Regulativa je još uvijek nedovoljno razvijena za P2P platforme.
Također, investiranjem u P2P lending postajete obveznik plaćanja poreza na dividende (10%+prirez) koji se plaća početkom godine za prošlu kalendarsku godinu. Isto vrijedi i recimo za porez na kapitalnu dobit u slučaju kriptovaluta, ako ste investiciju držali manje od 2 godine. U oba slučaja potrebno je ispunit JOPPD obrazac na ePoreznoj (više o tome na ovom linku).
Moje iskustvo s P2P lendingom
Osobno sam poprilično smanjio iznos investiranja u P2P lending u 2021. baš iz gore navedenih razloga. Moje iskustvo je da P2P nudi vrlo visoke prinose, ali uz odgovarajući rizik. Konkretno, teklo je sve glatko do izbijanja koronakrize koja je dovela do insolventnosti pojedinih kreditnih institucija. Trenutno mi je još uvijek oko 10% zajmova u procesu oporavka (šta je otprilike prosjek platforme za investicije napravljene prije korona krize). Poslušajte ovaj podcast sa CEO-om Mintosa u kojem najavljuje buduću veću regulativu platforme i mogućnost garancije u slučaju propasti platforme.
To bi otprilike bila suma sumarum oblika investiranja (uz još jako puno opskurnih opcija koje nećemo prolazit). Idući put ćemo obradit super zanimljiva životna osiguranja (realno ni našu babu nije briga za njih, ali je jako bitno da znamo ponešto o njima jer nam mogu itekako zatrebat). Nastavak na ovom linku.
I za kraj, zapamtite: bolje je živit 100 godina kao milijunaš, nego 7 dana u bijedi.
Škrti Otočanin
Moram ponovit: blog ti je strasan, za mene bolji i od Tetkinog!
Sto se tice ulaganja cashom, nema dileme – globalni dionicki ETF i amen.
Budući da trenutno sav cash ubacivam u otplatu stambenog kredita za stan u kojem zivim, a svejedno bih zelio investirati, kao jedna interesantna opcija za koju mi je potrebno relativno malo casha jest kupnja nekretnine kroz trenutno povoljne stambene kredite.
Koliko mi je poznato, nije se moguce tako povoljno zaduziti za kupnju niti jedne druge investicije/spekulacije.
Ideja je kupiti nekretninu i:
1. kroz dugoročan najam ostvarivati otplatu kredita i mozda imati (relativno) pasivan prihod, te
2. kroz otplatu kredita i aprecijaciju nekretnine povecati neto vrijednost.
Glavni izvor informacija bili su mi americka youtube videa koja, kao sto si gore i spomenio, nisu skroz primjenjiva na hrvatsko trziste.
Mucim se s pronalazenjem informacija oko iducih tema pa ako znas koju, javi:
1. Kako su se kretale trazene/postignute cijene nekretnina u Hrvatskoj/Jugoslaviji (sto je moguce dulji vremenski period), i to realni, a ne nominalni iznosi?
2. Ako postoji stan cija je procijenjena vrijednost 100.000€ i na koji postoji hipoteka od 10.000€ (90.000€ kredita je otplaceno), je li moguce dignuti novu hipoteku na taj stan – koristeci taj equity od 90.000€?
Hvala ti za pohvale i daj Bože da ima još blogova poput Tetkinog, jer tog materijala definitivno fali na hrv. jeziku.
Nisam stručan oko nekretnina, ali evo moje mišljenje:
Matematika je potpuno drukčija za US i HR tržište jer je tamo (u pravilu) rata kredita niža od cijene najma pa se s pametnom kupovinom može dobit pozitivan cashflow, uz aprecijaciju kao dodatan bonus. Ta aprecijacija od 1891. do danas je prosječna 3.2% nominalna i 0.3% realna (nakon inflacije). To se nekako okvirno uzima u projekcijama, ili 0% realno (da pokriva inflaciju ili malo više od toga (rekao bih da je 1% realno na dugi rok previše optimistično).
