Ovaj blog post je objavljen u travnju 2020. i ažuriran u studenom 2023.
Nakon što smo obradili najčešće oblike investiranja – dionice i obveznice – danas ćemo spomenuti još neke tradicionalnije i neke manje tradicionalne načine ulaganja…
U što sve uopće možemo investirati?
Već smo se dotaknuli štednja i oročenja u bankama te shvatili da takvi proizvodi rijetko imaju prinose koji pobjeđuju inflaciju. Također, takve investicije u pravilu i nisu baš likvidne (ne možemo lako doć do novaca onda kad nam trebaju).
Na svjetskim tržištima osim dionicama i obveznicama, najviše se trguje komoditetima (zlato, srebro, nafta, prirodni plin, žitarice itd.) i valutama (forex). Dapače, trgovanje valutama recimo ima višestruko viši dnevni promet od trgovanja dionicama. Postoje naravno prednosti i nedostaci (s naglaskom na potonje) kod ovakvih i sličnih vrsta trgovanja…
Komoditeti, valute, financijski derivati…
Najveći problem s komoditetima (robama) leži u relativno nepovoljnom omjeru rizika i prosječnih prinosa. Naravno da ima perioda u kojima zlato ili nafta brzo rastu u kratkom roku, ali mi kao mali ulagači tu možemo zaraditi eventualno ako nam se posreći, odnosno špekulacijom.
Trgovanje valutama (znano i kao Forex tržište, tj. Foreign Exchange Market) se svodi u principu na trgovanje valutama u smislu buy low sell high. Ili barem pokušaj. Uglavnom, trgovanje valutama je izrazito špekulativno i rizično (volatilno) te velika većina investitora dugoročno bude u gubitku. Zabrinjavajuće je koliko se reklamira po društvenim mrežama i internetu općenito kao dobra prilika za malog ulagača, jer mislim da to definitivno nije. Dakle, to također ostavljamo profićima…
Osim toga, postoje i brojni drugi financijski derivati (contract for difference (CFD), opcije, futuresi, shortanje, trgovanje s polugom itd.). Radi se o iznimno volatilnim investicijama na kojima u prosjeku i profesionalci gube novce, tako da je opet pametno to izbjegavati.
Životna osiguranja
Dalje imamo životna osiguranja koja su jedan od rijetkih financijskih proizvoda koji ima solidnu raširenost na domaćem tržištu. Budući a se radi o vrlo širokoj temi, posvetio sam životnim osiguranjima poseban blog post.
Nekretnine
Sljedeća investicijska klasa koja je dosta popularna kod nas na Balkanu su nekretnine. Uglavnom se radi o 2 stvari:
- Kupovina nekretnine za vlastito stanovanje (jer se “najmom baca lova u vjetar”)
- U izostanku financijske pismenosti i viška kapitala: kupovina dodatne nekretnine za najam i/ili preprodaju
Debata oko kupovine ili najma nekretnine za vlastite potrebe je debata koja je valjda stara koliko i novac. Često je sama matematika oko puno kompleksnija nego što se to na prvu ruku možda čini.
Isto tako, ako nas žuljaju leđa od spavanja na madracu ispod kojeg je hrpa novaca, postoje puno jednostavniji i efikasniji načini za ulaganje tolikih suma novaca od pukog gomilanja nekretnina (poput ETF-ova).
Što se tiče , mislim da su najveći problemi podcjenjivanje troškova te potrebnog vremena i energija za takvo ulaganja, a precjenjivanje prihoda i posljedično prinosa na investiciju.
Ako čitate američke financijske blogove, tamo je ulaganje u nekretnine poprilično popularno, ali se ti principi ne mogu primjeniti na naše tržište iz više razloga. Neki od njih su odnos iznosa rate kredita i najma stana kod nas i kod njih, drukčiji načini financiranja nekretnina, drukčija porezna struktura itd.)
Mnogi i ne pomišljaju na koncentraciju rizika koju imamo prilikom kupovine nekretnine. Požari, potresi, poplave, globalno podizanje razine mora te potencijalni sukobi, između ostalih. Pokazalo se da rijetki Hrvati uopće imaju osiguranje za nekretninu, koja istovremeno često čini preko 90% njihove neto vrijednosti. Ludost, ako mene pitate.
REIT
Ako pak želimo ulagat u svjetsko tržište nekretnina, a nemamo hrpu novaca sa strane, opcija je i “fond za nekretnine”, tzv. REIT (Real Estate Investment Trust). REIT-ovi funkcioniraju slično kao dionički fondovi, tj. njihovom kupovinom dobivamo udjele u nekretninama (poslovnim ili stambenim zgradama, zemljištima i drugo).
