Ovaj blog post je objavljen u travnju 2020. i ažuriran u studenom 2021.

Investiranje je dosadno

Treba odma u startu reć da je bitno totalno izbacit iz glave sve šta smo vidili na filmovima, pogotovo onima koji se vrte oko američkog Wall Streeta. Jer to nema veze sa stvarnim životom. Možda donekle sa stilom života ljudi koji se time bave profesionalno, ali i to je upitno.

Druga bitna stvar za reć je da ne postoji magičan način za obogatit se preko noći (osim naravno bogate udaje i dobitka na lotu). Čak i kad čitamo o “instant” uspjesima pjevača, sportaša i drugih, radi se o dugogodišnjem trudu i radu, potkrijepljenih talentom, prilikom i dobrim tajmingom (ili srećom) da ti ljudi budu adekvatno plaćeni za vrijednost koju su stvorili. A zašto društvo valorizira stostruko više udaranje baluna od npr. spašavanja života je posebna tema…

Kad smo to maknuli sa strane, možemo se fokusirat na temu ispred nas. Stvarno investiranje je sve samo ne uzbudljivo. Ako se radi na pravi način, ono je #dugoročno (ovdje dugoročno ne znači godina-dvi, nego pričamo o min. 10+ godina).

Investiranje je (vremenski gledano) 1% educiranje, pronalazak investicije i kupovina, a 99% čekanje, tj. izostanak bilo kakve aktivnosti sa naše strane (izuzev daljnjih uplata), neovisno o kretanju tržišta. Pritom je ovaj drugi dio puno teži za provest u praksi zbog ljudske prirode koja nas tjera da nešto poduzimamo bez ikakvog razloga. Ne pomažu ni dvije osnove emocije koje i pokreću investicijsko tržište (a bogami i dobar dio naših života): strah i pohlepa.

Najbolja nefinancijska ulaganja

Najvažnija ulaganja koja možete napravit su ulaganja u sebe – zdravlje i edukaciju.

Razloge za ulaganje u zdravlje mislim da ne treba pojašnjavat. Bez zdravlja nemamo ništa. Pametnom dosta.

Svoje obrazovanje u vidu knjiga, edukacija, seminara, certifikata i sl. Ono se više u pravilu nego u iznimci višestruko vraća i ne bi nam trebalo bit žao potrošit novce na ovu kategoriju, a pogotovo dok smo mlađi i imamo cijeli život za iskoristit to znanje. Moje osobno iskustvo je da su knjige i drugi kvalitetni izvori informacija koje konzumiran svakodnevno (podcast, blogovi, youtube i dr.) od neprocjenjive važnosti za unaprijeđenje života općenito. Naravno, naglasak je na kvaliteti materijala. Jedna dobra knjiga vam može lako promijenit pogled na život i imat utjecaj na njegov smjer općenito.

Više o ulaganja u zdravlje i edukaciju nađite u blog postu “Najbolja nefinancijska ulaganja (1. dio)”.

Nakon zdravlja i edukacije, imamo i ulaganje u uštedu, tj. smanjenje troškova. Na prvu ne izgleda kao ulaganje, ali mislin da je ovo nakon ulaganja u sebe definitivno najisplativije i to najčešće odma ili u kratkom roku. Zapamtite, svaka kuna koju ne potrošite ima povrat od 100%. A povrat od 100% ne daje ni jedna investicija, bar ne kratkoročno. To ne znači da treba bit škrt (kao ja) nego da treba bit svjestan di nam novci idu, zašto tamo idu i šta možemo popravit po tom pitanju (već obrađeno u blog postu o praćenju troškova). Više o ulaganju u uštedu “Najbolja nefinancijska ulaganja (2. dio)”.

