Ovaj blog post je objavljen u travnju 2020. i ažuriran u studenom 2023.

Nakon što smo obradili najčešće oblike investiranja – dionice i obveznice – danas ćemo spomenuti još neke tradicionalnije i neke manje tradicionalne načine ulaganja… 

U što sve uopće možemo investirati?

Već smo se dotaknuli štednja i oročenja u bankama te shvatili da takvi proizvodi rijetko imaju prinose koji pobjeđuju inflaciju. Također, takve investicije u pravilu i nisu baš likvidne (ne možemo lako doć do novaca onda kad nam trebaju).

Na svjetskim tržištima osim dionicama i obveznicama, najviše se trguje komoditetima (zlato, srebro, nafta, prirodni plin, žitarice itd.) i valutama (forex). Dapače, trgovanje valutama recimo ima višestruko viši dnevni promet od trgovanja dionicama. Postoje naravno prednosti i nedostaci (s naglaskom na potonje) kod ovakvih i sličnih vrsta trgovanja…

Komoditeti, valute, financijski derivati…

Najveći problem s komoditetima (robama) leži u relativno nepovoljnom omjeru rizika i prosječnih prinosa. Naravno da ima perioda u kojima zlato ili nafta brzo rastu u kratkom roku, ali mi kao mali ulagači tu možemo zaraditi eventualno ako nam se posreći, odnosno špekulacijom.

Trgovanje valutama (znano i kao Forex tržište, tj. Foreign Exchange Market) se svodi u principu na trgovanje valutama u smislu buy low sell high. Ili barem pokušaj. Uglavnom, trgovanje valutama je izrazito špekulativno i rizično (volatilno) te velika većina investitora dugoročno bude u gubitku. Zabrinjavajuće je koliko se reklamira po društvenim mrežama i internetu općenito kao dobra prilika za malog ulagača, jer mislim da to definitivno nije. Dakle, to također ostavljamo profićima… 

Osim toga, postoje i brojni drugi financijski derivati (contract for difference (CFD), opcije, futuresi, shortanje, trgovanje s polugom itd.). Radi se o iznimno volatilnim investicijama na kojima u prosjeku i profesionalci gube novce, tako da je opet pametno to izbjegavati.

Životna osiguranja

Dalje imamo životna osiguranja koja su jedan od rijetkih financijskih proizvoda koji ima solidnu raširenost na domaćem tržištu. Budući a se radi o vrlo širokoj temi, posvetio sam životnim osiguranjima poseban blog post.

Nekretnine

Sljedeća investicijska klasa koja je dosta popularna kod nas na Balkanu su nekretnine. Uglavnom se radi o 2 stvari:

  1. Kupovina nekretnine za vlastito stanovanje (jer se “najmom baca lova u vjetar”)
  2. U izostanku financijske pismenosti i viška kapitala: kupovina dodatne nekretnine za najam i/ili preprodaju

Debata oko kupovine ili najma nekretnine za vlastite potrebe je debata koja je valjda stara koliko i novac. Često je sama matematika oko kupnje naprotiv najma nekretnine puno kompleksnija nego što se to na prvu ruku možda čini.

Isto tako, ako nas žuljaju leđa od spavanja na madracu ispod kojeg je hrpa novaca, postoje puno jednostavniji i efikasniji načini za ulaganje tolikih suma novaca od pukog gomilanja nekretnina (poput ETF-ova).

Što se tiče nekretnine kao investicije, mislim da su najveći problemi podcjenjivanje troškova te potrebnog vremena i energija za takvo ulaganja, a precjenjivanje prihoda i posljedično prinosa na investiciju.

Ako čitate američke financijske blogove, tamo je ulaganje u nekretnine poprilično popularno, ali se ti principi ne mogu primjeniti na naše tržište iz više razloga. Neki od njih su odnos iznosa rate kredita i najma stana kod nas i kod njih, drukčiji načini financiranja nekretnina, drukčija porezna struktura itd.)