REIT-ovi nude privlačne prinose (povijesno oko 10%), ali uz to naravno ide i popratni rizik. Često i porezno nisu optimalni jer po definiciji isplaćuju minimalno 90% dobiti vlasnicima udjela u obliku dividendi. Osobno ne ulažem u REIT-ove jer smatram da još nema proizvoda koji nudi dovoljno široku diverzifikaciju uz niske troškove (poput dioničkih i obvezničkih ETF-ova).
Ostale vrste investicija
Bacimo se sad na ostala alternativna ulaganja. Ima ih mali milijun, a primjeri su: kolekcionarstvo (umjetnine, poštanske marke, satovi, vina…), angel investing (ulaganje u kompanije u ranim fazama razvoja) i još puno toga. Opcija ima previše, ali je dobra vijest da vas ne bi trebalo biti briga, jer su većinom rezervirane za stručnjake u tim poljima i/ili osobe velike neto imovine. Spomenit ću samo nekoliko čestih alternativnih investicije koje su popularne u posljednje vrijeme.
Kriptovalute
Kriptovalute su poprilično dobile na popularnosti meteorskim rastom vrijednosti Bitcoina i ostalih kriptovaluta tijekom 2017. i još više 2020./21. Naravno, u tim razdobljima je bilo poprilično i spektakularnih padova. Kriptovalute karakteriziraju ogromna volatilnost (promjena cijene) te općeniti manjak regulacije. Iako se događaju pozitivne promjene u tom smjeru, svijet kriptovaluta je prema drugim uređenim financijskim tržištima još uvijek Divlji Zapad.
Događaju se svakakve stvari, od manipulacije cijenama velikih igrača (tzv. pump and dump scheme), preko financiranja terorizma, sumnjivih tvrdnji pa na dalje. Osobno imam mali postotak portfelja (nekoliko %) u kriptovalutama jer mislim da se blockchain tehnologija na kojoj se one temelje čini vrlo potentnom. To naravno ne čini investiranje u pojedinu kriptovalutu dobrim izborom. Za usporedbu, gotovo sve moderne tehnologije koje su obećavale promijeniti svijet i u tome su stvarno uspjele (automobili, avioni, internet itd.), ne znači nužno da su bile i dobre investicije.
Možda zvuči na prvu kontraintuitivno, ali samo pogledajte npr. broj proizvođača automobila ili aviona na početku 20.st. Radilo se o stotinama kompanija, od kojih je tek 1-2% preživjelo do današnjeg dana. Tako jednostavno kapitalizam funkcionira – profit se s vremenom koncentrira u samo nekoliko kompanija koje onda uspostavljaju dominantnu poziciju na tržištu (monopol, duopol ili oligopol).
Drugi bitan faktor je činjenica da su dostupne informacije već uračunate u cijenu tržišta. Što to znači? Jednostavno – ako mislite da je recimo AI budućnost, to vrlo vjerojatno znaju i svi ostali sudionici tržišta te su već podigli cijenu AI kompanija na visoke razine. A to znači da su očekivani budući prinosi niži.
Kriptovalute sam detaljnije obradio u blog postu “Uvod u kriptovalute”.
NFT
NFT-ovi (Non-fungible tokens) su svakako bili jedan od investicijskih hitova 2021. Budući da ne znam o njima puno više od osnova, ostavljam ih za neki budući blog post. Zasad ću samo reći da se radi o digitalnim unikatima svih vrsta i oblika. U principu se njihova vrijednost svodi na oskudnost i nadu da će ih netko platiti više u budućnosti, tj. na pritisak potražnje na ponudu.
Zaključak oko kriptovaluta i NFT-ova? Ako trebate neki hobi koji će vam okupirati puno vremena uz popratne emocionalne šokove i popriličan rizik da ćete u kratkom izgubit velik dio ulaganja, onda je ovo prava prilika za vas!
Peer-to-peer (P2P) lending
Ovo je jedan od relativno novijih i zanimljivih načina investiranja preko interneta, uz popratne pluseve i minuse.
Ukratko, radi se o sljedećem: imamo čovjeka (nazovimo ga Mirko) kojem hitno trebaju novci te slijedom toga on odlazi u neku kreditnu instituciju i uzme zajam od recimo 1000 EUR. Ta institucija onda nama prodaje udjele u tom dugu (npr. 10 od ukupnih 1000 EUR), koristeći pritom internetsku P2P platformu kao posrednika. U principu se sve svede na to da ste vi posudili 10 EUR Mirku i onda vam ih on vraća uz kamatu, a u procesu i P2P platforma uzima svoj dio kolača kao posrednik. Zvuči poprilično kao zelenaštvo u stara dobra vremena… Samo je ovaj put legalno.