Šta konkretno mislin pod pojmom ulaganja u uštedu? Primjer: kupujete kavu prosječno 3* tjedno na kiosku ili nekom aparatu za kavu, da izdržite lakše radni dan. Recimo da je cijena kave 7kn. Ako kupite kvalitetnu termosicu koja traje godinama (moguće za manje od 50kn) i radite kavu sami doma (trošak manji od 1kn po kavi), štedite 6kn po kavi, tj. 18 kn tjedno ili preko 900kn godišnje. I onda još uložite tih 900kn da rastu. #UložiDaSeMnoži

To je jedan banalan primjer kakvih svako od nas ima vjerojatno na desetke u vlastitim životima. Evo drugih primjera koji zahtijevaju veće ili manje investicije novaca ili vremena:

  • Ulaganje u opremu za vježbanje u kući umjesto plaćanja teretane
  • Nošenje vlastitih vrećica u dućan, čime usput pomažemo i planeti
  • Učenje kuhanja omiljene hrane doma umjesto odlaska u restoran
  • Učenje drugih korisnih vještina: održavanje automobila, popravci po kući itd.
  • Ugradnja solarnih panela (trenutno povrat investicije u roku 6-8 godina)
  • Druženje s prijateljima u zatvorenom umjesto izlaska u noćni klub
  • Za žene: naučit same radit stvari za koje plaćate druge, npr. šminkanje, čupanje obrva i još 100 drugih čudesa koje će žene znat sigurno bolje od mene
  • Općenito kupovina kvalitetnijeg proizvoda koji je možda skuplji, ali će trajat dulje i dugoročno će se isplatit
  • Odgađanje kupnje novog dok ne istrošimo stari proizvod do kraja itd.

Granična korisnost

Kao šta smo već napomenuli u ranijim tekstovima, bitno je fokusirat se na vrijednost koju dobivamo u odnosu na uložene novce. Vezano na to imamo i pojam granične korisnosti (eng. marginal utility) koji zapravo znači da tribamo procijenit koliko dobivamo dodatne vrijednosti u odnosu na konzumiranje dodatne količine proizvoda ili usluga. 

Primjer: Pojedemo kolač nakon ručka i oćemo još jedan. Prednost je u tome šta je kolač odličan i uživat ćemo ga pojest, a nedostatak je u tome da nije dobar za naše zdravlje. Život je pun ovakvih malih primjera u kojima treba odlučit imaju li prednosti neke odluke veću vrijednost od nedostataka.

Ali vratimo se mi (napokon) na investiranje. Nakon najbitnijih (nefinancijskih) načina ulaganja, možemo se prebacit na ono šta većina nas smatra klasičnim investiranjem. A to je ulaganje određene svote novaca u financijsku investiciju za koju očekujemo da raste u vrijednosti.

Odnos rizika i prinosa

Moramo bit svjesni da se investiranje sastoji od ravnoteže rizika i prinosa. Šta smo spremni prihvatit veći rizik, veći su i potencijalni prinosi. I obratno naravno vrijedi za manji rizik i manje prinose.

Svaka osoba za sebe treba odredit koliko je rizika spremna prihvatit, na temelju svojih ciljeva i trenutne financijske situacije, ali na kraju se to manje-više svede na ljudsku psihologiju i emocije. Investitor koji donosi odluke najracionalnije moguće u svakom trenutku i to radi tokom dugog vremenskog perioda, ima daleko veće šanse da profitira od investiranja. Čak bi reka da je ovo daleko bitnije od biranja konkretnih investicija. Više o određivanju osobne tolerancije na rizik ovdje.

Moć složene kamate

Cijela ideja investiranja je da uložimo početni kapital (i po mogućnosti dodajemo još kapitala u procesu) koji će iskoristit efekt kamate na kamatu (eng. compound effect) da bi naša investicija rasla s vremenom. Problem sa složenom kamatom je da je ona dosta neintuitivna jer se radi o eksponencijalnom rastu, a ne linearnom. 