Mnogi i ne pomišljaju na koncentraciju rizika koju imamo prilikom kupovine nekretnine. Požari, potresi, poplave, globalno podizanje razine mora te potencijalni sukobi, između ostalih. Pokazalo se da rijetki Hrvati uopće imaju osiguranje za nekretninu, koja istovremeno često čini preko 90% njihove neto vrijednosti. Ludost, ako mene pitate.

REIT

Ako pak želimo ulagat u svjetsko tržište nekretnina, a nemamo hrpu novaca sa strane, opcija je i “fond za nekretnine”, tzv. REIT (Real Estate Investment Trust). REIT-ovi funkcioniraju slično kao dionički fondovi, tj. njihovom kupovinom dobivamo udjele u nekretninama (poslovnim ili stambenim zgradama, zemljištima i drugo).

REIT-ovi nude privlačne prinose (povijesno oko 10%), ali uz to naravno ide i popratni rizik. Često i porezno nisu optimalni jer po definiciji isplaćuju minimalno 90% dobiti vlasnicima udjela u obliku dividendi. Osobno ne ulažem u REIT-ove jer smatram da još nema proizvoda koji nudi dovoljno široku diverzifikaciju uz niske troškove (poput dioničkih i obvezničkih ETF-ova).

Ostale vrste investicija

Bacimo se sad na ostala alternativna ulaganja. Ima ih mali milijun, a primjeri su: kolekcionarstvo (umjetnine, poštanske marke, satovi, vina…), angel investing (ulaganje u kompanije u ranim fazama razvoja) i još puno toga. Opcija ima previše, ali je dobra vijest da vas ne bi trebalo biti briga, jer su većinom rezervirane za stručnjake u tim poljima i/ili osobe velike neto imovine. Spomenit ću samo nekoliko čestih alternativnih investicije koje su popularne u posljednje vrijeme.

Kriptovalute

Kriptovalute su poprilično dobile na popularnosti meteorskim rastom vrijednosti Bitcoina i ostalih kriptovaluta tijekom 2017. i još više 2020./21. Naravno, u tim razdobljima je bilo poprilično i spektakularnih padova. Kriptovalute karakteriziraju ogromna volatilnost (promjena cijene) te općeniti manjak regulacije. Iako se događaju pozitivne promjene u tom smjeru, svijet kriptovaluta je prema drugim uređenim financijskim tržištima još uvijek Divlji Zapad.

Događaju se svakakve stvari, od manipulacije cijenama velikih igrača (tzv. pump and dump scheme), preko financiranja terorizma, sumnjivih tvrdnji pa na dalje. Osobno imam mali postotak portfelja (nekoliko %) u kriptovalutama jer mislim da se blockchain tehnologija na kojoj se one temelje čini vrlo potentnom. To naravno ne čini investiranje u pojedinu kriptovalutu dobrim izborom. Za usporedbu, gotovo sve moderne tehnologije koje su obećavale promijeniti svijet i u tome su stvarno uspjele (automobili, avioni, internet itd.), ne znači nužno da su bile i dobre investicije.

Možda zvuči na prvu kontraintuitivno, ali samo pogledajte npr. broj proizvođača automobila ili aviona na početku 20.st. Radilo se o stotinama kompanija, od kojih je tek 1-2% preživjelo do današnjeg dana. Tako jednostavno kapitalizam funkcionira – profit se s vremenom koncentrira u samo nekoliko kompanija koje onda uspostavljaju dominantnu poziciju na tržištu (monopol, duopol ili oligopol).

Drugi bitan faktor je činjenica da su dostupne informacije već uračunate u cijenu tržišta. Što to znači? Jednostavno – ako mislite da je recimo AI budućnost, to vrlo vjerojatno znaju i svi ostali sudionici tržišta te su već podigli cijenu AI kompanija na visoke razine. A to znači da su očekivani budući prinosi niži.

Kriptovalute sam detaljnije obradio u blog postu “Uvod u kriptovalute”.