Kod nas je rata kredita (tj. anuitet) u pravilu viša nego cijena najma (naravno da ima iznimaka) pa je matematika puno teža u startu. Još pogotovo kad dodamo činjenicu koliko naši ljudi vole investirat u nekretnine i uzevši u obzir ogroman rast posljednjih godina, teško da tu postoji dobra računica (osim možda u relativno povoljnim područjima poput Slavonije).
Mislim da je investiranje u ETF-ove poprilično jednostavnije, zahtjeva puno manje vremena i truda, a nosi više prinose.
Nemam ti odgovore na pitanja. Za prvo probaj kopat po Googleu, a za drugo najbolje odeš u banku i pitaš, ali mi na prvu ne zvuči kao mogućnost
Svaka cast na brzom odgovoru!
Po svim informacijama kojima dosad baratam, mislim da je kupnja nekretnine za dugorocan najam los potez (za moje apetite, a ja bih bio zadovoljan s 5% realnog prinosa).
Moram skupit jos malo infoa za potpunu sliku.
Kazem, ono sto me tu jako privlaci je povoljna poluga (stambeni kredit)… Da imam cash, ne bi nekretnine niti pogleda.
Svaka “back of the envelope” računica koju san radija za kupnju nekretnine za dugoročni najam u HR nije imala nikakvog smisla.
Koristit polugu za vrlo ograničen prinos, koliko god relativno nisko kamate bile, po meni nema smisla kad gledaš koliki dodatan rizik uzimaš za tako nizak prinos. Možda za dnevni najam može bit bolja računica, ali ima i neusporedivo više posla pa kad se uračuna rad u tu jednadžbu i dalje sve to miljama zaostaje za jednostavnim pasivnim ETF-ovima.
Valjda je ljudska priroda da se uvijek traži nešto bolje, ali lako se tim putem izgubi velika slika svega. Sigurno da je zanimljivije investirat u nekretnine, ali ako je najvažniji cilj izgradnja bogatstva, onda nema boljeg alata od ETF-ova.
Ej, tek sad vidim tvoj reply…
Je, u pravu si,sve sta si napisa, stoji.
Sto se tice P2P investiranja, jesi li u ijednom trenutku triba placat porez, bilo u HR ili vani?
Da, plaćam porez u Švedskoj na godišnjoj bazi prilikom porezne prijave koju svi građani podnose početkom kalendarske godine za prošlu. Ovdje je porez na dividendu čak 30% tako da postepeno izlazim iz P2P investicija u korist dobrih starih ETF-ova. Iako se možda mogu ostvarit nešto viši prinosi, postoje rizici bankrota pojedinačnih lending kompanija. Uz to i zezanciju plaćanja poreza na dividendu, mislim da su ETF-ovi puno jednostavniji izbor.
Pozdrav! Koristiš li još uvijek Mintos i Trine? Koliki dio portfelja ti otpada na to?
Pozdrav Vladimire,
Mintos sam smanjio poprilično jer mi nije baš porezno isplativo (rezident sam Švedske gdje je porez na dividendu 30%).
Trine koristim i dalje unatoč tome, ali na to gledam više kao na altruizam s mogućnošću blagog prinosa.
Baš planiram napisat detaljniju recenziju platforme u idućih nekoliko tjedana.
Mislim da su oboje skupa trenutno max 2-3% portfelja.
Najveći problem bloganja je kada dobiješ novog fana koji te na dnevnoj bazi zatrpava pitanjima. Pa evo da nastavim u revijalnom tonu. 🙂
Jesi li upoznat s ovom vrstom alternativnog investiranja i što misliš o tome – https://www.thewalnutfund.com/
Hahaha, nema problema. Promaknuo mi je ovaj komentar isprva, ali evo odgovora:
Ne, nisam još naišao na to. Zanimljiva ideja. Možda napravim jedan blog post u budućnosti s različitim oblicima alternativnih investicija (solari, P2P, DeFi, umjetnine, poljoprivreda itd.)
Zanimljiv koncept s orasima, ali morao bih nešto dublje to istražit da dam svoj sud. U svakom slučaju ne preporučavam više od 5-10% udjela u alternativnim i/ili visoko-rizičnim investicijama.
Jedino šta znam o orasima je da im treba jako puno vremena da krenu davati plodove. Dakle, možemo reć da su dugoročna investicija 🙂