To u praksi znači ovo: Uložili ste npr. 10 000 kn u investiciju koja vam daje 8% prinosa godišnje. To znači da nakon prve godine dobijete 800 kn kamata. To je valjda svima jasno. Onaj nejasni dio je da svaku sljedeću godinu ne dobivate po 800 kn kamate, nego da se kamata obračunava i na glavnicu i na prethodnu kamatu.

Dakle, drugu godinu kamata od 8% ide na iznos od 10 800kn i to nam daje zaradu od kamata od 864kn. Ovaj efekt je pogotovo vidljiv na duži vremenski rok. Recimo da istih 10 000kn investiramo uz 8% prinosa na rok od 20 godina. Šta mislite koliko bi investicija na kraju vrijedila? Možda 20 ili 30 tisuća? Krivo. Vaša investicija je sad vrijedna 46 600kn! (od toga 10 000kn uložene glavnice i 36 600kn zarade od kamata). Ako produžimo rok na 30 godina, imamo preko 100 000 kn, a nakon 40 godina preko 200 000kn (!!!).

S tim da je ovo računica samo za početno uloženih 10 000kn, bez dodatnih uplata.

Nije slučajnost i da je Einstein izjavio da je složena kamata 8. Svjetsko čudo. ..

Za ljudski mozak je ovo poprilično teška računica, ali sreća da imamo internet pa lijepo upišemo “compound interest calculator” u google i onda računamo šta oćemo. Primjer kalkulatora.

Bitno je napomenut i da složena kamata radi i protiv nas kad podižemo kredite. Tako da nam razlika između 3 ili 4% kamate na kredit na iznos 100 000 EUR na 30 godina znači razliku od 20 000 EUR plaćenih kamata više! Isto tako se možemo igrat i sa duljinom kredita. Ako smo u mogućnosti npr. uzet kredit na 5 godina kraći vremenski rok, platit ćemo osjetno manje kamata.

Poslušajte više o složenoj kamati u kratkom podcastu:

U čemu je kvaka?

Mnogima je shvaćanje moći složene kamate prijelomni trenutak u kojem shvate moć investiranja. Pitate se u čemu je onda kvaka kad to sve izgleda tako super i relativno jednostavno? 

Zapravo i nema kvake, osim u onom najtežem: treba imat kontinuiranu razliku prihoda i troškova koju ćemo onda #dugoročno investirat i pridržavat se strategije koju smo odredili. A tu onda nastupaju ona ljudska psihologija i emocije o kojima smo pričali…

Drugi će možda reć: “Kako ostvarit prinos od 8% kad su prinosi na štednju u banci manji od 1% godišnje?”. I u pravu su. Barem šta se tiče ulaganja u banci. A to je ne samo loš način za uložit svoje krvavo zarađene novce, nego praktički 100% siguran način za polako gubit novce. Naravno, pričam o inflaciji koja iznosi oko 2% godišnje, tj. višestruko je viša od trenutnih prinosa u bankama.

Da se razumijemo, čak i 0.1% je bolje nego da velika količina gotovine sjedi na računu. Velika prednost je i šta su depoziti u banci osigurani od strane države do sume od 100 000 EUR, čak i ako banka propadne. Sjećate se onog odnosu rizika i prinosa? Baš zato su prinosi toliko niski, jer se radi o najsigurnijem mogućem ulaganju.

Malo se odužio ovaj tekst jer sam mišljenja da je bitno objasnit neke osnovne koncepte investiranja prije samog početka.

U idućem dijelu serijala “Osnove Osobnih Financija” čitajte o osnovnim vrstama investicija (dionice i obveznice).

Dodatak: Predavanje “Osnove investiranja za malog čovika”

U suradnji sa neprofitnom organizacijom Split Tech City sam održao predavanje “Osnove investiranja za malog čovika” na kojem sam dodatno objasnio osnovne investicijske koncepte koje spominjem na blogu

Kažu da slika govori 1000 riječi, a ovaj video ima barem 1000 slika pa eto…

Škrti otočanin