NFT

NFT-ovi (Non-fungible tokens) su svakako bili jedan od investicijskih hitova 2021. Budući da ne znam o njima puno više od osnova, ostavljam ih za neki budući blog post. Zasad ću samo reći da se radi o digitalnim unikatima svih vrsta i oblika. U principu se njihova vrijednost svodi na oskudnost i nadu da će ih netko platiti više u budućnosti, tj. na pritisak potražnje na ponudu.

Zaključak oko kriptovaluta i NFT-ova? Ako trebate neki hobi koji će vam okupirati puno vremena uz popratne emocionalne šokove i popriličan rizik da ćete u kratkom izgubit velik dio ulaganja, onda je ovo prava prilika za vas!

Peer-to-peer (P2P) lending

Ovo je jedan od relativno novijih i zanimljivih načina investiranja preko interneta, uz popratne pluseve i minuse.

Ukratko, radi se o sljedećem: imamo čovjeka (nazovimo ga Mirko) kojem hitno trebaju novci te slijedom toga on odlazi u neku kreditnu instituciju i uzme zajam od recimo 1000 EUR. Ta institucija onda nama prodaje udjele u tom dugu (npr. 10 od ukupnih 1000 EUR), koristeći pritom internetsku P2P platformu kao posrednika. U principu se sve svede na to da ste vi posudili 10 EUR Mirku i onda vam ih on vraća uz kamatu, a u procesu i P2P platforma uzima svoj dio kolača kao posrednik. Zvuči poprilično kao zelenaštvo u stara dobra vremena… Samo je ovaj put legalno. 

Ovako izgleda (vrlo pojednostavljeno):

Korak 1: Vi uplaćujete novce na P2P platformu i njima kupujete udjele u Mirkovom zajmu

Korak 2: Mirko vraća dug i vi dobivate od njega mjesečne uplate, sve dok ne vrati svih 10 EUR (+kamata) 

U cijeloj priči Mirko očito prolazi najgore. Vraća zajam s ogromnom kamatom koja mora namiriti kreditnu instituciju, P2P platformu i nas. Poanta priče: nemojte biti Mirko.

Primjetit ćete da su dva posrednika između nas i Mirka koji oboje uzimaju proviziju, ali su prinosi i dalje visoki. Kako je to moguće? Jednostavno rečeno: radi se o kratkoročnim zajmovima (od nekoliko mjeseci do nekoliko godina) u kojima kreditne institucije mogu naplatiti popriličnu (ja bih rekao čak i bezobrazno visoku) kamatu. Tako da mi kao investitori trenutno okvirno možemo očekivati 8-15% godišnjeg prinosa na investiciju.

Rizici P2P lendinga i moje iskustvo

Naravno da nema džabe ni u stare babe i da ovako visoki prinosi znače da prihvaćamo popriličan rizik. On se najviše ogledava u vidu eventualnog bankrota same P2P platforme i/ili kreditnih institucija. Tu je i Mirko koji, ako izgubi posao, neće više moći vraćati zajam.

Također, postoje dodatni rizici koje gotovo da i nemamo recimo u svijetu ulaganja kroz klasične brokere ili robosavjetnike. Ti rizici su uglavnom sadržani u (trenutnom) izostanku garancija u slučaju propasti platforme i/ili kreditnih institucija. Regulativa je u svakom slučaju još uvijek nedovoljno razvijena za P2P platforme, odnosno ne štiti investitora na adekvatan način.

Također, investiranjem u P2P lending moramo platiti porez na dividendu. Vidi ovaj blog post za detalje o investiranju i porezima.

Osobno sam investirao manje iznose putem P2P platforme Mintos nekoliko godina, ali više to ne radim. Konkretno, teklo je sve glatko do izbijanja koronakrize koja je dovela do insolventnosti pojedinih kreditnih institucija. Trenutno mi je još uvijek oko 10% zajmova u procesu oporavka (što je otprilike prosjek platforme za investicije napravljene prije korona krize).

To bi otprilike bila suma sumarum oblika investiranja (uz još jako puno opskurnih opcija koje nećemo prolazit). Idući put ćemo obraditi super zanimljiva životna osiguranja… Nastavak na ovom linku.

Škrti Otočanin