Ovako izgleda (vrlo pojednostavljeno):
Korak 1: Vi uplaćujete novce na P2P platformu i njima kupujete udjele u Mirkovom zajmu
Korak 2: Mirko vraća dug i vi dobivate od njega mjesečne uplate, sve dok ne vrati svih 10 EUR (+kamata)

U cijeloj priči Mirko očito prolazi najgore. Vraća zajam s ogromnom kamatom koja mora namiriti kreditnu instituciju, P2P platformu i nas. Poanta priče: nemojte biti Mirko.
Primjetit ćete da su dva posrednika između nas i Mirka koji oboje uzimaju proviziju, ali su prinosi i dalje visoki. Kako je to moguće? Jednostavno rečeno: radi se o kratkoročnim zajmovima (od nekoliko mjeseci do nekoliko godina) u kojima kreditne institucije mogu naplatiti popriličnu (ja bih rekao čak i bezobrazno visoku) kamatu. Tako da mi kao investitori trenutno okvirno možemo očekivati 8-15% godišnjeg prinosa na investiciju.
Rizici P2P lendinga i moje iskustvo
Naravno da nema džabe ni u stare babe i da ovako visoki prinosi znače da prihvaćamo popriličan rizik. On se najviše ogledava u vidu eventualnog bankrota same P2P platforme i/ili kreditnih institucija. Tu je i Mirko koji, ako izgubi posao, neće više moći vraćati zajam.
Također, postoje dodatni rizici koje gotovo da i nemamo recimo u svijetu ulaganja kroz ili robosavjetnike. Ti rizici su uglavnom sadržani u (trenutnom) izostanku garancija u slučaju propasti platforme i/ili kreditnih institucija. Regulativa je u svakom slučaju još uvijek nedovoljno razvijena za P2P platforme, odnosno ne štiti investitora na adekvatan način.
Također, investiranjem u P2P lending moramo platiti porez na dividendu. Vidi ovaj blog post za detalje o .
Osobno sam investirao manje iznose putem P2P platforme Mintos nekoliko godina, ali više to ne radim. Konkretno, teklo je sve glatko do izbijanja koronakrize koja je dovela do insolventnosti pojedinih kreditnih institucija. Trenutno mi je još uvijek oko 10% zajmova u procesu oporavka (što je otprilike prosjek platforme za investicije napravljene prije korona krize).
To bi otprilike bila suma sumarum oblika investiranja (uz još jako puno opskurnih opcija koje nećemo prolazit). Idući put ćemo obraditi super zanimljiva životna osiguranja… Nastavak na ovom linku.
Škrti Otočanin
Najveći problem bloganja je kada dobiješ novog fana koji te na dnevnoj bazi zatrpava pitanjima. Pa evo da nastavim u revijalnom tonu. 🙂
Jesi li upoznat s ovom vrstom alternativnog investiranja i što misliš o tome – https://www.thewalnutfund.com/
Hahaha, nema problema. Promaknuo mi je ovaj komentar isprva, ali evo odgovora:
Ne, nisam još naišao na to. Zanimljiva ideja. Možda napravim jedan blog post u budućnosti s različitim oblicima alternativnih investicija (solari, P2P, DeFi, umjetnine, poljoprivreda itd.)
Zanimljiv koncept s orasima, ali morao bih nešto dublje to istražit da dam svoj sud. U svakom slučaju ne preporučavam više od 5-10% udjela u alternativnim i/ili visoko-rizičnim investicijama.
Jedino šta znam o orasima je da im treba jako puno vremena da krenu davati plodove. Dakle, možemo reć da su dugoročna investicija 🙂
Pozdrav! Koristiš li još uvijek Mintos i Trine? Koliki dio portfelja ti otpada na to?
Pozdrav Vladimire,
Mintos sam smanjio poprilično jer mi nije baš porezno isplativo (rezident sam Švedske gdje je porez na dividendu 30%).
Trine koristim i dalje unatoč tome, ali na to gledam više kao na altruizam s mogućnošću blagog prinosa.
Baš planiram napisat detaljniju recenziju platforme u idućih nekoliko tjedana.
Mislim da su oboje skupa trenutno max 2-3% portfelja.
Moram ponovit: blog ti je strasan, za mene bolji i od Tetkinog!
Sto se tice ulaganja cashom, nema dileme – globalni dionicki ETF i amen.
Budući da trenutno sav cash ubacivam u otplatu stambenog kredita za stan u kojem zivim, a svejedno bih zelio investirati, kao jedna interesantna opcija za koju mi je potrebno relativno malo casha jest kupnja nekretnine kroz trenutno povoljne stambene kredite.
Koliko mi je poznato, nije se moguce tako povoljno zaduziti za kupnju niti jedne druge investicije/spekulacije.
Ideja je kupiti nekretninu i:
1. kroz dugoročan najam ostvarivati otplatu kredita i mozda imati (relativno) pasivan prihod, te
2. kroz otplatu kredita i aprecijaciju nekretnine povecati neto vrijednost.
Glavni izvor informacija bili su mi americka youtube videa koja, kao sto si gore i spomenio, nisu skroz primjenjiva na hrvatsko trziste.
Mucim se s pronalazenjem informacija oko iducih tema pa ako znas koju, javi:
1. Kako su se kretale trazene/postignute cijene nekretnina u Hrvatskoj/Jugoslaviji (sto je moguce dulji vremenski period), i to realni, a ne nominalni iznosi?
2. Ako postoji stan cija je procijenjena vrijednost 100.000€ i na koji postoji hipoteka od 10.000€ (90.000€ kredita je otplaceno), je li moguce dignuti novu hipoteku na taj stan – koristeci taj equity od 90.000€?
Hvala ti za pohvale i daj Bože da ima još blogova poput Tetkinog, jer tog materijala definitivno fali na hrv. jeziku.
Nisam stručan oko nekretnina, ali evo moje mišljenje:
Matematika je potpuno drukčija za US i HR tržište jer je tamo (u pravilu) rata kredita niža od cijene najma pa se s pametnom kupovinom može dobit pozitivan cashflow, uz aprecijaciju kao dodatan bonus. Ta aprecijacija od 1891. do danas je prosječna 3.2% nominalna i 0.3% realna (nakon inflacije). To se nekako okvirno uzima u projekcijama, ili 0% realno (da pokriva inflaciju ili malo više od toga (rekao bih da je 1% realno na dugi rok previše optimistično).
Kod nas je rata kredita (tj. anuitet) u pravilu viša nego cijena najma (naravno da ima iznimaka) pa je matematika puno teža u startu. Još pogotovo kad dodamo činjenicu koliko naši ljudi vole investirat u nekretnine i uzevši u obzir ogroman rast posljednjih godina, teško da tu postoji dobra računica (osim možda u relativno povoljnim područjima poput Slavonije).
Mislim da je investiranje u ETF-ove poprilično jednostavnije, zahtjeva puno manje vremena i truda, a nosi više prinose.
Nemam ti odgovore na pitanja. Za prvo probaj kopat po Googleu, a za drugo najbolje odeš u banku i pitaš, ali mi na prvu ne zvuči kao mogućnost
Svaka cast na brzom odgovoru!
Po svim informacijama kojima dosad baratam, mislim da je kupnja nekretnine za dugorocan najam los potez (za moje apetite, a ja bih bio zadovoljan s 5% realnog prinosa).
Moram skupit jos malo infoa za potpunu sliku.
Kazem, ono sto me tu jako privlaci je povoljna poluga (stambeni kredit)… Da imam cash, ne bi nekretnine niti pogleda.
Svaka “back of the envelope” računica koju san radija za kupnju nekretnine za dugoročni najam u HR nije imala nikakvog smisla.
Koristit polugu za vrlo ograničen prinos, koliko god relativno nisko kamate bile, po meni nema smisla kad gledaš koliki dodatan rizik uzimaš za tako nizak prinos. Možda za dnevni najam može bit bolja računica, ali ima i neusporedivo više posla pa kad se uračuna rad u tu jednadžbu i dalje sve to miljama zaostaje za jednostavnim pasivnim ETF-ovima.
Valjda je ljudska priroda da se uvijek traži nešto bolje, ali lako se tim putem izgubi velika slika svega. Sigurno da je zanimljivije investirat u nekretnine, ali ako je najvažniji cilj izgradnja bogatstva, onda nema boljeg alata od ETF-ova.
Ej, tek sad vidim tvoj reply…
Je, u pravu si,sve sta si napisa, stoji.
Sto se tice P2P investiranja, jesi li u ijednom trenutku triba placat porez, bilo u HR ili vani?
Da, plaćam porez u Švedskoj na godišnjoj bazi prilikom porezne prijave koju svi građani podnose početkom kalendarske godine za prošlu. Ovdje je porez na dividendu čak 30% tako da postepeno izlazim iz P2P investicija u korist dobrih starih ETF-ova. Iako se možda mogu ostvarit nešto viši prinosi, postoje rizici bankrota pojedinačnih lending kompanija. Uz to i zezanciju plaćanja poreza na dividendu, mislim da su ETF-ovi puno jednostavniji izbor.